Prvu godinu Vlade Crne Gore, na čijem je čelu Duško Marković, karakteriše usvajanje zakona praktično bez rasprave u parlamentu, oštri ekonomski rezovi i povećanje poreza, problematična transparentnost i izostanak reforme javne uprave.
Jedna od karakteristika izvršne vlasti je da je to jedna od rijetkih Vlada koja je oslobođena od parlamentarne i svake druge kontrole.
Analizirajući prvu godinu rada Markovićeve Vlade, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk ukazuje na izostanak transparentnosti, donošenje zakona bez javnih rasprava, te izostanak reforme javne uprave iako su određeni procesi započeti.
"Generalni utisak o funkcionisanju Vlade je da nju karakteriše, prije svega, sporost, odnosno slaba efikasnost i koordinacija, da u radu Vlade ima priličan stepen inercije i zatvorenosti i, u krajnjem, nedostatak reformskog kapaciteta i inicijative", ističe Muk.
"Rekao bih da ovdje postoji i naročit otpor prema civilnom društvu i javnosti i praksama transparentnosti, posebno kada je riječ o donošenju zakona i usvajanju javnih politika", ukazuje Stevo Muk.
U prvoj godini, Vlada Duška Markovića je ušla u sukob sa čelnicima Univerziteta Crne Gore, pri čemu je po ubrzanoj proceduri smijenjena rektorka Radmila Vojvodić. Tada je Vlada ostala i bez ministra kulture Janka Ljumovića koji se solidarisao sa smijenjenom rektorkom.
Ovo je samo dio primjera kontrole Vlade nad institucijama koje bi trebalo da budu nezavisne.
Stevo Muk ukazuje i da nema institucija koje kontrolišu rad Vlade premijera Duška Markovića.
"Napravljen je veliki korak unazad u smislu kontrole vlasti i to u situaciji kad ni sam parlament ne funkcioniše. Odnosno u ovakvoj konstelaciji snaga bez opozicije nemamo ni parlamentarnu kontrolu vlasti. Čini mi se da su svi ključni kanali za kontrolu Vlade, na neki način, dokinuti", navodi Muk.
"Sve je to zaokruženo i nedavnim prijedlogom zakona koji je Vlada usvojila, kojim se sada zabranjuje javna rasprava o budžetu i zakonima iz oblasti bezbjednosti i odbrane, što je u suprotnosti zdravoj logici i dosadašnjim praksama", ističe Stevo Muk.
Kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu, Vlada Duška Markovića se odlučila za povećanje poreza i akciza, a ujedno manje zaduživanja.
Jedan od poteza koji će ostati zapamćen u javnosti je ukidanje naknada za majke sa troje i više djece, koje je prethodno usvojila parlamentarna većina u prethodnom mandatu.
Markovićevoj Vladi je na ruku išla, po svim parametrima, odlična turistička sezona. Iz Vlade je u ovoj godini pokrenuta ideja o prodaji ili davanju u zakup crnogorskih aerodroma, čemu su se suprotstavile čak pojedine vladajuće stranke.
Međutim, prema riječima Steva Muka, neracionalna potrošnja državnih resursa opstaje i u mandatu ove Vlade.
"Generalni utisak je da je nastavljena praksa neracionalnog trošenja državnih resursa, zloupotrebe državnih resursa, politizacije na različitim nivoima uključujući i partijsko zapošljavanje. Naročito je zabrinjavajuće da je u sistem javnih nabavki uveden niz izmjena koje unose novi rizik za korupciju, a te izmjene su urađene bez učešća javnosti", ocjenjuje Muk.
Funkcionisanje institucija koje su nadležne u oblasti borbe protiv korupcije i dalje ne rade na proaktivan način, kaže Stevo Muk.
"Kada je riječ o rezultatima u oblasti vladavine prava, rekao bih da su oni i dalje mršavi i da postoje opravdane sumnje u nepristranost navodno nezavisnih institucija i te su sumnje sa sve više argumenata. Čini mi se da se ne vidi bitan napredak kada je riječ o mjerljivim rezultatima", riječi su Muka.
"Tu je, kao i ranije, veliki problem što institucije, koje su prioritetno nadležne i za borbu protiv korupcije, i dalje ne rade na proaktivan način na sprovođenju efikasnih istraga korupcije i organizovanog kriminala, naročito korupcije na visokom nivou", zaključuje predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk.
Crna Gora je u protekloj godini postala članica NATO-a, njena ekonomija ostvarila je realni rast od 4,2 odsto, što je među najboljim u Evropi.
Facebook Forum