Iznenadna smrt dvoipogodišnjeg djeteta prošle nedjelje u Podgorici čija porodica, prema nalazu inspekcije socijalnu pomoć nije je dobila u zakonskom roku, ponovo je aktuelizovala priču o zloupotrebama u dodjeljivanju socijalnih davanja.
Smrt djevojčice uzburkala je cijelu crnogorsku javnost i s jedne strane, otvorila prostor za niz neprimjerenih i uznemirujućih spekulacija o uzrocima smrti djeteta koji su do obdukcionog nalaza nepoznati, a s druge, natjerala institucije na provjere postupanja, pa je premijer Duško Marković zatražio „hitnu istragu“.
Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja u 2017. godini isplaćeno je više od 91 milion eura različitih socijalnih davanja za 64.000 lica koja su u 2016. primala neki vid socijalne pomoći. Ali je i tokom prošle godine kao i godinama unazad građanski sektor i opozicija više puta upozoravao i opominjao da su u izbornim godinama zloupotrebljava novac za socijalu, naročito jednokratna materijalna pomoć, te da ta sredstva dodjeljuju i pojedinim funkcionerima vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) koji imaju dobra primanja.
Najnoviji takav spisak dolazi iz Berana a objavili su ga tamošnji lokalni funkcioneri iz koalicije „Zdravo Berane“, sačinjene od partija koje su na državnom nivou opozicija. Na tom spisku su i direktori škola, profesori i carinici koji su dobili od 350 do 500 eura pomoći za drva za ogrijev ili namirnice.
Direktor direktorata za socijalnu pomoć pri resornom Ministarstvu Goran Kuševija u emisiji televizije Vijesti „Reflektor“ nije objasnio ni demantovao postojanje tog spiska i njegovu autentičnost.
„To je priča koja je iz 2012. godine i tužilaštvo se u Beranama u konkretnom slučaju bavilo tim“, bilo je sve što je ovim povodom kazao Kuševija.
Potom je objasnio da se moraju ispoštovati zakonske norme i procedure za dobijanje socijalne pomoći i još ustvrdio kako je siguran da je socijalna pomoć u prošloj godini „otišla u prave ruke“. Na pitanje kako to može da tvrdi, i ko to kontroliše odgovorio je:
„Uz svaki zahtjev koji stranka podnese dostavljen je nalaz i mišljenje stručnog radnika. Socijalni radnici su najkompetentniji da utvrde da li je nekome zaista potreban taj novac i stoje svojim potpisom iza toga što su dali“, tvrdi Kuševija.
Međutim, Rade Milošević koji se u 2016. godini, tokom mandata Vlade izbornog povjerenja, bavio zloupotrebama u centrima za socijalni rad smatra da su zloupotrebe u dodjeljivanju socijalne pomoći veliki problem za koji u Crnoj Gori već godinama niko ne odgovara.
„To je jedan ozbiljan i veliki problem. Iz razloga što se sredstva zloupotrebljavaju većim dijelom za kupovinu glasova. I to na način što se lociraju određena lica koja su u teškom materijalnom stanju i onda im se kroz fond koji je namijenjen za socijalna davanja isplaćuju jednokratne pomoći u cilju dobijanja podrške odnosno, glasa“, kaže.
Ali Milošević podsjeća i na drugi način zloupotreba i podsjeća na neke od ranije javnosti poznate slučajeve, pa za RSE kaže:
„Ove moje tvrdnje potvrđuje i najnoviji spisak iz Berana ali i ranije situacije sa kojima smo upoznati da se zloupotrebljavaju resursi i da za to niko ne odgovara. Čak je bila situacija u Pljevljima gdje su bile pravosnažne presude, ljudi osuđeni za zloupotrebu resursa koji su kasnije bili nagrađivani. Tako da tu vlada jedan opšti haos. Jer kada treba za kupovinu glasova onda nekako i carinici i direktori škola i ostali ljudi mogu da prime socijalnu pomoć a kad imate slučaj kao što je slučaj majke čija je djevojčica preminula prošle nedjelje onda se strikno poštuje zakon“, kaže Milošević.
U crnogorskoj javnosti ostao je upamćen slučaj zloupotrebe jednokratne pomoći iz državne kase iz januara prošle godine kada je opozicioni Demokratski front (DF) objavio faksimile dokumenata iz 2014. godine, koji navodno svjedoče o zloupotrebi položaja tadašnjeg ministra prosvjete, a sadašnjeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Miga Stijepovića. Prema tom dokumentu, Stijepović je dodijelio jednokratnu materijalnu pomoć od 300 do 1.000 eura dobro situiranim pojedincima iz državnog aparata, među kojima su bili i šef nekadašnje Državne bezbjednosti (UDBA) Vladimir Keković i bivši glavni ekonomista, a sada viceguverner Centralne banke Nikola Fabris. Veze između socijalne pomoći i izbora zabilježene su i čuvenom aferom „Snimak“ čije rasvetljavanje je svojevremeno tražila i EU gdje je predsjednik DPS-a , tada i premijer Milo Đukanović uoči parlamentarnih izbora u oktobru 2012. zadužio izborne štabove DPS da na terenu utvrde ko je od birača vladajuće stranke u stanju socijalne potrebe da im se novčano pomogne.
A Rade Milošević podsjeća i na slučaj pravosnažnih presuda u Pljevljima gdje su direktor Centra za socijalni rad i službenik te javne institucije osuđeni zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom dodjele jednokratne novčane pomoći uoči parlamentarnih izbora u oktobru 2012. godine. Milošević smatra da treba mijenjati zakon o socijalnim davanjima i kaže da je jasno da se stvari mogu vrlo brzo urediti kada bi tužilaštvo radilo svoj posao.
„Neophodna je ozbiljna reforma zakona i ozbiljna akcija tužilaštva. Tačnije, ako tužilaštvo želi da radi svoj posao vrlo se to jednostavno utvrdi. Neko je na spisku a ako je već zaposlen, može se utvrditi imovinsko stanje, mora da odgovara“, zaključuje Milošević.
Facebook Forum