Centralne banke Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine su prije skoro pet godina, da bi se smanjili troškovi platnog prometa između tih država, zaključile Sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja.
U međuvremenu su iz Narodne banke Srbije podsjetili da su početkom 2008. godine obezbijeđene sve pretpostavke za učešće banaka iz Crne Gore u sistemu medjunarodnog kliringa plaćanja u eurima, ali da one za to nijesu pokazale interes, iako bi se na taj način uspostavio efikasniji i jeftiniji platni promet između građana i preduzeća tri države.
Predstavnici Centralne banke Crne Gore tvrde da su, nakon zaključivanja Sporazuma, dvije banke iz Crne Gore pokazale interesovanje za korišćenje sistema kliringa, ali da su ubrzo odustale od te namjere.
“Predstavnici tih banaka su sa crnogorskom Centralnom bankom potpisali ugovor o obavljanju platnog prometa preko kliringa, ali do njihovog operativnog uključivanja u sistem nije došlo, jer su ubrzo odustale od prvobitne namjere”, objasnili su iz te institucije.
Platni promet između Crne Gore i Srbije je za ovdašnje privrednike najproblematičnije jer je ekonomska razmjena sa ovom državom ubjedljivo najveća, a to ovdašnjim privrednicima značajno zagorčava život.
Đorđije Goranović, vlasnik i direktor mesne industrije Goranović, kaže da njegova kompanija 20 posto ukupnih potreba namiruje upravo iz Srbije, a da tamo plasira oko pet odsto svojih proizvoda.
"Kada su preduzeća opterećena raznim troškovima mnogo je važno da se uspostavi jedno sistemsko rješenje da se uspostavi platni promet između Crne gore i Srbije tako da bi ti transakcioni troškovi bili mnogo niži. Moramo imati u vidu činjenicu da se ogromni biznis ostvaruje na relaciji ove dvije države. Smatram da bi uspostavljanje platnog prometa na relaciji Centralne banke Crne Gore i Centralne banke u Srbiji bilo mnogo povoljnije poslovanje nego sada kada se platni promet ostvaruje preko neke banke iz inostranstva. Nije mi jasno zašto ni do sada taj problem nije riješen. Ima najava da su određene banke u pregovorima i da će se možda u narednom periodu ostvariti taj direktni platni promet između Crne Gore i Srbije", kaže Goranović.
Prebacivanje odgovornosti
Platni promet između Crne Gore i Srbije i dalje se obavlja preko stranih, inokorespondentnih banaka, gdje je provizija znatno veća, a najčešće treba i više od dva dana da novac legne na račun.
Iz crnogorskog Udruženja banaka nedavno je saopšteno da prilikom uvođenja posebnog kliring sistema između Crne Gore, Srbije i BiH nije bilo saglasnosti poslovnih banaka zbog strogih pitanja likvidnosnih standarda predviđenog rješenja i zbog troškova softverskih izmjena kojima je poslovne banke trebalo da budu izložene.
I iz Centralne banke Crne Gore i Narodne banke Srbije je, međutim, saopšteno da su banke u obavezi da obezbijede samo jedan personalni računar za instalaciju softvera, te da se to ne može smatrati velikim troškom.
U Centralnoj banci Crne Gore kažu da su obezbijedili svu neophodnu infrastrukturu, kao i da su sve banke upoznate sa tim načinom plaćanja, ali da je uključivanje u regionalni sistem kliringa zasnovano na dobrovoljnoj osnovi i zavisi od autonomne procjene svake banke.
"Razlog treba tražiti na drugoj strani, ja ću da kažem da je razlog politička volja ili eventulano nespremnost da se rješavaju problemi iz neke naše inertnosti i očekivanja da nam neko drugi riješi taj problem. To je problem koji košta sve privrednike, međutim banke ne pokazuju inicijativu da to rješavaju. Vjerovatno ne vide svoj ineteres jer u ovom načinu njihovog obračuna i plaćanja njihova provizija im je sasvim dovoljna. Da je ugrožen neki njihov ekonomski interes sigurno je da bis e veoma brzo angažovali da to riješe. Dakle, vjerovatno su razlozi u nekim njihovim troškovima i vjerovatnog smanjenja prihoda u slučaju da se ostvari direktan platni promet", kaže ekonomista Mladen Bojanić.
"Pretpostavljam da razlog za ovakvu situaciju nije ekonomske prirode", smatra profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Saša Popović.
"Kada pogledate bilanse preduzeća i makro bilanse Crne Gore vidjećete da su zemlje iz regiona dominantni privredni partneri preduzeaća iz Crne Gore. Svako onesposobljavanje komotnog i lakog, brzog i efikasnog platnog prometa je na štetu svih tako da mislim da je to jedno važno pitanje da bi se omogućilo funkcionisanje integralnog tržišta", ocjenjuje Popović.
Na pitanje šta je onda problem, autizam politike ili nešto drugo, Popović odgovara:
"Pretpostavljam da su to neki drugi elementi koji su van ekonomije i ja ih ne razumijem."
Platni promet između Crne Gore i Srbije je 2010. godine iznosio skoro 91 milion, što je preko 60 odsto više u nego 2009., dok je broj plaćanja povećan za 28 odsto. Troškovi platnog prometa sa inostranstvom koje zaračunavaju poslovne banke kreću se u iznosu od oko jedan odsto po plaćanju.
U međuvremenu su iz Narodne banke Srbije podsjetili da su početkom 2008. godine obezbijeđene sve pretpostavke za učešće banaka iz Crne Gore u sistemu medjunarodnog kliringa plaćanja u eurima, ali da one za to nijesu pokazale interes, iako bi se na taj način uspostavio efikasniji i jeftiniji platni promet između građana i preduzeća tri države.
Predstavnici Centralne banke Crne Gore tvrde da su, nakon zaključivanja Sporazuma, dvije banke iz Crne Gore pokazale interesovanje za korišćenje sistema kliringa, ali da su ubrzo odustale od te namjere.
“Predstavnici tih banaka su sa crnogorskom Centralnom bankom potpisali ugovor o obavljanju platnog prometa preko kliringa, ali do njihovog operativnog uključivanja u sistem nije došlo, jer su ubrzo odustale od prvobitne namjere”, objasnili su iz te institucije.
Platni promet između Crne Gore i Srbije je za ovdašnje privrednike najproblematičnije jer je ekonomska razmjena sa ovom državom ubjedljivo najveća, a to ovdašnjim privrednicima značajno zagorčava život.
Đorđije Goranović, vlasnik i direktor mesne industrije Goranović, kaže da njegova kompanija 20 posto ukupnih potreba namiruje upravo iz Srbije, a da tamo plasira oko pet odsto svojih proizvoda.
"Kada su preduzeća opterećena raznim troškovima mnogo je važno da se uspostavi jedno sistemsko rješenje da se uspostavi platni promet između Crne gore i Srbije tako da bi ti transakcioni troškovi bili mnogo niži. Moramo imati u vidu činjenicu da se ogromni biznis ostvaruje na relaciji ove dvije države. Smatram da bi uspostavljanje platnog prometa na relaciji Centralne banke Crne Gore i Centralne banke u Srbiji bilo mnogo povoljnije poslovanje nego sada kada se platni promet ostvaruje preko neke banke iz inostranstva. Nije mi jasno zašto ni do sada taj problem nije riješen. Ima najava da su određene banke u pregovorima i da će se možda u narednom periodu ostvariti taj direktni platni promet između Crne Gore i Srbije", kaže Goranović.
Prebacivanje odgovornosti
Platni promet između Crne Gore i Srbije i dalje se obavlja preko stranih, inokorespondentnih banaka, gdje je provizija znatno veća, a najčešće treba i više od dva dana da novac legne na račun.
Iz crnogorskog Udruženja banaka nedavno je saopšteno da prilikom uvođenja posebnog kliring sistema između Crne Gore, Srbije i BiH nije bilo saglasnosti poslovnih banaka zbog strogih pitanja likvidnosnih standarda predviđenog rješenja i zbog troškova softverskih izmjena kojima je poslovne banke trebalo da budu izložene.
I iz Centralne banke Crne Gore i Narodne banke Srbije je, međutim, saopšteno da su banke u obavezi da obezbijede samo jedan personalni računar za instalaciju softvera, te da se to ne može smatrati velikim troškom.
"To je problem koji košta sve privrednike, međutim banke ne pokazuju inicijativu da to rješavaju", kaže Mladen Bojanić.
"Razlog treba tražiti na drugoj strani, ja ću da kažem da je razlog politička volja ili eventulano nespremnost da se rješavaju problemi iz neke naše inertnosti i očekivanja da nam neko drugi riješi taj problem. To je problem koji košta sve privrednike, međutim banke ne pokazuju inicijativu da to rješavaju. Vjerovatno ne vide svoj ineteres jer u ovom načinu njihovog obračuna i plaćanja njihova provizija im je sasvim dovoljna. Da je ugrožen neki njihov ekonomski interes sigurno je da bis e veoma brzo angažovali da to riješe. Dakle, vjerovatno su razlozi u nekim njihovim troškovima i vjerovatnog smanjenja prihoda u slučaju da se ostvari direktan platni promet", kaže ekonomista Mladen Bojanić.
"Pretpostavljam da razlog za ovakvu situaciju nije ekonomske prirode", smatra profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Saša Popović.
"Kada pogledate bilanse preduzeća i makro bilanse Crne Gore vidjećete da su zemlje iz regiona dominantni privredni partneri preduzeaća iz Crne Gore. Svako onesposobljavanje komotnog i lakog, brzog i efikasnog platnog prometa je na štetu svih tako da mislim da je to jedno važno pitanje da bi se omogućilo funkcionisanje integralnog tržišta", ocjenjuje Popović.
Na pitanje šta je onda problem, autizam politike ili nešto drugo, Popović odgovara:
"Pretpostavljam da su to neki drugi elementi koji su van ekonomije i ja ih ne razumijem."
Platni promet između Crne Gore i Srbije je 2010. godine iznosio skoro 91 milion, što je preko 60 odsto više u nego 2009., dok je broj plaćanja povećan za 28 odsto. Troškovi platnog prometa sa inostranstvom koje zaračunavaju poslovne banke kreću se u iznosu od oko jedan odsto po plaćanju.
