Vojska Crne Gore, od prije pet godina članica NATO-a, nema poligon za vježbe i gađanje.
Iako je još 2019. Vlada Demokratske partije socijalista (DPS) donijela odluku da se za te namjene koristi planina Sinjajevina na sjeveru Crne Gore, to su spriječili protesti civilnog sektora podržani tadašnjom opozicijom i Srpskom pravoslavnom crkvom.
Iako su izbori 2020. na vlast su doveli partije koje su zdušno podržavale mještane u otporu Vojsci da Sinjajevinu koristi za vojni poligon, njihova nova vlada , na čelu sa Zdravkom Krivokapićem tokom godinu ipo dana na vlasti nije poništila odluku prethodne DPS vlade.
Iz inicijative "Sačuvajmo Sinjajevinu" očekuju da to uradi aktuelna Vlada Dritana Abazovića.
Iz njegovog kabineta nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) da li se planira poništenje odluke o vojnom poligonu na Sinjajevini, te koja bi lokacija u tom slučaju bila alternativa.
Sve je tada učinjeno kako bi se Vojska Crne Gore, kao članica NATO-a, ponizila, kaže za RSE Predrag Bošković, koji je bio ministar odbrane 2019. godine.
"Crna Gora doživjela da bude pod hibridnim uticajem prije svega Rusije, koja je finansiranjem raznih organizacija, i religijskih i nevladinih, učinila da se odluka o vojnom poligonu percipira u javnosti na drugačiji način od realnog", kaže Bošković.
Očekivanja od Abazovića
Iz inicijative "Sačuvajmo Sinjajevinu" sada očekuju da će obećanja prethodne, ispuniti aktuelna Vlada.
"Očekujemo i od sadašnje vlade da to uradi jer joj je na čelu Dritan Abazović - predsjednik URA-e [Građanski pokret], stranke Zelenih Evrope, koji je više puta bio na Sinjajevini i obećavao da tamo neće biti vojni poligon", kaže za RSE Milan Sekulović.
Kao lider Građanskog pokreta URA, Abazović je oktobra 2020. proveo noć na Sinjajevini sa stanovništvom koje je branilo planinu od vojnih vježbi.
"Ni metar planine! Ni kap vode! Ni šume, jezera, obalu, čist vazduh! Čuvamo našu životnu sredinu. Čuvamo Crnu Goru", poručio je tada Abazović.
Abazović je od decembra te godine bio potpredsjednik Krivokapićeve Vlade, koju su uz URA-e podržavali proruski Demokratski front (DF) i Demokrate. Nakon njene smjene, Abazović je od 28. aprila na čelu aktuelne manjinske vlade.
Vojni poligon na Sinjajevini bi značio "smrt za planinu", smatra Sekulović i najavljuje za 12. jul "katunski zbor".
"Sa tog mjesta ćemo još jednom poslati poruku da Sinjajevina nije za vojni poligon, već zaštićeno područje kojim će upravljati lokalna stočarska zajednica", dodaje Sekulović.
Skupština građanske inicijative "Sačuvajmo Sinjajevinu" ima oko 40 potpisnika, a prema riječima Sekulovića, podržava ih više stotina građana iz opština koje gravitiraju Sinjajevini.
Nedavno su pokrenuli peticiju kojom pozivaju Evropsku uniju (EU) da utiče na Crnu Goru kako bi se odustalo od planova za vojni poligon, navodeći da je Sinjajevina najveći planinski pašnjak na Balkanu i UNESCO-ov rezervat biosfere.
Podržavaju ih iz DF-a.
"Ukoliko se ova planina militarizuje, više od 250 porodica bi izgubilo sredstva za život, jer bi bila ugrožena njihova prava da koriste pašnjake i poljoprivredno zemljište", kaže poslanik DF-a Dragan Bojović.
On je tokom sjednice državnog Parlamenta 4. jula pozvao na poštovanje "običajnog prava" kojim, kako je kazao, "plemena Bjelopavlića imaju pravo da koriste planinu u poljoprivredne i stočarske svrhe".
Vojska mora negdje da vježba
S druge strane, poslanik DPS-a Predrag Bokšković kaže da je odluka o poligonu na Sinjajevini te 2019. donijeta nakon dugog procjenjivanja i istraživanja parcela u vlasništvu države.
"Urađeno je više ekotoksikoloških elaborata koji su potvrdili da ne postoji ni minimalna šansa za bilo kakvo zagađenje tla, vazduha ili vode u regionu Sinjajevine", naglašava Bošković.
Navodi i da je količina eksploziva koja bi se trošila na poligonu nekoliko puta manja na godišnjem nivou nego što je to u najintenzivnijim danima gradnje autoputa bilo od Podgorice ka Kolašinu.
"Sve to govori da je ono što je bila parola raznih nevladinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve, bila samo pokrivalica za ono što se iza toga krilo, a to je da se Vojska Crne Gore ponizi i da joj se ne dozvoli da bude kompaktni dio NATO-a", smatra Bošković.
Podsjeća da u Crnoj Gori ne postoji nijedan vojni poligon nakon što je, još u vrijeme bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA), zatvoren poligon Radovče kod Podgorice.
"Poređenja radi, u Noreškoj je čitava zemlja, naravno van svog urbanog dijela, vojni poligon", navodi Bošković.
A što kažu u Vladi?
Premijer Abazović je 30. maja ove godine izjavio da je njegov lični stav da Sinjajevina, kao jedan od najvećih pašnjaka u Evropi, nije najbolja lokacija za vojni poligon.
"Po mom sudu, Crna Gora ima druge lokacije koje bi mogle biti zanimljive i apelujem na ministra odbrane da sa ministarstvima urbanizma i poljoprivrede pogleda gdje bi to bila neka prihvatljivija lokacija", riječi su Abazovića.
Ministar odbrane Raško Konjević nije iznenađen što nisu ostvarene najave o ukidanju odluke o vojnom poligonu čelnika prethodne Krivokapićeve Vlade u kojoj je vicepremijer bio Abazović.
"To se, naravno, nije desilo, jer: neću reći da je nemoguće donijeti takvu odluku jer je sve moguće, ali je nelogično ukinuti zato što je obaveza i potreba da Vojska Crne Gore, članice NATO-a, mora imati neki vojni poligon", izjavio je Konjević 4. jula.
On smatra da odluka o vojnom poligonu nije bila dobro iskomunicirana s javnošću, te da je zato došlo do političke zloupotrebe kojom je izmanipulisano lokalno stanovništvo.
Iz inicijative "Sačuvajmo Sinjajevinu", 5 jula. su saopštili da su neprijatno iznenađeni ovim izjavama Konjevića i zapitali "kako je moguće da premijer Abazović uporno ponavlja da na Sinjajevini neće biti vojnog poligona, a da novi ministar odbrane u njegovoj Vladi poručuje suprotno?”.
Konjević je najavio da će organizovati posjetu vojnim poligonima u Velikoj Britaniji koji se nalaze na prostoru parkova prirode, te da će biti pozvani predstavnici civilnog sektora i lokalnih zajednica.
"Cilj nam je da razjasnimo sve nedoumice i ukažemo da je odluka Vlade obaveza i praksa svih država da svojoj vojsci omoguće da vježba na sopstvenoj teritoriji, te da je uz poštovanje procedura i standarda suživot lokanog stanovništva i vojske moguć i poželjan", zaključio je Konjević.
Crna Gora je članica NATO-a od 2017. godine.
Septembra 2019. na Sinjajevini je održana desetodnevna planinska vojna vježba u kojoj je učestvovalo od 300 vojnika Sjeverne Makedonije, Italije, Austrije, Crne Gore i NATO-ovog Centra izvrsnosti za planinsko ratovanje iz Slovenije, te Nacionalne garde države Mejn iz SAD-a.
Oni su uvježbavali operacije podrške miru i upravljanja kriznim situacijama u okviru misija UN-a i NATO-a.
Facebook Forum