U organizaciji nedjeljnika Monitor uz podršku delegacije Evropske unije u Podgorici je u utorak održan okrugli sto o postovanju ljudskih i manjinskih prava u Crnoj Gori. Dok predstavnici vlasti insistiraju na tome kako je u te svrhe zaokružen pravni i institucionalni okvir, predstavnici Evropske unije i manjina u Crnoj Gori ukazuje kako praksa odudara od propisa.
"Crna Gora je po meni zatvoreno i duboko monopolizirano društvo još uvijek udaljeno od demokratski uređenog i funkcionalnog političkog okvira", ocjena je profesora Šerba Rastodera, predsjednika Bošnjačkog savjeta, prema kome se slika Crne Gore koja se prezentuje u zvaničnim izvještajima razlikuje od one koja je stvarna.
"Crnogorsko društvo je jako politički podijeljeno društvo gdje se i pored zakona koji to zabranjuju može govoriti o diskriminaciji na osnovu političkog opredjeljenja. Partitokratsko društvo u biti samo po sebi postaje negacija principa jednakih šansi i po prirodi sužava mogućnost poštovanja ljudskih prava jer njihovo ostvarivanje ne može i ne smije biti stvar političke arbitraže", ocjenjuje Rastoder.
Sa druge strane, Klajv Rambold iz delegacije Evropske unije u Podgorici poručuje kako Evropska unija pažljivo prati poštovanje ljudskih i manjinskih prava o čemu će saopštiti stav 9. novembra kada će iznijeti mišljenje o tome koliko je Crna Gora spremna za status kandidata za članstvo u Uniji.
Podgorica je, ističe Rambold, učinila značajan pomak usvajanjem zakona o zabrani diskriminacije i radom na zakonu o Ombudsmanu.
"Međutim, moram danaglasim da će Evropska unija pažljivo pratiti provođenje ovog zakona", upozorio je Rambold, koji navodi i da je i dalje problematičan položaj invalidnih osoba, Roma, raseljenih lica i pripadnika LGBT populacije.
"Naročito treba posvetiti pažnju djeci sa invalididtetom. Romi se suočavbaju sa vrlo teškom situacijom u Crnoj Gori. Takođe su interno raseljena lica ranjive grupe u Crnoj Gori. Manje od 16.000 uspjelo da dobije prebivalište. Uprkos činjenici da u Crnoj Gori postoji postoje zakoni čije odredbe definišu zabranu diskriminacije neke manjinske grupe gotovo da su nevidljive. To se prije svega odnosi na LGBT populaciju. Vlada i naročito nadležni ministar treba da urade sve što im je na raspolaganju kako bi se omogućila socijalna integracija za LGBT populaciju", ocjenjuje Rambold.
Za pomoćnika ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudina Delića posebno je važno što je Crna Gora izgradila puni pravni i institucionalni ambijent za poštovanje ljudskih i manjinskih prava.
"Ono sa čime mi apsolutno nijesmo zadovoljni kao Ministarstvo to je djelotvorno ili efektivno učešće manjina u javnim službama, državnim organima i organima lokalne vlasti pogotovu na onim mjestima gdje se kreira politika, gdje se donose veoma važne odluke. Kada je zakonodavna vlast u pitanju mi danas imamo sliku da je veće prisustvo manjina nego što je to procentualno učešće u ukupnom stanovništvu. Međutim kada spustimo to na niži nivo u institucijama vidimo da se tu još mnogo mora raditi", kaže Delić.
Kada je riječ o položaju manjina u Crnoj Gori, profesor Šerbo Rastoder ukazuje na ono što je za njega ključni problem.
"Pitanje manjina u Crnoj Gori se više posmatra kao politika a manje kao pravo. Političke partije eksploatišu ovo pitanje za svoje uskostranačke interese i nastoje pokriti sve segmente manjinske politike više da bi politički kontrolisale manjine nego što pokazuju interes za dosljednim ostvarivanjem manjinske politike, poštovanje i implementaciju zakonskih i ustavnih normi. Zato pitanje prava manjina u Crnoj Gori nikako ne treba posmatrati kroz formu nego kroz suštinu", zaključuje Rastoder.
"Crna Gora je po meni zatvoreno i duboko monopolizirano društvo još uvijek udaljeno od demokratski uređenog i funkcionalnog političkog okvira", ocjena je profesora Šerba Rastodera, predsjednika Bošnjačkog savjeta, prema kome se slika Crne Gore koja se prezentuje u zvaničnim izvještajima razlikuje od one koja je stvarna.
"Crnogorsko društvo je jako politički podijeljeno društvo gdje se i pored zakona koji to zabranjuju može govoriti o diskriminaciji na osnovu političkog opredjeljenja. Partitokratsko društvo u biti samo po sebi postaje negacija principa jednakih šansi i po prirodi sužava mogućnost poštovanja ljudskih prava jer njihovo ostvarivanje ne može i ne smije biti stvar političke arbitraže", ocjenjuje Rastoder.
Sa druge strane, Klajv Rambold iz delegacije Evropske unije u Podgorici poručuje kako Evropska unija pažljivo prati poštovanje ljudskih i manjinskih prava o čemu će saopštiti stav 9. novembra kada će iznijeti mišljenje o tome koliko je Crna Gora spremna za status kandidata za članstvo u Uniji.
Podgorica je, ističe Rambold, učinila značajan pomak usvajanjem zakona o zabrani diskriminacije i radom na zakonu o Ombudsmanu.
"Međutim, moram danaglasim da će Evropska unija pažljivo pratiti provođenje ovog zakona", upozorio je Rambold, koji navodi i da je i dalje problematičan položaj invalidnih osoba, Roma, raseljenih lica i pripadnika LGBT populacije.
"Naročito treba posvetiti pažnju djeci sa invalididtetom. Romi se suočavbaju sa vrlo teškom situacijom u Crnoj Gori. Takođe su interno raseljena lica ranjive grupe u Crnoj Gori. Manje od 16.000 uspjelo da dobije prebivalište. Uprkos činjenici da u Crnoj Gori postoji postoje zakoni čije odredbe definišu zabranu diskriminacije neke manjinske grupe gotovo da su nevidljive. To se prije svega odnosi na LGBT populaciju. Vlada i naročito nadležni ministar treba da urade sve što im je na raspolaganju kako bi se omogućila socijalna integracija za LGBT populaciju", ocjenjuje Rambold.
Za pomoćnika ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudina Delića posebno je važno što je Crna Gora izgradila puni pravni i institucionalni ambijent za poštovanje ljudskih i manjinskih prava.
"Ono sa čime mi apsolutno nijesmo zadovoljni kao Ministarstvo to je djelotvorno ili efektivno učešće manjina u javnim službama, državnim organima i organima lokalne vlasti pogotovu na onim mjestima gdje se kreira politika, gdje se donose veoma važne odluke. Kada je zakonodavna vlast u pitanju mi danas imamo sliku da je veće prisustvo manjina nego što je to procentualno učešće u ukupnom stanovništvu. Međutim kada spustimo to na niži nivo u institucijama vidimo da se tu još mnogo mora raditi", kaže Delić.
Kada je riječ o položaju manjina u Crnoj Gori, profesor Šerbo Rastoder ukazuje na ono što je za njega ključni problem.
"Pitanje manjina u Crnoj Gori se više posmatra kao politika a manje kao pravo. Političke partije eksploatišu ovo pitanje za svoje uskostranačke interese i nastoje pokriti sve segmente manjinske politike više da bi politički kontrolisale manjine nego što pokazuju interes za dosljednim ostvarivanjem manjinske politike, poštovanje i implementaciju zakonskih i ustavnih normi. Zato pitanje prava manjina u Crnoj Gori nikako ne treba posmatrati kroz formu nego kroz suštinu", zaključuje Rastoder.
