Dostupni linkovi

Radulović: Poboljšati odnos između Vlade i civilnog društva


Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, bez datuma
Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, bez datuma
Gost RSE je generalni sekretar nevladine organizacije Evropski pokret u Crnoj Gori, magistar evropskih integracija, Momčilom Radulovićem.

RSE: Da li se u brojnim konsultacijama i u javnim raspravama sa novim premijerom Lukšićom više vidi deklarisanje volje vlasti ili početak stvarnih napora da, zajedno sa ostalim političkim i društvenim subjektima, učini bitnije pomake ka Evropskoj uniji?

Radulović:
Deklarisane volje se vidi. Samo deklarisanje volje je novina na crnogorskom političkom i socijalnom nebu. Volja, deklarisana na ovaj način od strane vodećih političkih struktura, je nešto što do sada nismo imali prilike da vidimo, posebno ne u zadnje vrijeme. Za mandata gospodina Đukanovića smo imali konflikata zbog nedostatka komunikacije. A i kada je bilo komunikacije, ona je bila dosta anahrona, konzervativna i oštra, puna nerazumijevanja. Bitno je da je volja pozitivna.

Koliko sam imao prilike da se upoznam, radilo se o vrlo konkretnim razgovorima i konkretnim promjenama koje su obećane. Nadam se da će u tom tonu biti nastavljena i dalja komunikacija između civilnog društva sa premijerom i njegovim timom, ali i sa drugim strukturama vlasti.

RSE: Znamo da je Brisel postavio jasne zadatke pred Podgoricu, koja mora pokazati progres u sedam oblasti: reforma javne uprave, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, dozvoliti slobodu medija, borba protiv diskriminacije u sferi ljudskih prava i saradnja sa nevladinim sektorom. U toku je izrada akcionog plana za ispunjavanje tih uslova. Na kom planu će vlastima biti najteže da dokažu da su poruke Brisele ozbiljno shvatili?

Radulović: Bez sumnje to su promjene i reforme u pravosuđu i u borbi protiv
Trebaće puno odlučnosti i hrabrosti, te vrlo snažnih poteza. Koliko će se toga desiti za vrijeme vlade gospodina Lukšića, ne mogu da procijenim, ali svakako ne u toliko značajnom obimu, kao što smo imali prilike da vidimo u nekim zemljama u regionu.
organizovanog kriminala i korupcije. Ti segmenti su najproblematičniji u našem društvu. Toga smo svi svjesni. Toga je svjestan i Brisel. Mislim da su toga svjesni i crnogorska Vlada i drugi državni organi. Ove tri sfere će trajati najduže i bit će najbolnije. Trebaće puno odlučnosti i hrabrosti, te vrlo snažnih poteza. Koliko će se toga desiti za vrijeme vlade gospodina Lukšića, ne mogu da procijenim, ali svakako ne u toliko značajnom obimu, kao što smo imali prilike da vidimo u nekim zemljama u regionu. Svakako da će nekih pomaka biti.

Bitno je, a što sam u nekim briselskim krugovima mogao da čujem, da se pokaže izuzetno snažna volja na početku, uz određeni broj konkretnih aktivnosti i akcija. Ukoliko se tako nešto desi, ukoliko se pokaže nedvojbena volja i odlučnost određenih struktura i organa, ukoliko dođe do nekoliko velikih i značajnih aktivnosti na tom planu, to će biti sasvim dovoljno za početak i za pozitivno mišljenje evropskih struktura na jesen 2011. godine.

RSE: Kakve akcije očekujete, kada je riječ o tješnjoj saradnji novog premijera, kako je najavio, sa NVO i u kom pravcu mislite da treba da se artikuliše ta saradnja? Dosadašnja uloga NVO sektora u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u establišmentu nije baš nailazila na blagonaklon odnos, ili se išlo dotle da su pojedini nevladini aktivisti proglašavani za državne neprijatelje.

Radulović: Smatram da se najlakše može poboljšati odnos između Vlade i civilnog sektora, to jeste NVO-a, medija, sindikata, akademskih struktura. Taj odnos prema nevladinim organizacijama i medijima bio je anahron, rigidan i kontraproduktivan, bez puno razumijevanja šta je to NVO, šta on može da doprinese u tranziciji i demokratizaciji zemlje. Čini mi se da je možda došlo vrijeme da se sa vrlo malim, konkretnim i dobrim potezima od strane Vlade, taj odnos značajno poboljša. Takođe mi se čini da nije bilo ni pravih razloga da se to ne učini do sada, ali evo, po ko zna koji put, imamo pameti i niko sa strane nam ne mora ukazivati na ono što je prirodna potreba našeg društva. Čini mi se da je ta prirodna potreba mnogo konkretnija i bolja suradnja između NVO i drugih javnih struktura sa Vladom, Skupštinom i svim ostalim državnim organima. Nevladine organizacije nemaju, ni drugu zemlju, ni drugo društvo. Tu smo samo da doprinesemo stabilnosti i demokratizaciji našeg sistema i društvenih odnosa.

Naravno, zbog svojih interesa i potreba, određeni krugovi vlasti su imali takav stav kakav su imali, ali ukoliko sadašnji premijer i njegov tim odlučno budu držali ovakav kurs i budu davali signale ostalim političkim strukturama i strukturama vlasti, čije je ponašanje prihvatljivo, ne samo za Brisel, nego i za naše društvo uopšte, onda mogu da iskažem nadu da će doći do vrlo značajnih pomaka na tom planu već do kraj ove godine. Nadam se da će doći i do izgradnje nekih instituta saradnje koji će ipak na kraju krajeva doprinijeti da nešto, što je bilo obilježeno konfliktima, netransparetnošću, zloupotrebama od strane Vlade i vladinih struktura, ipak dođe na svoje i da se desi ovaj odnos između Vlade, NVO, medija i drugih struktura u cijelom društvu.

RSE: Brisel već na jesen trena da odluči da li će Crnoj Gori odobriti početak pregovora za članstvo u Uniji ili pred-pristupne pregovore. Da li je lopta samo u crnogorskom dvorištu? Da li će briselska administracija biti rigidnija ili popustljivija? Da li će zatezati uže i zahtijevati jasne i nedvosmislene korake u evropskim integracijama, ili će odobravanjem početka pregovora sa Crnom Gorom ohrabriti slične procese u regionu?

Radulović: Mislim da je nedvosmisleno lopta u crnogorskom dvorištu. Bez obzira kakve budu političke konstalacije unutra same Evropske unije, ukoliko Crna Gora pokaže sve odlučne korake, koje sam do sada naveo, ne sumnjam da ćemo otpočeti pregovore krajem 2011. godine ili početkom 2012. To tvrdim na osnovu prethodnog iskustava i onoga što je pogrešna prizma prema Crnoj Gori do sada pokazivala. Čak i u mnogo lošijim vremenima za pitanje proširenja, i u mnogo lošijoj opštoj situaciji u evropskim strukturama, Crna Gora je dobijala pozitivne ocjene za sve one korake koji su stvarno bili za pozitivnu ocjenu. Bez obzira da li su određene strukture pravile probleme ili davale neke nove dodatne komentare, uvijek je zajednička ocjena bila pozitivna za Crnu Goru. Ne sumnjam da će tako biti i ovoga puta, ukoliko Crna Gora i crnogorske vlasti pokažu da su sposobni da ispunjavaju ono što se pred njih postavlja kao zadatak. Ja sam i dalje optimista. Sve je u našim rukama, kao i do sada.
XS
SM
MD
LG