Odnosi Albanije i Crne Gore mogu da predstavljaju primjer dobrosusjedskih odnosa u regionu, konstatovali su šefovi diplomatija dvije zemlje Edmond Hadžinasto i Milan Roćen nakon razgovora u petak Podgorici.
O tome govori činjenica da već nekoliko nedjelja funkcioniše sporazum o liberalizovanom prelasku granice, kao i upravo potpisan sporazum o saradnji u obrazovanju kojim će biti riješeno pitanje boravišne i studentske takse.
Takve odnose treba pretočiti u konkretne projekte u oblasti energetike, saobraćaja, putne infrastrukture, očuvanja životne sredine, vodoprivrede, poljoprivrede i turizma.
"Od 21. marta ove godine državljani Crne Gore i Albanije slobodno putuju samo sa bimoetrijskom ličnom kartom. Razgovarali smo o boljem saobraćajnom povezivanju, osposobljavanju puta između Plava i Podgorice, preko teritorije Albanije, ponovnom uspostavljanju brodske veze između Virpazara i Skadra, o regulaciji korita rijeke Bojane", rekao je ministar Roćen.
Šef albanske diplomatije i potpredsjednik Vlade Edmond Hadžinasto je između ostalog saopštio da je članstvo u Evropskoj uniji cilj obije zemlje te da u tom kontekstu postoji mogućnost zajedničkog djelovanja kako bi region postao bolje i mirno mjesto.
Prekogranični projekti, Jadransko jonski autoput i transjadranski gasovod su samo neki od projekata koji su u interesu Crne Gore i Albanije rekao je Hadžinasto.
"Želimo da tretiramo područja sa obje strane granice kao područja od našeg zajedničkog interesa, gdje zajednički možemo da primijenimo dobre projekte. No, moramo da realizujemo i radimo i na drugim projektima. Kao na primjer u sektoru energetike, kao što je jadranski gasovod", rekao je Hadžinasto.
Albanija je već članica Sjevernoatlantske alijanse i ona, po riječima albanskog šefa diplomatije, u potpunosti podržava priključenje Crne Gore NATO savezu.
"Danas imamo i tu privilegiju da naše bilateralne odnose jačamo ne smao kroz neposredne kontakte i saradnju nego i u okviru brojnih regionalnih inicijativa ali isto tako kroz proces evro atlantskih integracija, što su danas zajednički ciljevi koji povezuju Crnu Goru i Albaniju i sve zemlje Zapadnog Balkana", naglasio je Roćen.
Više brige za albansku manjinu
Crnogorska manjina u Albaniji i albanska manjina u Crnoj Gori dodatno povezuju dvije zemlje. O doprinosu albanske manjine u razvoju Crne Gore, Hadžinasto je rekao:
"Njihov doprinos je izuzetno pozitivan za sadašnji razvoj Crne Gore ali i za budućnost, za evropski put Crne Gore njihov doprinos će uvijek biti snažan i još će jačati."
Poslanik albanske koalicije Perspektiva Vaselj Siništaj smatra da bi Albanija trebalo da obrati veću pažnju na prava Albanaca u Crnoj Gori. Albanci konstantno izražavaju nezadovoljstvo učešćem u javnom sektoru, prolongiranju dodjele samostalne opštine Tuzi, statusom Albanaca u izbornom zakonu i drugo.
"Mislimo da kao matična država mora više pažnje posvetiti manjinskim pravima , mislim na autohtoni albanski narod u Crnoj Gori u dijelu ljudskih i manjinskih prava. Mi i dalje mislimo da se Ustav Crne Gore dosljedno ili u cjelosti ne primjenjuje, zakoni koje donosimo ne primjenjuju i sam apraksa u toku prošle godine pokazal da je u odnosu na ono što je bilo u Državnoj zajednici Srbija i Crna Gora imamo jedno vraćanje unazad u pogledu izbornog zakona i u pogledu teritorijalne organizacije i dalje su ostali mimo onoga što je obećano građanima", kaže Siništaj.
Trend iseljavanje Albanaca iz Crne Gore je takođe zabrinjavajući fenomen, kaže Siništaj:
"Ako vidimo trend ukupnog stanja, i dalje traje iseljavanje a to je i popis stanovništva pokazao, da je manje Albanaca sada nego ikada, onda ne možemo govoriti da je tu srećnije riješeno pitanje naše manjine nego što je bilo ranije."
Na drugoj strani crnogorskoj nacionalnoj zajednici u Albaniji je potrebna pomoć albanske Vlade, rekao je Roćen:
"Mi smo razgovarali i o položaju crnogorske nacionalne manjine u Albaniji i ministar Hadžinasto izrazio je spremnost da se zainteresuje za njihov položaj i šta može albanska vlada može da pomogne crnogorskoj zajednici i crnogorskom udruženju u Skadru."
O tome govori činjenica da već nekoliko nedjelja funkcioniše sporazum o liberalizovanom prelasku granice, kao i upravo potpisan sporazum o saradnji u obrazovanju kojim će biti riješeno pitanje boravišne i studentske takse.
Takve odnose treba pretočiti u konkretne projekte u oblasti energetike, saobraćaja, putne infrastrukture, očuvanja životne sredine, vodoprivrede, poljoprivrede i turizma.
"Od 21. marta ove godine državljani Crne Gore i Albanije slobodno putuju samo sa bimoetrijskom ličnom kartom. Razgovarali smo o boljem saobraćajnom povezivanju, osposobljavanju puta između Plava i Podgorice, preko teritorije Albanije, ponovnom uspostavljanju brodske veze između Virpazara i Skadra, o regulaciji korita rijeke Bojane", rekao je ministar Roćen.
Šef albanske diplomatije i potpredsjednik Vlade Edmond Hadžinasto je između ostalog saopštio da je članstvo u Evropskoj uniji cilj obije zemlje te da u tom kontekstu postoji mogućnost zajedničkog djelovanja kako bi region postao bolje i mirno mjesto.
Prekogranični projekti, Jadransko jonski autoput i transjadranski gasovod su samo neki od projekata koji su u interesu Crne Gore i Albanije rekao je Hadžinasto.
"Želimo da tretiramo područja sa obje strane granice kao područja od našeg zajedničkog interesa, gdje zajednički možemo da primijenimo dobre projekte. No, moramo da realizujemo i radimo i na drugim projektima. Kao na primjer u sektoru energetike, kao što je jadranski gasovod", rekao je Hadžinasto.
Albanija je već članica Sjevernoatlantske alijanse i ona, po riječima albanskog šefa diplomatije, u potpunosti podržava priključenje Crne Gore NATO savezu.
"Danas imamo i tu privilegiju da naše bilateralne odnose jačamo ne smao kroz neposredne kontakte i saradnju nego i u okviru brojnih regionalnih inicijativa ali isto tako kroz proces evro atlantskih integracija, što su danas zajednički ciljevi koji povezuju Crnu Goru i Albaniju i sve zemlje Zapadnog Balkana", naglasio je Roćen.
Više brige za albansku manjinu
Crnogorska manjina u Albaniji i albanska manjina u Crnoj Gori dodatno povezuju dvije zemlje. O doprinosu albanske manjine u razvoju Crne Gore, Hadžinasto je rekao:
"Njihov doprinos je izuzetno pozitivan za sadašnji razvoj Crne Gore ali i za budućnost, za evropski put Crne Gore njihov doprinos će uvijek biti snažan i još će jačati."
Poslanik albanske koalicije Perspektiva Vaselj Siništaj smatra da bi Albanija trebalo da obrati veću pažnju na prava Albanaca u Crnoj Gori. Albanci konstantno izražavaju nezadovoljstvo učešćem u javnom sektoru, prolongiranju dodjele samostalne opštine Tuzi, statusom Albanaca u izbornom zakonu i drugo.
"Mislimo da kao matična država mora više pažnje posvetiti manjinskim pravima , mislim na autohtoni albanski narod u Crnoj Gori u dijelu ljudskih i manjinskih prava. Mi i dalje mislimo da se Ustav Crne Gore dosljedno ili u cjelosti ne primjenjuje, zakoni koje donosimo ne primjenjuju i sam apraksa u toku prošle godine pokazal da je u odnosu na ono što je bilo u Državnoj zajednici Srbija i Crna Gora imamo jedno vraćanje unazad u pogledu izbornog zakona i u pogledu teritorijalne organizacije i dalje su ostali mimo onoga što je obećano građanima", kaže Siništaj.
Trend iseljavanje Albanaca iz Crne Gore je takođe zabrinjavajući fenomen, kaže Siništaj:
"Ako vidimo trend ukupnog stanja, i dalje traje iseljavanje a to je i popis stanovništva pokazao, da je manje Albanaca sada nego ikada, onda ne možemo govoriti da je tu srećnije riješeno pitanje naše manjine nego što je bilo ranije."
Na drugoj strani crnogorskoj nacionalnoj zajednici u Albaniji je potrebna pomoć albanske Vlade, rekao je Roćen:
"Mi smo razgovarali i o položaju crnogorske nacionalne manjine u Albaniji i ministar Hadžinasto izrazio je spremnost da se zainteresuje za njihov položaj i šta može albanska vlada može da pomogne crnogorskoj zajednici i crnogorskom udruženju u Skadru."
