Stanovnici Ždrebaonika, varošice u opštini Danilovgrad protive se gradnji kuća za djecu sa posebnim potrebama, koju su dogovorile državna i lokalna vlast, a koju bi sa 400.000 eura pomogla i Ambasada SAD u CG.
Zašto su djeca sa posebnim potrebama nepoželjna u Ždrebaoniku? Kako su na protivljenje mještana reagovali predstavnici opozicije u danilovgradskoj skupštini kao i predstavnici NVO koje štite prava djece sa posebnim potrebama.
Kao jedan od razloga mještani navode da nije dobro što bi djeca iz tamošnje osnovne škole bila u neposrednom kontaktu sa djecom sa posebnim potrebama. U zahtjevu za prijem kod gradonačelnika Danilovgrada, predsjednik mjesne zajednice Gorica, Dragutin Brajović navodi i da je na mjestu gdje bi trebalo da budu sagrađene kuće za mališane sa posebnim potrebama trebalo da niknu sportski tereni koji bi, kako navodi Brajović "oplemenili taj prostor".
Kaže i da bi gradnja kuća za djecu narušila tradiciju prvomajskih okupljanja omladine kao i želju da ona budu što sadržajnija i kulturnija. Takođe, u zahtjevu za prijem kod gradonačelnika, kao još jedan argument protiv namjere države i opštine da grade kuće za djecu sa posebnim potrebama u Ždrebaoniku, Brajović, u ime mještana iznosi i niz istorijskih podataka koji se vezuju za tu lokaciju.
Brajović, koji nije odgovarao na naše telefonske pozive, tvrdi i da se Savjet mjesne zajednice Gorica, zajedno sa stanovnicima tog područja, zvanično usprotivio planovima o gradnju kuća za djecu.
Kako bi to kuće za djecu sa posebnim potrebama narušile dosadašnji mir stanovnika Ždrebaonika, pita se predstavnica Sigurne ženske kuće Maja Raičević:
"Ovakva reakcija pokazuje nivo neznanja i predrasuda prema populaciji djece sa posebnim potrebama ali ujedno i potpuni nedostatak empatije i razumijevanja prema onima koji se razlikuju od njih. Iz ovog primjera možemo vidjeti koliko je malo država uradila da podigne svijest javnosti u uključivanju ove djece u društveni život."
Predsjednik MZ Gorica Dragutin Brajović tvrdi da su mještani protiv gradnje kuća za mališane sa posebnim potrebama u Ždrebaoniku. U danilovgradskom SNP u međutim, kažu da to nije tačno. Odbornica te partije Jelena Radenović:
"Sigurna sam da mještani Gorice ne dijele njegovo mišljenje jer ne vidim ni jedan, kako on reče naučni, humani ili ljudski razlog zbog koga bi bilo kom građaninu smetalo da djeca sa posebnim potrebama žive na prostoru naše opštine, niti vidim da bi ta djeca mogla da ugroze bilo koga. Stav koji je iznio predsjednik mjesne zajednice Gorica nije stav mještana već lični stav gospodina Brajovića i nekih njegovih partijskih kolega iz DPSa jer Savjet na koji se u svojoj izjavi poziva nije zasjedao po ovom pitanju, ili ne barem u punom sastavu. Pojedini članovi Savjeta nijesu prisustvovali sjednici, ni ovoj niti jednoj drugoj od kada je konstituisan sastav mjesne zajednice."
U svakom gradu
Radenović kaže i da Dragutin Brajović, samonicijativno, prikuplja potpise mještana Ždrebaonika protiv gradnje kuća za djecu sa posebnim potrebama.
"Da, da, da. Ja sam čula od mještana sa tog područja da je trenutno u toku potpisivanje peticije. Od tih mještana sam, takođe čula da im ne pada na pamet da takvo što potpišu."
Zavod Komanski most, Foto: Savo PrelevićPretpostavlja se da bi većinu stanovnika svojevrsnih zajednica u kojima bi živjela djeca sa posebnim potrebama u Ždrebaoniku, činili stanovnici Zavoda Komanski most u kojem su, prema pisanju medija, a i u štampi objavljenim fotografijama djeca seksualno i na druge načine zlostavljana.
"Sama izjava da neko od Ždrebaonika želi da napravi Komanski most dovoljno govori koliko je ta ustanova nanijela štete, ne samo sadašnjim štićenicima, već i svim budućim generacijama djece sa posebnim potrebama, kojih će uvijek biti jer to je fakat pred kojim ne smijemo zatvarati oči, tako što je kroz nehuman, nečovječan i ponižavajući tretman ove populacije stvorila sliku o njima kao o opasnim osobama sa kojima je nemoguć suživot," rekla je Raičević.
Država bi trebalo da iz temelja iskorijeni predrasude i pokaže kako, ne da nije štetno već veoma korisno da djeca sa posebnim potrebama budu u kontaktu sa ostalom djecom.
"Uostalom znamo da je to praksa u okruženju i razvijenim zemljama. Znamo da mnoga djeca i omladina volontiraju u ovakvim ustanovama i da je to korisno kako za njih tako i za djecu sa posebnim potrebama, za koju kao jednu od najranjivijih grupa moramo učiniti sve što je moguće," dodala je ona.
Kuće za djecu sa posebnim potrebama trebalo bi da budu sagrađene u blizini manastira Ždrebaonik, na 1.200 kvadratnih metara. U gradnju tih objekata ambasada SAD u CG uložiće 400.000 eura. Slične, grupne kuće za djecu sa posebnim potrebama već su sagrađene u Bijelom Polju i Nikšiću a ministar Suad Numanović je pet dana prije održavanja lokalnih izbora, najavio da će slične objekte dobiti gotovo svaki grad u CG.
Zašto su djeca sa posebnim potrebama nepoželjna u Ždrebaoniku? Kako su na protivljenje mještana reagovali predstavnici opozicije u danilovgradskoj skupštini kao i predstavnici NVO koje štite prava djece sa posebnim potrebama.
Kao jedan od razloga mještani navode da nije dobro što bi djeca iz tamošnje osnovne škole bila u neposrednom kontaktu sa djecom sa posebnim potrebama. U zahtjevu za prijem kod gradonačelnika Danilovgrada, predsjednik mjesne zajednice Gorica, Dragutin Brajović navodi i da je na mjestu gdje bi trebalo da budu sagrađene kuće za mališane sa posebnim potrebama trebalo da niknu sportski tereni koji bi, kako navodi Brajović "oplemenili taj prostor".
Ovakva reakcija pokazuje nivo neznanja i predrasuda prema populaciji djece sa posebnim potrebama ali ujedno i potpuni nedostatak empatije i razumijevanja prema onima koji se razlikuju od njih.
Kaže i da bi gradnja kuća za djecu narušila tradiciju prvomajskih okupljanja omladine kao i želju da ona budu što sadržajnija i kulturnija. Takođe, u zahtjevu za prijem kod gradonačelnika, kao još jedan argument protiv namjere države i opštine da grade kuće za djecu sa posebnim potrebama u Ždrebaoniku, Brajović, u ime mještana iznosi i niz istorijskih podataka koji se vezuju za tu lokaciju.
Brajović, koji nije odgovarao na naše telefonske pozive, tvrdi i da se Savjet mjesne zajednice Gorica, zajedno sa stanovnicima tog područja, zvanično usprotivio planovima o gradnju kuća za djecu.
Kako bi to kuće za djecu sa posebnim potrebama narušile dosadašnji mir stanovnika Ždrebaonika, pita se predstavnica Sigurne ženske kuće Maja Raičević:
"Ovakva reakcija pokazuje nivo neznanja i predrasuda prema populaciji djece sa posebnim potrebama ali ujedno i potpuni nedostatak empatije i razumijevanja prema onima koji se razlikuju od njih. Iz ovog primjera možemo vidjeti koliko je malo država uradila da podigne svijest javnosti u uključivanju ove djece u društveni život."
Predsjednik MZ Gorica Dragutin Brajović tvrdi da su mještani protiv gradnje kuća za mališane sa posebnim potrebama u Ždrebaoniku. U danilovgradskom SNP u međutim, kažu da to nije tačno. Odbornica te partije Jelena Radenović:
"Sigurna sam da mještani Gorice ne dijele njegovo mišljenje jer ne vidim ni jedan, kako on reče naučni, humani ili ljudski razlog zbog koga bi bilo kom građaninu smetalo da djeca sa posebnim potrebama žive na prostoru naše opštine, niti vidim da bi ta djeca mogla da ugroze bilo koga. Stav koji je iznio predsjednik mjesne zajednice Gorica nije stav mještana već lični stav gospodina Brajovića i nekih njegovih partijskih kolega iz DPSa jer Savjet na koji se u svojoj izjavi poziva nije zasjedao po ovom pitanju, ili ne barem u punom sastavu. Pojedini članovi Savjeta nijesu prisustvovali sjednici, ni ovoj niti jednoj drugoj od kada je konstituisan sastav mjesne zajednice."
Kuće za djecu sa posebnim potrebama trebalo bi da budu sagrađene u blizini manastira Ždrebaonik, na 1.200 kvadratnih metara. U gradnju tih objekata ambasada SAD u CG uložiće 400.000 eura.
U svakom gradu
Radenović kaže i da Dragutin Brajović, samonicijativno, prikuplja potpise mještana Ždrebaonika protiv gradnje kuća za djecu sa posebnim potrebama.
"Da, da, da. Ja sam čula od mještana sa tog područja da je trenutno u toku potpisivanje peticije. Od tih mještana sam, takođe čula da im ne pada na pamet da takvo što potpišu."
"Sama izjava da neko od Ždrebaonika želi da napravi Komanski most dovoljno govori koliko je ta ustanova nanijela štete, ne samo sadašnjim štićenicima, već i svim budućim generacijama djece sa posebnim potrebama, kojih će uvijek biti jer to je fakat pred kojim ne smijemo zatvarati oči, tako što je kroz nehuman, nečovječan i ponižavajući tretman ove populacije stvorila sliku o njima kao o opasnim osobama sa kojima je nemoguć suživot," rekla je Raičević.
Država bi trebalo da iz temelja iskorijeni predrasude i pokaže kako, ne da nije štetno već veoma korisno da djeca sa posebnim potrebama budu u kontaktu sa ostalom djecom.
"Uostalom znamo da je to praksa u okruženju i razvijenim zemljama. Znamo da mnoga djeca i omladina volontiraju u ovakvim ustanovama i da je to korisno kako za njih tako i za djecu sa posebnim potrebama, za koju kao jednu od najranjivijih grupa moramo učiniti sve što je moguće," dodala je ona.
Kuće za djecu sa posebnim potrebama trebalo bi da budu sagrađene u blizini manastira Ždrebaonik, na 1.200 kvadratnih metara. U gradnju tih objekata ambasada SAD u CG uložiće 400.000 eura. Slične, grupne kuće za djecu sa posebnim potrebama već su sagrađene u Bijelom Polju i Nikšiću a ministar Suad Numanović je pet dana prije održavanja lokalnih izbora, najavio da će slične objekte dobiti gotovo svaki grad u CG.
