Nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova u oktobru 2008 godine, a zatim uspostavila diplomatske odnose u januaru prošle godine, zvanična Podgorica razmjenu ambasadora između Crne Gore i Kosova je uslovila rješavanjem statusa Crnogoraca na Kosovu, kao i povratkom izbeglica iz Crne Gore. Crnogorski zvaničnici ni ubuduće neće odstupiti od tog stava.
Pred samu Novu godinu u izjavi radiju Crne Gore predsjednik Filip Vujanović je ponovio da neće odobriti razmjenu ambasadora Crne Gore i Kosova sve dok Crnogorci na Kosovu ne dobiju potpuno priznanje kao subjekta na Kosovu.
Vujanović je tada izrazio bojazan da ni nakon posljednjih Kosovskih izbora Crnogorci neće imati svog zastupnika u parlamentu Kosova
Filip Vujanović, maj 2010. Foto: Midhat Poturović
"Ja svoj stav neću mijenjati. Dakle, dok se Crnogorcima ne prizna status manjine, manjine koja se autentično predstavlja na Kosovu i ako im se ne obezbijedi da na slijedećim izborima imaju makar garantovani mandat mislim da bi sa aspekta zaštite Crnogoraca u dijaspori bilo neprimjereno da se izvrši razmjena ambasadora", kazao je tom prilikom Vujanović.
Sa Vujanovićevim stavom se slaže Slobodan Vujičić predsjednik udruženja Crnogoraca Kosova i ujedno očekuje od Vlade Crne Gore da pojača pritisak na zvaničnu Prištinu kako bi Crnogorci bili uvršteni u Ustav Kosova.
Iako od strane kosovskih institucija postoje obećanja da će Crnogorci biti uvršteni u Ustav, Vujičić smatra da do toga uskoro neće doći.
"Nijesmo zastupljeni u institucijama Kosova, nijesmo zastupljeni u Skupštini, nemamo rezervisane mandate tako da ta obećanja koja Kosovo daje ne mogu se opravdati. Kosovo nikada nije uradilo ništa tako da nam nije dalo mogućnost afirmacije crnogorske nacionalne zajednice kao što se sve vrijeme radi sa srpskom, bošnjačkom, romskom i ostalim zajednicama. Crnogorska nacionalna zajednica je u jako teškom položaju i sugurno možda u najgorem u posljednjih 60 godina. Institucije Kosova nas ne prepoznaju niti imaju neku posebnu želju da nas prepoznaju ili da afirmišu crnogorsku nacionalnu zajednicu", kazao je Vujičić.
Strah od popisa
Vujičić najviše strahuje od rezultata predstojećeg popisa na Kosovu, jer kako kaže prema sadašnjem ambijentu na Kosovu, da bi pojedinac imao normalne uslove za život treba da pripada nekoj zajednici priznatoj u Ustavu.
"Ono što nas najviše plaši je ovaj popis koji dolazi sada u aprilu i ukoliko crnogorska nacionalna zajednica ne bude imala jaku, jaku podršku Crne Gore i iz straha zbog egzistencije će se jako mali broj Crnogoraca koji su na Kosovu upisati kao Crnogorci jer da bi se zaposlili na Kosovu ili stvorio neki osnov za normalan život morate da pripadate nekoj zajednici. Mi pripadamo zajednici koja nije obuhvaćena Ustavom tako da ne postojimo i ne možemo da ostvarujemo svoja prava", naveo je on.
Vaselj Siništaj iz Albanske koalicije Perspektiva smatra da postoji volja vlasti na Kosovu da crnogorska nacionalna zajednica bude priznata na Kosovu.
Međutim, bilo je očekivano da nakon priznanja nezavisnosti Kosova i uspostavljanja diplomatskih odnosa, da crnogorska vlast odobri razmjenu amabasadora.
Osim oficijalno navedenog razloga, Siništaj smatra da se crnogorska vlast odlaganjem razmjene ambasadora kupuje mir u samoj Crnoj Gori.
"Ne mislim da je dodatni razlog ono što je izvještaj Dika Martija niti ovo što se očekuje od Gardeta, stvar je znači samo da se kupuje mir unutar same Crne Gore i vjerovatno će biti neka drugačija vlast u dogledno vrijeme. Ja očekujem da će sastav neke buduće Vlade biti drugačije ukomponovan nego što je trenutno. To su ti razlozi",ocjenjuje Siništaj.
Priznavanje Kosova i uspostavljanje diplomatskih odnosa izazvali su pogoršanje diplomatskih odnosa sa Srbijom, povlačenje ambasadora i proteste u samoj Crnoj Gori od strane opozicije.
Moguće je da će Crnogorci na Kosovu biti priznata nacionalna zajednica odmah nakon formiranja nove Vlade Kosova.
Srđan Sentić, politički savetnik za zajednice premijera u ostavci, navodi da se priznavanje crnogorske zajednice na Kosovu može očekivati uskoro.
“Crnogorska zajednica živi na Kosovu i ona je priznata kao zajednica, s tim što još uvek nije ušlo u pravnu proceduru. Predsednik Kosova je poslao zahtev Vladi, a ona je to razmatrala, ali kao što znate zbog novonastale političke situacije, nismo još uvek usvojili, tačnije, predali Skupštini na dalju proceduru“, navodi Sentić.
Snežana Karadžić, predstavnik Crnogorca u Konsultativnom veću za zajednice, za RSE navodi da su jaka obećanja da će Crnogorci uskoro biti deo Ustava i kosovskih zakona.
„Sav naš rad, trud, zalaganja svakog pojedinca i sveukupne crnogorske populacije na Kosovu svodi se na to da budemo legitimno, legalno i pravno zastupljeni kako u zakonima Kosova tako i u Ustavu Kosova. Mi smo izopšteni iI iz Ustava i zakona, mada je, moram da tvrdim, uz veliko zalaganje Vlade Kosova i Vlade Crne Gore do toga trebalo doći krajem 2010. godine“, navodi ona.
Tekst u cjelini možete pročitati OVDJE.
Pred samu Novu godinu u izjavi radiju Crne Gore predsjednik Filip Vujanović je ponovio da neće odobriti razmjenu ambasadora Crne Gore i Kosova sve dok Crnogorci na Kosovu ne dobiju potpuno priznanje kao subjekta na Kosovu.
Vujanović je tada izrazio bojazan da ni nakon posljednjih Kosovskih izbora Crnogorci neće imati svog zastupnika u parlamentu Kosova
"Ja svoj stav neću mijenjati. Dakle, dok se Crnogorcima ne prizna status manjine, manjine koja se autentično predstavlja na Kosovu i ako im se ne obezbijedi da na slijedećim izborima imaju makar garantovani mandat mislim da bi sa aspekta zaštite Crnogoraca u dijaspori bilo neprimjereno da se izvrši razmjena ambasadora", kazao je tom prilikom Vujanović.
Sa Vujanovićevim stavom se slaže Slobodan Vujičić predsjednik udruženja Crnogoraca Kosova i ujedno očekuje od Vlade Crne Gore da pojača pritisak na zvaničnu Prištinu kako bi Crnogorci bili uvršteni u Ustav Kosova.
Iako od strane kosovskih institucija postoje obećanja da će Crnogorci biti uvršteni u Ustav, Vujičić smatra da do toga uskoro neće doći.
"Nijesmo zastupljeni u institucijama Kosova, nijesmo zastupljeni u Skupštini, nemamo rezervisane mandate tako da ta obećanja koja Kosovo daje ne mogu se opravdati. Kosovo nikada nije uradilo ništa tako da nam nije dalo mogućnost afirmacije crnogorske nacionalne zajednice kao što se sve vrijeme radi sa srpskom, bošnjačkom, romskom i ostalim zajednicama. Crnogorska nacionalna zajednica je u jako teškom položaju i sugurno možda u najgorem u posljednjih 60 godina. Institucije Kosova nas ne prepoznaju niti imaju neku posebnu želju da nas prepoznaju ili da afirmišu crnogorsku nacionalnu zajednicu", kazao je Vujičić.
Strah od popisa
Vujičić najviše strahuje od rezultata predstojećeg popisa na Kosovu, jer kako kaže prema sadašnjem ambijentu na Kosovu, da bi pojedinac imao normalne uslove za život treba da pripada nekoj zajednici priznatoj u Ustavu.
Vujičić: Ono što nas najviše plaši je ovaj popis koji dolazi sada u aprilu i ne bude jake podrške Crne Gore i iz straha zbog egzistencije će se jako mali broj Crnogoraca koji su na Kosovu upisati kao Crnogorci.
"Ono što nas najviše plaši je ovaj popis koji dolazi sada u aprilu i ukoliko crnogorska nacionalna zajednica ne bude imala jaku, jaku podršku Crne Gore i iz straha zbog egzistencije će se jako mali broj Crnogoraca koji su na Kosovu upisati kao Crnogorci jer da bi se zaposlili na Kosovu ili stvorio neki osnov za normalan život morate da pripadate nekoj zajednici. Mi pripadamo zajednici koja nije obuhvaćena Ustavom tako da ne postojimo i ne možemo da ostvarujemo svoja prava", naveo je on.
Vaselj Siništaj iz Albanske koalicije Perspektiva smatra da postoji volja vlasti na Kosovu da crnogorska nacionalna zajednica bude priznata na Kosovu.
Međutim, bilo je očekivano da nakon priznanja nezavisnosti Kosova i uspostavljanja diplomatskih odnosa, da crnogorska vlast odobri razmjenu amabasadora.
Osim oficijalno navedenog razloga, Siništaj smatra da se crnogorska vlast odlaganjem razmjene ambasadora kupuje mir u samoj Crnoj Gori.
"Ne mislim da je dodatni razlog ono što je izvještaj Dika Martija niti ovo što se očekuje od Gardeta, stvar je znači samo da se kupuje mir unutar same Crne Gore i vjerovatno će biti neka drugačija vlast u dogledno vrijeme. Ja očekujem da će sastav neke buduće Vlade biti drugačije ukomponovan nego što je trenutno. To su ti razlozi",ocjenjuje Siništaj.
Priznavanje Kosova i uspostavljanje diplomatskih odnosa izazvali su pogoršanje diplomatskih odnosa sa Srbijom, povlačenje ambasadora i proteste u samoj Crnoj Gori od strane opozicije.
Uskoro moguće priznavanje crnogorske zajednice na Kosovu
Uskoro moguće priznavanje crnogorske zajednice na KosovuMoguće je da će Crnogorci na Kosovu biti priznata nacionalna zajednica odmah nakon formiranja nove Vlade Kosova.
Srđan Sentić, politički savetnik za zajednice premijera u ostavci, navodi da se priznavanje crnogorske zajednice na Kosovu može očekivati uskoro.
“Crnogorska zajednica živi na Kosovu i ona je priznata kao zajednica, s tim što još uvek nije ušlo u pravnu proceduru. Predsednik Kosova je poslao zahtev Vladi, a ona je to razmatrala, ali kao što znate zbog novonastale političke situacije, nismo još uvek usvojili, tačnije, predali Skupštini na dalju proceduru“, navodi Sentić.
Snežana Karadžić, predstavnik Crnogorca u Konsultativnom veću za zajednice, za RSE navodi da su jaka obećanja da će Crnogorci uskoro biti deo Ustava i kosovskih zakona.
„Sav naš rad, trud, zalaganja svakog pojedinca i sveukupne crnogorske populacije na Kosovu svodi se na to da budemo legitimno, legalno i pravno zastupljeni kako u zakonima Kosova tako i u Ustavu Kosova. Mi smo izopšteni iI iz Ustava i zakona, mada je, moram da tvrdim, uz veliko zalaganje Vlade Kosova i Vlade Crne Gore do toga trebalo doći krajem 2010. godine“, navodi ona.
Tekst u cjelini možete pročitati OVDJE.
