Crnogorske partije različito su vrednovale 100 dana vladavine novog premijera Igora Lukšića. Dok je za vladajuću koaliciju Lukšić nastavio tamo gdje je stao Milo Đukanović, u uspješnom približavanju Podgorice Briselu, za opoziciju upravo tu nije bilo suštinskih već kozmetičkih promjena.
Iako ne spore Lukšićev novi pristup, otvorenost i spremnost za dijalog, ocjenjuju da je njime Crna Gora dobila novog premijera ali ne i novu politiku pa njegovu Vladu nazivaju namjesničkom. Smatraju kako glavne konce njene politike i dalje vuče bivši premijer i prvi čovjek DPS Milo Đukanović.
Koliko je takav utisak opravdan, pitali smo političkog analitičara, profesora Svetozara Jovićevića.
"Što se tiče njegovog odnosa sa Đukanovićem, tu mislim nema nikakvih iznenađenja. Đukanović naravno prepušta vladi i premijeru da rješava sve ono što je tekuća problematika, a to je gro stvari ali naravnou nekim krupnim stvarima da li će se nova vlada i premijer prije svega sa tim suočiti na pravi način na tome ćemo vidjeti koliko je on spreman da se otrgne od tog mogućeg uticaja, ne samo Đukanovića nego cijelog tog establišmenta koji je oko njega uspostavljen, koji ima svoje vrlo velike i realne materijalne interese. Vrlo brzo ćemo to saznati", ocjenjuje Jovićević.
U međuvremenu Lukšićeva Vlada uvjerava i domaću i međunarodnu javnost u svoju nespornu volju da ispuni 7 zahtjeva koje je Brisel postavio kao uslov za početak pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Suštinske pomake do jeseni prije svega očekuje u reformi pravosuđa i borbi protiv kriminala i korupcije.
Koliko su tu očekivanja realna, pitali smo profesora Jovićevića.
"Ako je tačno to što mnogi danas kažu, a što vlast uporno negira da se toliko mnogo toga nakupilo u ovom društvu nezdravog tkiva a uz to institucije na sve to žmure, onda vi kao premijer morate sebi, državi narodu da objasnite šta je to što je nas sprječavalo da se sa tim do sada suočimo. To znači slijedeće: da te institucije nijesu radile i to podrazumijeva se znači promjenu čelnih ljudi tih institucija. Bogomi neke se stvari, neki se ljudi, neka ponašanja, moraju razotkriti i moraju žrtvovati. Bez toga će to biti samo kozmetika ili blagi moleraj", smatra Jovićević.
Stil vladanja
Ipak dio javnosti fokus je stavio na Lukšićev stil vladanja što je bilo predmet analize Nevladine organizacije Centar za demokratsku tranzicuju koja je dosadašnje nastupe i poteze novog premijera odmjerila sa superlativima.
Premijer Igor Lukšić sa predstavnicima nevladinih organiziacija, januar 2011Naglašavaju kako je od Vlade napravio servis građana, popravio odnose sa opozicijom i civilnim sektorom, a kao vrline novog predsjednika Vlade apostrofiraju i to što se ponaša kao običan građanin, ima ga na Facebooku, sluša rok muziku i čita ,,Gospodare prstenova,,.
"Uprkos svim simpatijama koje on može da izaziva i koje zaslužuje kao mlad i sposoban, od obrazovanja i manira sve to i ta poezija i taj Fejsbuk ostaće zapravo samo to, ako se ne učini nešto drugačije. Ili barem treba odlučnosti da se kaže da to jeste problem ali da ga ja ne mogu riješiti", kaže profesor Jovićević.
Komentarišući stotinu dana Vlade premijera i bivšeg ministra finansija Igora Lukšića, ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Radio Slobodna Evropa kaže da je evidentno da je taj period obilježila politička aktivnost.
"Mislim da je u drugi plan stavljena ekonomska aktivnost Vlade, što naravno ne smatram da je dobro, ne želeći da umanjim učinke u ovom prvom. U svakom slučaju mislim da su prvih 100 dana Lukšićeve vlade obilježile stvari na koje ona nije mogla da bitnije utiče. To je rast poljoprivrednih proizvoda, rast cijena energenata koji su pod uticajem dešavanja u svijetu, ekonomskih i političkih. Možda se moglo djelovati na cijenu energenata u smislu ublažavanja", kaže Kostić.
Novinar Nedljenika Monitor Zoran Radulović kaže da je Lukšićeva Vlada u mnogo čemu opravdala očekivanja.
"Nije uradila ništa što bi predstavljalo suštinski iskorak u odnosu na prethodni period od 20 godina. Jedini dugoročan potez ove vlade je odluka da se uz protivljenje oba sindikata izglasa prijedlog promjena Zakona o radu koje u velikoj mjeri ograničavaju prava radnika, odnosno prava građana za račun investitora i poslodavaca, domaćih i stranih. Očigledno da vlada kada pravi neke ekonomske projekcije nema u vidu građane Crne Gore nego ima u vidu budžet. Tako da je njima jedino bitno da naplate poreze, da naplate PDV, da uzmu kredite i da tako ispune putu prihodovnu stranu. Šta će to donijeti njih ne interesuje", smatra Radulović.
Možda i najkrupniji ekonomski potez bila je emisija euro obveznica vrijednih 180 miliona eura, koju su neki ekonomski eksperti kritikovali skrećući pažnju da Crna Gora postaje prezadužena. Vasilije Kostić ne misli tako.
Centralna banka Crne Gore, foto: Savo Prelević"Želim da skrenem pažnju da se treba imati u vidu kontekst u kome se to dešava, bez obzira što povećanje javnog duga nikada nije dobra okolnost. Treba znati, međutim i da rast javnog duga nije problematičan ukoliko je i rast ekonomije. U ovom slučaju se upravo zbog stabilizacije javnih finansija i puteva oporavka na kojima se nalazi crnogorska ekonomija mislim da je to osnovni element javnog duga i zaduživanja . Dug po sebi nije problematičan. On je problematičan ukoliko raste njegovo učešće u društevnom bruto porizvodu", navodi Kostić.
Zoran Radulović se ne slaže sa tom ocjenom
"To je opet nastavak politike o kojoj pričamo gdje nam je ministar finansija uz osmjeh saopštio da će nas taj njegov uspješan izlazak na tržište euro obveznica koštati 13 miliona eura godišnje. A ne znamo zbog čega smo uzeli taj novac. Kažu da je to bilo u planu vlade i da je to dovoljan argument. Samo što se eruo obveznica tiče po osnovu kamate se primiču iznosu od 30 miliona eura. Najvrijedniju crnogorsku firmu mi smo prodali za 100 miliona eura, pričam o Telekomu. Znači za tri godine ih izgubimo na kamatama ali je to vladina politika i što je bivši premijer znao da kaže: Vlada ima puni legitimitet da radi šta hoće", zaključuje Radulović.
Poslušajte i šta o učincima Igora Lukšića kažu građani Nikšića sa kojima je razgovarala Lela Šćepanović:
Iako ne spore Lukšićev novi pristup, otvorenost i spremnost za dijalog, ocjenjuju da je njime Crna Gora dobila novog premijera ali ne i novu politiku pa njegovu Vladu nazivaju namjesničkom. Smatraju kako glavne konce njene politike i dalje vuče bivši premijer i prvi čovjek DPS Milo Đukanović.
Koliko je takav utisak opravdan, pitali smo političkog analitičara, profesora Svetozara Jovićevića.
"Što se tiče njegovog odnosa sa Đukanovićem, tu mislim nema nikakvih iznenađenja. Đukanović naravno prepušta vladi i premijeru da rješava sve ono što je tekuća problematika, a to je gro stvari ali naravno
"Đukanović naravno prepušta vladi i premijeru da rješava sve ono što je tekuća problematika, a to je gro stvari", ocjenjuje profesor Jovićević.
U međuvremenu Lukšićeva Vlada uvjerava i domaću i međunarodnu javnost u svoju nespornu volju da ispuni 7 zahtjeva koje je Brisel postavio kao uslov za početak pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Suštinske pomake do jeseni prije svega očekuje u reformi pravosuđa i borbi protiv kriminala i korupcije.
Koliko su tu očekivanja realna, pitali smo profesora Jovićevića.
"Ako je tačno to što mnogi danas kažu, a što vlast uporno negira da se toliko mnogo toga nakupilo u ovom društvu nezdravog tkiva a uz to institucije na sve to žmure, onda vi kao premijer morate sebi, državi narodu da objasnite šta je to što je nas sprječavalo da se sa tim do sada suočimo. To znači slijedeće: da te institucije nijesu radile i to podrazumijeva se znači promjenu čelnih ljudi tih institucija. Bogomi neke se stvari, neki se ljudi, neka ponašanja, moraju razotkriti i moraju žrtvovati. Bez toga će to biti samo kozmetika ili blagi moleraj", smatra Jovićević.
Stil vladanja
Ipak dio javnosti fokus je stavio na Lukšićev stil vladanja što je bilo predmet analize Nevladine organizacije Centar za demokratsku tranzicuju koja je dosadašnje nastupe i poteze novog premijera odmjerila sa superlativima.
"Uprkos svim simpatijama koje on može da izaziva i koje zaslužuje kao mlad i sposoban, od obrazovanja i manira sve to i ta poezija i taj Fejsbuk ostaće zapravo samo to, ako se ne učini nešto drugačije. Ili barem treba odlučnosti da se kaže da to jeste problem ali da ga ja ne mogu riješiti", kaže profesor Jovićević.
Komentarišući stotinu dana Vlade premijera i bivšeg ministra finansija Igora Lukšića, ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Radio Slobodna Evropa kaže da je evidentno da je taj period obilježila politička aktivnost.
"Mislim da je u drugi plan stavljena ekonomska aktivnost Vlade, što naravno ne smatram da je dobro, ne želeći da umanjim učinke u ovom prvom. U svakom slučaju mislim da su prvih 100 dana Lukšićeve vlade obilježile stvari na koje ona nije mogla da bitnije utiče. To je rast poljoprivrednih proizvoda, rast cijena energenata koji su pod uticajem dešavanja u svijetu, ekonomskih i političkih. Možda se moglo djelovati na cijenu energenata u smislu ublažavanja", kaže Kostić.
"Vlada nije uradila ništa što bi predstavljalo suštinski iskorak u odnosu na prethodni period od 20 godina", kaže Zoran Radulović.
Novinar Nedljenika Monitor Zoran Radulović kaže da je Lukšićeva Vlada u mnogo čemu opravdala očekivanja.
"Nije uradila ništa što bi predstavljalo suštinski iskorak u odnosu na prethodni period od 20 godina. Jedini dugoročan potez ove vlade je odluka da se uz protivljenje oba sindikata izglasa prijedlog promjena Zakona o radu koje u velikoj mjeri ograničavaju prava radnika, odnosno prava građana za račun investitora i poslodavaca, domaćih i stranih. Očigledno da vlada kada pravi neke ekonomske projekcije nema u vidu građane Crne Gore nego ima u vidu budžet. Tako da je njima jedino bitno da naplate poreze, da naplate PDV, da uzmu kredite i da tako ispune putu prihodovnu stranu. Šta će to donijeti njih ne interesuje", smatra Radulović.
Možda i najkrupniji ekonomski potez bila je emisija euro obveznica vrijednih 180 miliona eura, koju su neki ekonomski eksperti kritikovali skrećući pažnju da Crna Gora postaje prezadužena. Vasilije Kostić ne misli tako.
Zoran Radulović se ne slaže sa tom ocjenom
"To je opet nastavak politike o kojoj pričamo gdje nam je ministar finansija uz osmjeh saopštio da će nas taj njegov uspješan izlazak na tržište euro obveznica koštati 13 miliona eura godišnje. A ne znamo zbog čega smo uzeli taj novac. Kažu da je to bilo u planu vlade i da je to dovoljan argument. Samo što se eruo obveznica tiče po osnovu kamate se primiču iznosu od 30 miliona eura. Najvrijedniju crnogorsku firmu mi smo prodali za 100 miliona eura, pričam o Telekomu. Znači za tri godine ih izgubimo na kamatama ali je to vladina politika i što je bivši premijer znao da kaže: Vlada ima puni legitimitet da radi šta hoće", zaključuje Radulović.
Poslušajte i šta o učincima Igora Lukšića kažu građani Nikšića sa kojima je razgovarala Lela Šćepanović:
