Sve oči uprte su u ovogodišnju turističku sezonu od koje zvaničnici očekuju da popuni rupe u sve zaduženijoj državnoj, ali i lokalnim kasama. Ministarstvo turizma i Privredna komora očekuju zaradu na nivou prošlogodišnje, oko 700 miliona eura.
Poslednji podaci govore da je u Crnoj Gori trenutno jedan odsto više turista nego lani, ali sudeći po ugostiteljima koje smo anketirali, masovnost nije donijela željenu zaradu.
Dugogodišnji ugostitelj, hotelijer iz Ulcinja Hasan Karamanaga, u izjavi za naš program kaže da su prihodi u njegovom restoranu na popularnoj Maloj plaži za četvrtinu manji od prošlogodišnjih, koliko je opala i posjeta. Karamanaga takav rezultat pripisuje krizi i ne nada se da će avgust i podsezona popraviti jun i početak jula, koji su kako kaže, podbacili:
"Nikako prihod ni promet ne mogu da budu na nivou prošlogodišnjeg jer je prošlogodišnja sezona bila rekordna. Kod nas cijene uopšte nijesu više nego lani, kod mene su na primjer iste kao i prošle godine tako da će vjerovatno i promet i prihod biti za nekih 20 posto manji nego prošle godine."
Za vlasnicu budvanske agencije “Apolo turs” Nadu RadunovIć, koja posluje sa stranim tržištem, ova sezona će biti na nivou prošlogodišnje, ali, kako je ocijenila za naš program, ukupno slabija nego prošlogodišnja. Razloge za to ova dugogodišnja turistička radnica vidi u visokim cijenama, koje ne prate nivo usluge, što odbija visokoplatežnog gosta, što je hronična boljka, kada je o crnogorskom turizmu riječ.
"Kada ljudi ovdje osjete da bi sezona mogla da bude dobra onda cijene počinju da rastu a usluga se ne poboljšava. Naši ljudi još nijesu naučili da mi živimo od turizma, da turizam nije samo u mom dvorištu nego da je turizam i u drugim dvorištima i da je on na javnom mjestu", kaže Nada Radunović.
Nada, kao ni njen kolega Karamanaga, ne dijeli optimizam nadležnih o za koji procenat većem prometu i prihodima u odnosu na prošlu godinu.
"Ja nijesam sigurna da će po prihodima biti bolja ali po prometu, ako se broje gosti, moguće je da hoće. No, mi smo sada uzeli maha u masovnom turizmu. Ne mogu da znam kako je drugima ali vidim da u hotelima u špicu sezone još ima mjesta kao i u privatnom smještaju, apartmanima. Čim je to tako u glavnoj sezoni onda znajte da nije to sezona koja znači veću zaradu", naglašava Nada Radunović.
Smeće na proputovanju
I sjever Crne Gore bilježi lošiju potrošnju. Kako su nam rekli ugostitelji koje smo anketirali masovnost na ulicama gradova i planinskih centara na sjeveru nije pretočena u zaradu.
Poznati žabljački ugostitelj Mirko Vuković u svom restoranu na ski stazi na Durmitoru bilježi pad prometa od čak 60 procenata. U izjavi za RSE Vuković ocjenjuje da se Žabljak ove godine pretvorio u tranzitno mjesto u kome na par sati borave turisti iz Srbije na proputovanju ka moru, a da strani turisti, uglavnom iz bivšeg istočnok bloka, nijesu visoko-platežni gosti.
"Najuspješniji objekat u ovom trenutku na Žabljaku je jedan privatni lanac marketa. Jer ljudi dolaze u tu radnju i kupuju hranu i spremaju kod kuće. Vidio sam da uglavnom Česi i Poljaci tu kupuju hranu i onda idu u planinu na 5 do 6 dana. Za to vrijeme boravište im se tamo naplaćuje 5 do 6 eura, odozgo se vrate, ostave smeće u Žabljak i idu dalje. To vam je od sezone na Žabljaku i od turista koji dolaze na Žabljak. To je jako tužno kada se govori o turizmu i razvoju Žabljaka kao turističkog centra", kaže Vuković.
Naši sagovornici ne očekuju da će podsezona, iako sa dobrim najavama, poboljšati rezultat.
Turizam je prošle godine sa 17 odsto doprinio bruto društvenom proizvodu zemlje.
U godini velikih pritisaka na javne finansije, dodatnih zaduženja, revizije javne potrošnje i pada stranih investicija, od turizma se mnogo očekuje.
Poslednji podaci govore da je u Crnoj Gori trenutno jedan odsto više turista nego lani, ali sudeći po ugostiteljima koje smo anketirali, masovnost nije donijela željenu zaradu.
Dugogodišnji ugostitelj, hotelijer iz Ulcinja Hasan Karamanaga, u izjavi za naš program kaže da su prihodi u njegovom restoranu na popularnoj Maloj plaži za četvrtinu manji od prošlogodišnjih, koliko je opala i posjeta. Karamanaga takav rezultat pripisuje krizi i ne nada se da će avgust i podsezona popraviti jun i početak jula, koji su kako kaže, podbacili:
"Nikako prihod ni promet ne mogu da budu na nivou prošlogodišnjeg jer je prošlogodišnja sezona bila rekordna. Kod nas cijene uopšte nijesu više nego lani, kod mene su na primjer iste kao i prošle godine tako da će vjerovatno i promet i prihod biti za nekih 20 posto manji nego prošle godine."
Za vlasnicu budvanske agencije “Apolo turs” Nadu RadunovIć, koja posluje sa stranim tržištem, ova sezona će biti na nivou prošlogodišnje, ali, kako je ocijenila za naš program, ukupno slabija nego prošlogodišnja. Razloge za to ova dugogodišnja turistička radnica vidi u visokim cijenama, koje ne prate nivo usluge, što odbija visokoplatežnog gosta, što je hronična boljka, kada je o crnogorskom turizmu riječ.
"Kada ljudi ovdje da bi sezona mogla da bude dobra cijene počinju da rastu a usluga se ne poboljšava", kaže Nada Radunović.
Nada, kao ni njen kolega Karamanaga, ne dijeli optimizam nadležnih o za koji procenat većem prometu i prihodima u odnosu na prošlu godinu.
"Ja nijesam sigurna da će po prihodima biti bolja ali po prometu, ako se broje gosti, moguće je da hoće. No, mi smo sada uzeli maha u masovnom turizmu. Ne mogu da znam kako je drugima ali vidim da u hotelima u špicu sezone još ima mjesta kao i u privatnom smještaju, apartmanima. Čim je to tako u glavnoj sezoni onda znajte da nije to sezona koja znači veću zaradu", naglašava Nada Radunović.
Smeće na proputovanju
I sjever Crne Gore bilježi lošiju potrošnju. Kako su nam rekli ugostitelji koje smo anketirali masovnost na ulicama gradova i planinskih centara na sjeveru nije pretočena u zaradu.
Poznati žabljački ugostitelj Mirko Vuković u svom restoranu na ski stazi na Durmitoru bilježi pad prometa od čak 60 procenata. U izjavi za RSE Vuković ocjenjuje da se Žabljak ove godine pretvorio u tranzitno mjesto u kome na par sati borave turisti iz Srbije na proputovanju ka moru, a da strani turisti, uglavnom iz bivšeg istočnok bloka, nijesu visoko-platežni gosti.
"Najuspješniji objekat u ovom trenutku na Žabljaku je jedan privatni lanac marketa. Jer ljudi dolaze u tu radnju i kupuju hranu i spremaju kod kuće. Vidio sam da uglavnom Česi i Poljaci tu kupuju hranu i onda idu u planinu na 5 do 6 dana. Za to vrijeme boravište im se tamo naplaćuje 5 do 6 eura, odozgo se vrate, ostave smeće u Žabljak i idu dalje. To vam je od sezone na Žabljaku i od turista koji dolaze na Žabljak. To je jako tužno kada se govori o turizmu i razvoju Žabljaka kao turističkog centra", kaže Vuković.
Naši sagovornici ne očekuju da će podsezona, iako sa dobrim najavama, poboljšati rezultat.
Turizam je prošle godine sa 17 odsto doprinio bruto društvenom proizvodu zemlje.
U godini velikih pritisaka na javne finansije, dodatnih zaduženja, revizije javne potrošnje i pada stranih investicija, od turizma se mnogo očekuje.
