Opšta konfuzija vjerovatno je najbolji opis situacije 13 dana uoči početka školske godine u Crnoj Gori. Zvanično objašnjenje kako će prosvjetne vlasti obezbijediti jedinstvenost nastave procesa u kome će učenici izučavati crnogorski kao službeni, ali i srpski i ostale jezike u službenoj upotrebi, malo kome je jasno.
Po kom sistemu će se predavati maternji, koji će sve udžbenici biti korišćeni budući da su u prodaji samo oni crnogorskog jezika i književnosti sa novim pravopisom i gramatikom, odnosno iz kojih knjiga će se učiti srpski koji se izmjenama Zakona o opštem obrazovanju vraća u obrazovni sistem, pitanje su na koja nema odgovora.
Bezuspješni su pokušaji da razjašnjenje dobijemo od direktora škola kojima je resorni ministar zabranio da daju izjave za javnost. Više sreće nijesmo imali ni u namjeri da više svjetla u tunelu dobijemo od profesora jezičara.
Predsjednica Udruženja roditelja Crne Gore Ljiljana Milonjić kaže u da su roditelji zbunjeni.
"Mi smo definitivno zbunjeni. Ono što mi imamo kao informacije jeste da ni oni ne znaju o čemu se radi, po kojim planovima, programima udžebnicima i tako dalje će njihova đeca raditi. Šta očekujete, kako se osjećaju roditelji ako nastavnici ne znaju šta će da rade prvog dana školske godine. Znači, to je problem i nešto što nije bilo tako dogovoreno i generalno problem je kada pitanje obrazovanja političari počnu da vrte shodno svojim političkim ambicijama", kaže Ljiljana Milonjić.
Politički kompromisi na račun jezika
Bivši direktor Zavoda za školstvo i koordinator FORUMA 2010 Dragan Bogojević problem najprije vidi u ustavnom rješenju o nazivu jezika ali i insistiranju da je riječ o različitim jezicima.
Dragan Bogojević
"U Crnoj Gori je do sada postojalo rješenje u obrazovnom sistemu gdje se nastavni predmet zvao maternji jezik i književnost a djeca su mogla na osnovu svog nahođenja da se izjašnjavaju koji je to njihov jezik, da li je to crnogorski, srpski, bosanski ili hrvatski jezik. Međutim, ono od čega se čini mi se odstupilo jeste da se pošlo od pogrešne teze da se taj bivši srpskohrvatski jezik raslojava na četiri različita jezika. Od kada je ta teza ušla na velika vrata za zagovornike crnogorskog jezika, napravila se još jedna podjela među ljudima koji su dakle bili i za crnogorski jezik ali ne i za ovu varijantu standardizovanog crnogorskog jezika i načina na koji se to radi. Uvijek se radilo o nekakvim političkim kompromisima na račun jezika", ocjenjuje Bogojević.
Kako će se snaći učenici u udžbenicima u kojima je u puno tekstova izmješana ijekavica, ekavica, nejotovani i “novi” jotovani crnogorski jezik sa dva nova glasa "ś" i "ż"?
Koliko će to izazvati zbrku i nesigurnost kod samih učenika, a i nastavnika?
"Bojim se da će ovdje najgore proći sami implementatori,
odnosno nastavnici jer oni će biti dužni da osmisle čas, da osmisle gradivo za godinu. Njima se očigledno nude udžbenici koji imaju propusta. Evo ja sam ovlaš pogledala nešto što je bilo u novinama i i potpuno mi je jasno da se prilično traljavo prišlo svemu tome. Pođite od toga da se udrobilo sve što je savjetovano na seminarima zatim nešto što se našlo u udžbenicima, pa nešto što je sugerisano usmeno. Znači, imam osjećaj da će njima biti najveći problem da to implementiraju a onda i da će se sve to odraziti na kvalitet nastave, odnosno na kvalitet onoga što će učenici da dobiju", naglašava Ljiljana Milonjić.
Šta bi, prema mišljenju Dragana Bogojevića, bio najprihvatljiviji izlaz iz jezičkog galimatijasa za koji su zaslužni političari?
"Mislim da bi najpravičnije rješenje bilo da nastavnici koji rade jezik i književnost predaju kao ovo do sada što se radilo, sa onim pravopisom, sa onim načinom na koji smo do sada navikli, a da se onda sjedne i da se javnost onda pozabavi tim pitanjem i da se dođe do rješenja prihvatljivog za sve", kaže Bogojević.
Po kom sistemu će se predavati maternji, koji će sve udžbenici biti korišćeni budući da su u prodaji samo oni crnogorskog jezika i književnosti sa novim pravopisom i gramatikom, odnosno iz kojih knjiga će se učiti srpski koji se izmjenama Zakona o opštem obrazovanju vraća u obrazovni sistem, pitanje su na koja nema odgovora.
Bezuspješni su pokušaji da razjašnjenje dobijemo od direktora škola kojima je resorni ministar zabranio da daju izjave za javnost. Više sreće nijesmo imali ni u namjeri da više svjetla u tunelu dobijemo od profesora jezičara.
Predsjednica Udruženja roditelja Crne Gore Ljiljana Milonjić kaže u da su roditelji zbunjeni.
"Šta očekujete, kako se osjećaju roditelji ako nastavnici ne znaju šta će da rade prvog dana školske godine", kaže Ljiljana Milonjić.
"Mi smo definitivno zbunjeni. Ono što mi imamo kao informacije jeste da ni oni ne znaju o čemu se radi, po kojim planovima, programima udžebnicima i tako dalje će njihova đeca raditi. Šta očekujete, kako se osjećaju roditelji ako nastavnici ne znaju šta će da rade prvog dana školske godine. Znači, to je problem i nešto što nije bilo tako dogovoreno i generalno problem je kada pitanje obrazovanja političari počnu da vrte shodno svojim političkim ambicijama", kaže Ljiljana Milonjić.
Politički kompromisi na račun jezika
Bivši direktor Zavoda za školstvo i koordinator FORUMA 2010 Dragan Bogojević problem najprije vidi u ustavnom rješenju o nazivu jezika ali i insistiranju da je riječ o različitim jezicima.
Kako će se snaći učenici u udžbenicima u kojima je u puno tekstova izmješana ijekavica, ekavica, nejotovani i “novi” jotovani crnogorski jezik sa dva nova glasa "ś" i "ż"?
Koliko će to izazvati zbrku i nesigurnost kod samih učenika, a i nastavnika?
"Bojim se da će ovdje najgore proći sami implementatori,
odnosno nastavnici jer oni će biti dužni da osmisle čas, da osmisle gradivo za godinu. Njima se očigledno nude udžbenici koji imaju propusta. Evo ja sam ovlaš pogledala nešto što je bilo u novinama i i potpuno mi je jasno da se prilično traljavo prišlo svemu tome. Pođite od toga da se udrobilo sve što je savjetovano na seminarima zatim nešto što se našlo u udžbenicima, pa nešto što je sugerisano usmeno. Znači, imam osjećaj da će njima biti najveći problem da to implementiraju a onda i da će se sve to odraziti na kvalitet nastave, odnosno na kvalitet onoga što će učenici da dobiju", naglašava Ljiljana Milonjić.
Šta bi, prema mišljenju Dragana Bogojevića, bio najprihvatljiviji izlaz iz jezičkog galimatijasa za koji su zaslužni političari?
"Mislim da bi najpravičnije rješenje bilo da nastavnici koji rade jezik i književnost predaju kao ovo do sada što se radilo, sa onim pravopisom, sa onim načinom na koji smo do sada navikli, a da se onda sjedne i da se javnost onda pozabavi tim pitanjem i da se dođe do rješenja prihvatljivog za sve", kaže Bogojević.
