Susret delegacija Crne Gore i Kosova u Podgorici u srijedu je bio prilika za učesnike da još jednom istaknu dobru saradnju dvije zemlje, ali i nove konkretne dogovore.
Potpredsjednici crnogorske i kosovske vlade - Duško Marković i Hajredin Kući imali su više tema za razgovor: od regulisanja statusa crnogorske manjine na Kosovu, preko razgraničenja, do ekstradicije sopstvenih državljana.
Crnogorska nacionalna zajednica na Kosovu će biti ustavom priznata do kraja godine, što je rok u kom se očekuje i razgraničenje između Crne Gore i Kosova.
U međuvremenu, saradnja dvije države će biti unapređena u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, pravosudne saradnje i rješavanju pitanja izbjeglica i raseljenih u Crnoj Gori, koji su porijeklom sa Kosova.
Ovo je rezime sastanka delegacija koje su predvodili Marković i Kući, koji nijesu mogli da kažu kada će se diplomatski odnosi dvije države podići na nivo ambasadora, što se u Crnoj Gori uslovljava upravo priznanjem crnogorske nacionalne zajednice na Kosovu.
"Želim da vas informišem da mi je kolega Kući prenio uvjeravanje da će status crnogorske zajednice na Kosovu biti riješen do kraja 2011. godine kroz ustavne i zakonske promjene što će Crnogorcima omogućiti da budu dio institucija Kosova, prije svega parlamenta", saopštio je potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković.
Za rješenje ovog pitanja na Kosovu se zalaže tamošnje Udruženje crnogoraca Kosova koje zastupa i stav crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, da prije uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Prištinom na nivou ambasadora, treba priznati crnogorsku manjinu na Kosovu i obezbjediti uslove za povratak izbjeglih i raseljenih iz Crne Gore na Kosovo.
Za efikasniju borbu protiv kriminala
Jedna od tema susreta delegacija Crne Gore i Kosova je bilo i razgraničenje.
Prema riječima potpredsjednika kosovske Vlade Hajredina Kućija, jasno je da su obije strane saglasne da se linija povuče, u skladu sa zaključcima Badinterove komisije s početka devedesetih, po granicama koje je odredio ustav bivše SFRJ iz 1974. godine.
Delegacije Crne Gore i Kosova na sastanku u Podgorici, 25. maj 2011.
"Mislimo da granica bude ona iz 1974. godine i zato smo osnovali radne grupe na Kosovu koje su spremne da do kraja godine to sprovedu. Što se raseljenih i izbjeglih lica u Crnoj Gori, Republika Kosovo tretira jednako svoje građane kako u državi tako i van nje. Na Kosovo se mogu vratiti sva lica koja to žele i to će biti u nadležnosti naših tehničkih grupa za njihov povratak", kazao je Kući.
Vicepremijeri Crne Gore i Kosova su razgovarali i o unapređenju pravosudne saradnje i efikasnijoj borbi protiv organizovanog kriminala. Potreba bolje saradnje, vjerovatno je dodatno aktuelizovana aferom fiktivnog izvoza nafte, koja je otkrivena krajem februara.
Crnogorski državni budžet je, samo tokom tri godine: od 2006. do 2008. godine, oštećen za najmanje dvadesetak miliona eura, a sve je otkriveno jednostavnim poredjenjem podataka crnogorskih carinika na Kuli o nafti koja je izašla iz zemlje, sa podacima kosovskih carinika o nafti koja je ušla u njihovu državu.
Rezultat proste računice je bio da postoji razlika koja se mjeri desetinama miliona litara nafte, odnosno, u finansijskom izrazu - desetinama miliona eura, u samo tri posmatrane godine.
Fiktivnim izvozom, švercerska preduzeća u Crnoj Gori su izbjegla plaćanje dažbina državi, iako je, očito, sporna količina nafte prodata u Crnoj Gori.
O planovima za kvalitetniju saradnju i efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala, govorio je potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković.
"Dogovorili smo veoma ubrzo aktivnosti koje treba da rezultiraju potpisivanjem bilateralnih ugovora o pravosudnoj saradnji kao i ugovora o isporučivanju sopstvenih državljana koji čine teška krivična djela i na Kosovu i u Crnoj Gori. Dogovorili smo i mehanizme buduće saradnje koji bi trebalo da naše institucije učine operativnijim, fleksibilnijim i efikasnijim u borbi protiv kriminala, posebno prekograničnog kriminala", naglasio je Marković.
Potpredsjednici crnogorske i kosovske vlade - Duško Marković i Hajredin Kući imali su više tema za razgovor: od regulisanja statusa crnogorske manjine na Kosovu, preko razgraničenja, do ekstradicije sopstvenih državljana.
Crnogorska nacionalna zajednica na Kosovu će biti ustavom priznata do kraja godine, što je rok u kom se očekuje i razgraničenje između Crne Gore i Kosova.
Marković: Kolega Kući mi je prenio uvjeravanje da će status crnogorske zajednice na Kosovu biti riješen do kraja 2011. što će Crnogorcima omogućiti da budu dio institucija Kosova, prije svega parlamenta.
Ovo je rezime sastanka delegacija koje su predvodili Marković i Kući, koji nijesu mogli da kažu kada će se diplomatski odnosi dvije države podići na nivo ambasadora, što se u Crnoj Gori uslovljava upravo priznanjem crnogorske nacionalne zajednice na Kosovu.
"Želim da vas informišem da mi je kolega Kući prenio uvjeravanje da će status crnogorske zajednice na Kosovu biti riješen do kraja 2011. godine kroz ustavne i zakonske promjene što će Crnogorcima omogućiti da budu dio institucija Kosova, prije svega parlamenta", saopštio je potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković.
Za rješenje ovog pitanja na Kosovu se zalaže tamošnje Udruženje crnogoraca Kosova koje zastupa i stav crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, da prije uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Prištinom na nivou ambasadora, treba priznati crnogorsku manjinu na Kosovu i obezbjediti uslove za povratak izbjeglih i raseljenih iz Crne Gore na Kosovo.
Za efikasniju borbu protiv kriminala
Jedna od tema susreta delegacija Crne Gore i Kosova je bilo i razgraničenje.
Prema riječima potpredsjednika kosovske Vlade Hajredina Kućija, jasno je da su obije strane saglasne da se linija povuče, u skladu sa zaključcima Badinterove komisije s početka devedesetih, po granicama koje je odredio ustav bivše SFRJ iz 1974. godine.
"Mislimo da granica bude ona iz 1974. godine i zato smo osnovali radne grupe na Kosovu koje su spremne da do kraja godine to sprovedu. Što se raseljenih i izbjeglih lica u Crnoj Gori, Republika Kosovo tretira jednako svoje građane kako u državi tako i van nje. Na Kosovo se mogu vratiti sva lica koja to žele i to će biti u nadležnosti naših tehničkih grupa za njihov povratak", kazao je Kući.
Vicepremijeri Crne Gore i Kosova su razgovarali i o unapređenju pravosudne saradnje i efikasnijoj borbi protiv organizovanog kriminala. Potreba bolje saradnje, vjerovatno je dodatno aktuelizovana aferom fiktivnog izvoza nafte, koja je otkrivena krajem februara.
Crnogorski državni budžet je, samo tokom tri godine: od 2006. do 2008. godine, oštećen za najmanje dvadesetak miliona eura, a sve je otkriveno jednostavnim poredjenjem podataka crnogorskih carinika na Kuli o nafti koja je izašla iz zemlje, sa podacima kosovskih carinika o nafti koja je ušla u njihovu državu.
Rezultat proste računice je bio da postoji razlika koja se mjeri desetinama miliona litara nafte, odnosno, u finansijskom izrazu - desetinama miliona eura, u samo tri posmatrane godine.
Fiktivnim izvozom, švercerska preduzeća u Crnoj Gori su izbjegla plaćanje dažbina državi, iako je, očito, sporna količina nafte prodata u Crnoj Gori.
O planovima za kvalitetniju saradnju i efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala, govorio je potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković.
"Dogovorili smo veoma ubrzo aktivnosti koje treba da rezultiraju potpisivanjem bilateralnih ugovora o pravosudnoj saradnji kao i ugovora o isporučivanju sopstvenih državljana koji čine teška krivična djela i na Kosovu i u Crnoj Gori. Dogovorili smo i mehanizme buduće saradnje koji bi trebalo da naše institucije učine operativnijim, fleksibilnijim i efikasnijim u borbi protiv kriminala, posebno prekograničnog kriminala", naglasio je Marković.
