Koalicija koju predvodi Demokratska partija socijalista će, prema istraživanju CEDEM-a, osvojiti natpolovičnu većinu ili preko 51 odsto glasova birača, naveo je profesor Miloš Bešić, naglašavajući da je istraživaje obavljeno između 9. i 15 marta. Na drugom mjestu je Socijalistička narodna partija koja će osvojiti preko 16 odsto glasova, zatim slijedi Nova srpska demokratija sa 12 procenata i Pokret za promjene sa nešto preko 6 odsto. U ovu grupu koja bi prema istraživanju trebalo da uđe u parlament nalazi se i Stranka penzionera i invalida za koju se opredijelilo 3,5 odsto ispitanika:
"Izlazak će verovatno biti i dalje visok, oko 72,1 posto. Veća izlaznost dovodi u pitanje ulazak u parlament partija i koalicija koje su na granici zbog cenzusa. Kada se podigne gore ona lestvica onda manje partije teže mogu da preskoče tu lestvicu, to je jasno. Veća izlaznost od ove, naročito žena i mlađih birača, odgovarao bi Novoj srpskoj demokratiji i Pokretu za promjene (PzP). Ukoliko imamo izlaznost veću od 72 posto možemo očekivati rast ove dve stranke, naročito Nove srpske demokratije. I naročito kada je reč o mlađim biračima i ženama. Koalicija "Evropska Crna Gora" će najverovatnije osvojiti apsolutnu većinu. Druga po redu, najverovatnije će, kada kažem najverovatnije to je jezik matematičke verovatnoće, biti po rejtingu SNP, treća Nova srpska demokratija i četvrta PzP."
Ostale političke partije su na granici cenzusa ili neće uopšte ući u parlament, saopštio je Bešić, a to će zavisiti, između ostalog i od odziva birača na izborima koji prema istraživanju CEDEM-a iznosi nešto preko 71 odsto:
"Ne znamo da li će koja od manjinskih stranaka ući u Parlament zbog prirode izbornog zakonodavstva, to sam objasnio. Za preciznu procenu ovog podatka bilo bi potrebno da imamo istraživanje koje ima to za cilj, ali mi to sebi ne možemo da priuštimo. Stranka penzionera i invalida može biti najprijatnije iznenađenje ovih izbora i za ulazak u Parlament oni za sada imaju dobre izglede. Ne znamo da li će koalicija "Za drugačiju Crnu Goru" LP-CD ući u Parlament. Imaju šansu, ali će ona zavisiti eventualno od uzimanja glasova od PzP-a i manjinskih glasova. Tu je negde gde dolazi do mogućeg prelivanja glasova. Ostale stranke imaju jako malo šansi za ulazak u Parlament. Teorijski, kada kažem teorijski, to je ono 99 intervala poverenja, jako mala verovatnoća, ali evo da stavimo tu teorijsku šansu."
Kada je riječ o povjerenju i institucije na prvom mjestu je i dalje Srpska pravoslavna crkva, zatim slijede Predsjednik Crne Gore, Vlada, policija, Skupština, sudstvo. Od javnih ličnosti najveće povjerenje građani imaju u direktorku nevladine organizacije MANS Vanju Ćalović, a zatim slijede Filip Vujanović, Milo Đukanović, Gordana Đurović, Srđan Milić i Andrija Mandić. Nepromijenjen je odnos građana prema članstvu u Evropsku uniju sa skoro 76 odsto podrške, dok je za članstvo u NATO 31 odsto, a protiv članstva je preko 45 odsto ispitanika.
Kampanja se zaoštrava
A nakon bonace u predizbornoj kampanji u njenoj završnici se retorika sve više talasa što bilježe monitoring i nevladine organizacije.
Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović tokom sinoćnjeg govora na izbornoj promociji vladajuće koalicije DPS - SDP u Tivtu svojim je pristalicama govorio i o svojim političkim oponentima:
Đukanović već drugi put proziva predsjednika Socijalističke narodne partije Srđana Milića koji je u jednom od svojih predizbornih govora poručio da ukoliko oni dođu na vlast neće svima biti sigurno, što je kod predsjednika DPS-a proizvelo oštru reakciju. Srđan Milić mu je, međutim, iz Danilovgrada odgovorio da se sam prepoznao:
"I on kada kaže da nikada on nama ne prijeti, mi se na to nasmijemo. Simptomatično, ponavljam, u Danilovgradu, da ne bi slučajno bilo zaboravljeno, da se Milo Đukanović prepoznao u tome što sam rekao da nekima neće biti sigurno, ali evo ja sam mislio na mafijaše i kriminalce, a on neka objasni Danilovgrađanima i čitavoj Crnoj Gori kako se on prepoznao među kriminalce i mafijaše."
Ovo su samo neki od primjera zaoštrene terminologije stranačkih čelnika u susret 29. martu, izbornom danu. Umjesto programa za izlazak zemlje iz krize po već ustaljenoj praksi politički čelnici u Crnoj Gori se ustremljuju jedni na druge. Marko Čanović, direktor Centra za demokratsku tranziciju koji rade monitoring kampanje, primjećuje:
"Prvi dio kampanje je bio dosta miran, dok kako se približava dan izbora kampanje se zaoštrava. Prvi put smo primijetili takozvanu negativnu kampanju, odnosno da pojedini predstavnici partija nijesu koncentrisali svoje napore na izlaganje programa već ka napadima ka predstavnicima drugih partija i lidera drugih partija. To samo po sebi je svojstveno za crnogorsku predizbornu kampanju, to smo primijetili u skoro svim kampanjama do sada."