Prema percepciji crnogorskih građana, najugroženiji su Romi, zatim osobe sa invaliditetom, homoseksualci, stare osobe, nacionalne manjine dok građani smatraju da su žene u odnosu na ostale najmanje diskriminisane, pokazalo je istraživanje koje je Centar za demokratsku tranziciju proveo u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.
"Generalno, građani smatraju da je najveći stepen diskriminacije u odnosu na Rome – 53, 3 posto građana, prosječno, da tako kažem kumulativno. 45, 8 lica sa invaliditetom, to je druga kategorija. Starije osobe 37, 2 . Onda slijede nacionalne manjine 28, 1, homseksualci 26, 8 i žene 19,1 posto", kaže analitičar CEDEM-a Miloš Bešić.
Prema mišljenju građana u Crnoj Gori najteže je biti lice sa invaliditetom, Rom, homoseksualac, stara osoba, pripadnik nacionalne manjine i žena.
Stare osobe i Romi imaju najmanje šansi da dobiju posao. Romi,
prema mišljenju građana, imaju najlošiji tretman i kada je zdravstvena zaštita u pitanju. Romi su najugroženiji kada je obrazovanje u pitanju.
To što građani diskriminaciju prema Romima prepoznaju kao najprisutniju pokazuje da država ne uspijeva da ih uključi u društvo, smatra istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković.
Nijesu dovoljne kampanje i istraživanja, treba raditi iskrenije i posvećenije, poručuje Zeković i navodi primjer koji najbolje ilustruje kako Romi doživljavaju svoj položaj u Crnoj Gori:
"Javnost se sigurno sjeća da je u martu organizovan javni protest mladih Roma i Egipćana koji su prvi put izašli na ulice i kazali da se nalaze u jako lošem položaju i kada je riječ o životu njihovih porodica i kada je riječ o njihovom obrazovanju ali i zapošljavanju. Kazali su da su potpuno nevidljivi, da nijesu prihvaćeni na bilo kojem mjestu. Mi to sve znamo već duže vrijeme ali ništa ne preduzimamo. Mislim da je uzrok svemu ovome nedovoljno efikasna politika Vlade Crne Gore."
Protiv diskriminacije najaktivnije NGO
Prema opštem stepenu diskriminacije osobe sa invaliditetom su odmah iza Roma na vrhu te liste. Predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Milan Šaranović takođe smatra da kampanje koje provodi ministarstvo za ljudska i manjinska prava koje navodno promovišu njihova prava zapravo su veoma upitna. Kao primjer navodi veliku kampanju koju ovih dana provodi ministarstvo za ljudska i manjinska prava:
Grafikon iz istraživanja CEDEM-a
"Dio kampanje koji se odnosi na osobe sa invaliditetom apsolutno nije odgovarajući jer dok se promoviše poruka da niko ne bi trebao da bude na margini u toj istoj kampanji silueta osobe sa invaliditetom je prikazana upravo na margini, na desnoj ivici plakata s tim što je jedan dio sličice osobe sa invaliditetom otkinut. Tako da je zaista to ne primjereni i takve kampanje treba postavljati i koncipirati na drugačiji način."
Prema anketi CEDEM-a Građani kao najveće borce protiv diskriminacije navode NVO i medije, zatim državu dok su na začelju političke partije.
Poseban dio istraživanja bio je posvećene pitanjima i odgovorima građana u vezi sa održavanjem Parade ponosa. Održavanje parade ponosa podržalo bi samo 11, 2 posto građana dok je dvije trećine protiv.
"Pitanje je bilo vrlo jednostavno i direktno – Da li vi podržavate održavanje Parade ponosa? 61, 7 posto kaže da ne podržava. To znači da ovde postoji jedna vrsta stigme. Javnost je, da kažem, intimno diskriminatorski orijentisana prema homoseksualcima", navodi analitičar CEDEM-a Miloš Bešić.
Među podacima iz ankete u kojoj je učestvovalo 1.040 građana bilo je i koga institucije najviše štite od diskriminacije. Građani su na prvo mjesto rangirali žene, zatim lica sa invaliditetom, nacionalne manjine, dok su na začelju Romi i homosekualci.
"Generalno, građani smatraju da je najveći stepen diskriminacije u odnosu na Rome – 53, 3 posto građana, prosječno, da tako kažem kumulativno. 45, 8 lica sa invaliditetom, to je druga kategorija. Starije osobe 37, 2 . Onda slijede nacionalne manjine 28, 1, homseksualci 26, 8 i žene 19,1 posto", kaže analitičar CEDEM-a Miloš Bešić.
Prema mišljenju građana u Crnoj Gori najteže je biti lice sa invaliditetom, Rom, homoseksualac, stara osoba, pripadnik nacionalne manjine i žena.
Stare osobe i Romi imaju najmanje šansi da dobiju posao. Romi,
To što građani diskriminaciju prema Romima prepoznaju kao najprisutniju pokazuje da država ne uspijeva da ih uključi u društvo, smatra istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković.
prema mišljenju građana, imaju najlošiji tretman i kada je zdravstvena zaštita u pitanju. Romi su najugroženiji kada je obrazovanje u pitanju.
To što građani diskriminaciju prema Romima prepoznaju kao najprisutniju pokazuje da država ne uspijeva da ih uključi u društvo, smatra istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković.
Nijesu dovoljne kampanje i istraživanja, treba raditi iskrenije i posvećenije, poručuje Zeković i navodi primjer koji najbolje ilustruje kako Romi doživljavaju svoj položaj u Crnoj Gori:
"Javnost se sigurno sjeća da je u martu organizovan javni protest mladih Roma i Egipćana koji su prvi put izašli na ulice i kazali da se nalaze u jako lošem položaju i kada je riječ o životu njihovih porodica i kada je riječ o njihovom obrazovanju ali i zapošljavanju. Kazali su da su potpuno nevidljivi, da nijesu prihvaćeni na bilo kojem mjestu. Mi to sve znamo već duže vrijeme ali ništa ne preduzimamo. Mislim da je uzrok svemu ovome nedovoljno efikasna politika Vlade Crne Gore."
Protiv diskriminacije najaktivnije NGO
Prema opštem stepenu diskriminacije osobe sa invaliditetom su odmah iza Roma na vrhu te liste. Predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Milan Šaranović takođe smatra da kampanje koje provodi ministarstvo za ljudska i manjinska prava koje navodno promovišu njihova prava zapravo su veoma upitna. Kao primjer navodi veliku kampanju koju ovih dana provodi ministarstvo za ljudska i manjinska prava:
Prema anketi CEDEM-a Građani kao najveće borce protiv diskriminacije navode NVO i medije, zatim državu dok su na začelju političke partije.
Poseban dio istraživanja bio je posvećene pitanjima i odgovorima građana u vezi sa održavanjem Parade ponosa. Održavanje parade ponosa podržalo bi samo 11, 2 posto građana dok je dvije trećine protiv.
"Pitanje je bilo vrlo jednostavno i direktno – Da li vi podržavate održavanje Parade ponosa? 61, 7 posto kaže da ne podržava. To znači da ovde postoji jedna vrsta stigme. Javnost je, da kažem, intimno diskriminatorski orijentisana prema homoseksualcima", navodi analitičar CEDEM-a Miloš Bešić.
Među podacima iz ankete u kojoj je učestvovalo 1.040 građana bilo je i koga institucije najviše štite od diskriminacije. Građani su na prvo mjesto rangirali žene, zatim lica sa invaliditetom, nacionalne manjine, dok su na začelju Romi i homosekualci.
