Sindikalni lideri medicinara, Vladimir Pavićević i Ljiljana Krivokapić,13. oktobar 2011.
Medicinari idu u štrajk od 31. oktobra
Generalni štrajk zdravstvenih radnika u Crnoj Gori će početi 31. oktobra i trajaće sve do ispunjenja njihovih zahtjeva, objavljeno je u četvrtak, nakon zajedničke sjednice sindikata zdravstvenih ustanova i njihovih krovnih organizacija.
Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavićević je rekao da od četvrtka počinju pripreme, odnosno, da će se do kraja mjeseca ispoštovati sve zakonske procedure u vezi blagovremene najave i odredjivanja minimuma procesa rada.
Štrajk medicinara iz oktobra 2010.
"Minimum procesa rada u zdravstvu je prilično visok, obuhvata širok spektar djelatnosti. Imate Institut za bolesti djece, sva pedijatrijska odjeljenja, patologije trudnoća, akušerska odjeljenja sa odjeljenjima za neonatologiju, onkologiju, radiologiju, laboratorijsku dijagnostiku i niz drugih oblasti. Ipak postoji prostor da taj minimum procesa rada u velikom broju drugih grana bude ispoštovan, preko službe Hitne pomoći koja će u tom slučaju biti veoma opterećena isto kao i Urgentni centar ali i domovi zdravlja, opšte bolnice i klinike. Oni će raditi samo hitne slučajeve, biće operisani samo bolesnici sa stanjima koja ne mogu čekati", kaže Pavićević.
Zdravstveni radnici u Crnoj Gori su, nakon štrajka upozorenja, odlučili da stupe u generalni štrajk jer su im u prethodnih godinu i po oporezovani topli obrok i regres, a zarade smanjene za sedam odsto. Medicinari sada ne traže povišicu, već samo da im se primanja vrate ono što im je oduzeto prije dvije godine.
Prema podacima sindikata, medicinske sestre bi, ako bi se udovoljilo zahtjevima zdravstvenih radnika, umjesto sadašnjih 270 primale 330 eura. Ljekari sa 470 eura bi dobili povišicu na 550, dok bi ljekari-specijalisti umjesto sadašnjih 560 primali 650.
Nećete nas zavaditi
Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje su, u međuvremenu, negirali podatke sindikata, a pomoćnik ministra zdravlja Nebojša Todorović kaže da novca za povećanje plata zaposlenima u zdravstu nema.
"Ako dođe do štrajka oni su dužni da ispoštuju minimum procesa rada. Mislim da štrajk nije rješenje", upozorava Todorović.
Konferencija za novinare sindikalnih predstavnika medicinara, 13. oktobar 2011
Direktor Fonda zdravstva Kenan Hrapović je rekao da podaci sindikalaca nijesu tačni, odnosno da su plate medicinara veće nego što su sindikati prikazali javnosti.
"Prosječna neto zarada sa toplim obrokom i regresom u 2004. godini iznosila je 259 eura, u 2009. iznosila je 522 eura a u 2010. godini 503 eura", navodi Hrapović.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić je, reagujući na tek primljeno pismo ministra zdravlja Miodraga Radunovića kojim ih poziva na pregovore, rekla da pregovori traju već mjesecima, kao i da se ne može pozivati na pregovore, a da se unaprijed kaže da nema novca za povećanja plata, čime je odgovorila i na jučerašnju izjavu ministrovog pomoćnika.
Doktorka Krivokapić nije ostala dužna ni za tvrdnje Ministarstva i Fonda da Sindikat ne raspolaže tačnim podacima. "Koristimo isključivo podatke MONSTAT-a", rekla je Krivokapić.
"Nećete nas zavaditi, gospodo iz Ministarstva, objavljujući
"Mi ne tražimo da se onima koji imaju najvisočija primanja mnogo povećaju nego tražimo da dođe do nekoga balansa", kaže dr. Pavićević.
podatke o zaradama naših kolega koji možda primaju više za sveukupni rad, i za dežurstvo i za pripravnost i noćni rad i rade dan i noć dok mnogi od nas sjede kući za to vrijeme ali rade za onih 450 do 500 eura, koliko je plata doktora, i za 300 eura, koliko primaju medicinske sestre. Nećete me ubijediti jer postoje podaci MONSTAT-a. Sješćemo da pregovaramo ali onako kako smo se dogovorili - licem u lice a ne onako kako ste pokušali sinoć da održite konferenciju za novinare bez našeg prisustva. Nije bilo korektno da na taj način dajete informacije u javnost", poručila je Krivokapić.
Predsjednik Slobodnog sindikata zdravstva i podgoričkog Kliničkog centra dr Vladimir Pavićević kaže da je zdravstvenim radnicima dosta igara sa prosjekom, odnosno, da će se kombinacijom nečije enormne zarade i platom koju prima velika većina koja "sastavlja kraj sa krajem", lako prikazati solidan prosjek koji ne odgovara realnosti.
"Mi ne tražimo da se onima koji imaju najvisočija primanja mnogo povećaju nego tražimo da dođe do nekoga balansa da svi zdravstveni radnici u Crnoj Gori jednostavno mogu da prežive i da se iskontrolišu oni koji primaju enormno visoke zarade", zaključio je Pavićević.
