Crna Gora je, unazad nekoliko godina, dobila luksuzne hotele na jugu i sjeveru, pojavili su se prvi milioneri, ali to je neka druga elita koja nema puno veze sa kulturnom elitom koja, kako tvrde naši sagovornici, ne postoji.
Prosječnost je glavna odlika kulture u 2009. kao i nekoliko godina unazad, tvrde naši sagovornici.
Član Simfonijskog orkestra RTV Crne Gore Igor Perazić kaže da je Crna Gora danas prilično daleko od elitne kulturne destinacije, da na umjetničkoj sceni vlada prosjek, te da kulturnom pozornicom hodaju umišljene veličine.
"U Crnoj Gori, kada ljudi govore o kulturi u medijima, o svom radu govore tako ozbiljno kao da je u pitanju rad u Institutu u Vinči, ili kao da su smislili neku patent formulu, otkrili nešto senzacionalno u laboratoriji Marije Kiri. Ako bi s neke negativne strane pošao ka tim stvarima onda je Crna Gora u mnogim segmentima kulture na prapočecima svega, neartikulisana unutar distorzije, bez civilizacijskog, evropskog, svjetskog, balkanskog, pa samim tim i crnogorskog identiteta," smatra Perazić.
Pozorišni reditelj Petar Pejaković kaže da je suštinski problem crnogorske kulture što na državnom novou niko zapravo i ne želi da ona u društvu zauzme mjesto koje joj pripada:
"Mislim da je glavni problem što je kod nas kultura na državnom, republičkom nivou jedna oblast koja je krajnje marginalizovana i to nije nešto što je slučajno i što je tako ispalo, nego je to stvar neke odluke veoma namjerne, svjesne državne politike koja tu oblast krajnje marginalizuje i dok se to ne promijeni nekom odlukom kako što su neke države u regionu odlučile da im je kultura jedan od prioriteta oblasti u smislu svih oblasti koje država uređuje nećemo imati bitno drugačiju sliku od ove," kaže Pejaković.
NEKE OBLASTI TAVORE
"Crna Gora nema, a trebalo bi da ima operu", kaže kontra tenor Mirko Vuletić. Imati nacionalnu operu stvar je prestiža, ako je nemate to pokazuje vaše kulturno siromaštvo, primijećuje Vuletić.
"Crnoj Gori fali jedna prvenstveno operska scena koju Crna Gora nema ni u fizičkom ni u prenosnom značenju te reči. Ja potpuno razumem da Crna Gora eventualno zbog finansijskih problema ne može da sebi dopusti luksuz držanje jedne operske kuće, pošto je svuda na svetu operska kuća luksuz. Primer je Savezna Republike Nemačka koja ima 89 operskih kuća i time pokazuje i na taj način da je ne samo finansijski nego i kulturno vodeća nacija Evrope," rekao je Vuletić.
"U krizi su gotovo svi oblici kulture u Crnoj Gori", navodi reditelj Pejaković koga brine i što takav ambijent kulturu čini neinteresantnom za širu javnost.
"Čini mi se, da bez obzira što se ja bavim pozorištem, da je likovna oblast, pa i izdavaštvo, film prije svega u veoma skromnim modelima funkcioniše i skromnih mogućnosti, ulaganja i uopšte nekih producentskih uslova da se tu nešto bilo stvara kada su naši umjetnici u pitanju bilo da dođu neke značajne stvari nekih svjetskih trendova ili događaja do nas, tako da su to neke oblasti koje dosta tavore i ne postoji ništa posebno značajno što bi moglo da privuče neku pažnju bilo šire javnosti bilo stručnih ljudi," kaže Pejaković.
PREVARANTI U UMJETNOSTI
Svijetli primjer u 2009. godini bio je Simfonijski orkestar u kojem sviraju veoma talentovani muzičari. Kontra tenor Vuletić, međutim, i u tom dijelu vidi potrebu da se učini korak dalje.
"U Crnoj Gori bismo mogli finalno doživeti da vidimo, čujemo i doživimo gostujuće dirigente. Ovde postoji samo skoro jedan jedini dirigent koji je uspeo da taj orkestar dovede do određnog nivoa koji se može smatrati zadovoljavajućim, ali obzirom da orkestar poseduje veliki potencijal trebalo bi napraviti instituciju gostujućeg dirigenta koja je potpuno normalna u svim evropskim i ostalim kulturnim sredinama," smatra Vuletić.
Naši sagovornici ocjenjuju da je 2009. još jedna u nizu godina koje su potvrdile više nego skromne kapacitete kulturne scene u Crnoj Gori. Nijesu saglasni sa stavovima iz Ministarstva kulture da je za posnu kulturnu 2009. odgovorna globalna ekonomska kriza. Muzičar Igor Perazić kaže da nije kriva ekonomska kriza nego dugogodišnja kriza svijesti i morala crnogorskih umjetnika.
"Crnogorci su skloni da u umjetnosti budu prevaranti, neznalice, čast izuzecima, mada kako vrijeme ide čak ni u te izuzetke nijesam siguran. Po mom dubokom uvjerenju umjetnik mora u Crnoj Gori da kopa po sopstvenom fukarluku da bi došao do to malo poštenja i dobrote, ako je išta ostalo poslije svih ovih godina. Ako ne nađe ništa onda mu preostaje njegova frustracija i bol, a to je više nego dovoljno da djeluje," rekao je Perazić.
Prosječnost je glavna odlika kulture u 2009. kao i nekoliko godina unazad, tvrde naši sagovornici.
Član Simfonijskog orkestra RTV Crne Gore Igor Perazić kaže da je Crna Gora danas prilično daleko od elitne kulturne destinacije, da na umjetničkoj sceni vlada prosjek, te da kulturnom pozornicom hodaju umišljene veličine.
"U Crnoj Gori, kada ljudi govore o kulturi u medijima, o svom radu govore tako ozbiljno kao da je u pitanju rad u Institutu u Vinči, ili kao da su smislili neku patent formulu, otkrili nešto senzacionalno u laboratoriji Marije Kiri. Ako bi s neke negativne strane pošao ka tim stvarima onda je Crna Gora u mnogim segmentima kulture na prapočecima svega, neartikulisana unutar distorzije, bez civilizacijskog, evropskog, svjetskog, balkanskog, pa samim tim i crnogorskog identiteta," smatra Perazić.
Pozorišni reditelj Petar Pejaković kaže da je suštinski problem crnogorske kulture što na državnom novou niko zapravo i ne želi da ona u društvu zauzme mjesto koje joj pripada:
"Mislim da je glavni problem što je kod nas kultura na državnom, republičkom nivou jedna oblast koja je krajnje marginalizovana i to nije nešto što je slučajno i što je tako ispalo, nego je to stvar neke odluke veoma namjerne, svjesne državne politike koja tu oblast krajnje marginalizuje i dok se to ne promijeni nekom odlukom kako što su neke države u regionu odlučile da im je kultura jedan od prioriteta oblasti u smislu svih oblasti koje država uređuje nećemo imati bitno drugačiju sliku od ove," kaže Pejaković.
NEKE OBLASTI TAVORE
"Crna Gora nema, a trebalo bi da ima operu", kaže kontra tenor Mirko Vuletić. Imati nacionalnu operu stvar je prestiža, ako je nemate to pokazuje vaše kulturno siromaštvo, primijećuje Vuletić.
"Crnoj Gori fali jedna prvenstveno operska scena koju Crna Gora nema ni u fizičkom ni u prenosnom značenju te reči. Ja potpuno razumem da Crna Gora eventualno zbog finansijskih problema ne može da sebi dopusti luksuz držanje jedne operske kuće, pošto je svuda na svetu operska kuća luksuz. Primer je Savezna Republike Nemačka koja ima 89 operskih kuća i time pokazuje i na taj način da je ne samo finansijski nego i kulturno vodeća nacija Evrope," rekao je Vuletić.
"U krizi su gotovo svi oblici kulture u Crnoj Gori", navodi reditelj Pejaković koga brine i što takav ambijent kulturu čini neinteresantnom za širu javnost.
"Čini mi se, da bez obzira što se ja bavim pozorištem, da je likovna oblast, pa i izdavaštvo, film prije svega u veoma skromnim modelima funkcioniše i skromnih mogućnosti, ulaganja i uopšte nekih producentskih uslova da se tu nešto bilo stvara kada su naši umjetnici u pitanju bilo da dođu neke značajne stvari nekih svjetskih trendova ili događaja do nas, tako da su to neke oblasti koje dosta tavore i ne postoji ništa posebno značajno što bi moglo da privuče neku pažnju bilo šire javnosti bilo stručnih ljudi," kaže Pejaković.
PREVARANTI U UMJETNOSTI
Svijetli primjer u 2009. godini bio je Simfonijski orkestar u kojem sviraju veoma talentovani muzičari. Kontra tenor Vuletić, međutim, i u tom dijelu vidi potrebu da se učini korak dalje.
"U Crnoj Gori bismo mogli finalno doživeti da vidimo, čujemo i doživimo gostujuće dirigente. Ovde postoji samo skoro jedan jedini dirigent koji je uspeo da taj orkestar dovede do određnog nivoa koji se može smatrati zadovoljavajućim, ali obzirom da orkestar poseduje veliki potencijal trebalo bi napraviti instituciju gostujućeg dirigenta koja je potpuno normalna u svim evropskim i ostalim kulturnim sredinama," smatra Vuletić.
Naši sagovornici ocjenjuju da je 2009. još jedna u nizu godina koje su potvrdile više nego skromne kapacitete kulturne scene u Crnoj Gori. Nijesu saglasni sa stavovima iz Ministarstva kulture da je za posnu kulturnu 2009. odgovorna globalna ekonomska kriza. Muzičar Igor Perazić kaže da nije kriva ekonomska kriza nego dugogodišnja kriza svijesti i morala crnogorskih umjetnika.
"Crnogorci su skloni da u umjetnosti budu prevaranti, neznalice, čast izuzecima, mada kako vrijeme ide čak ni u te izuzetke nijesam siguran. Po mom dubokom uvjerenju umjetnik mora u Crnoj Gori da kopa po sopstvenom fukarluku da bi došao do to malo poštenja i dobrote, ako je išta ostalo poslije svih ovih godina. Ako ne nađe ništa onda mu preostaje njegova frustracija i bol, a to je više nego dovoljno da djeluje," rekao je Perazić.
