Prilikom popisa imovine Aerodroma Crne Gore pronađena je oprema za koju se sumnja da je za vrijeme napada na Dubrovnik 1991/1992. godine ukradena sa tamošnjeg hrvatskog aerodroma.
Među spornom opremom se nalaze vatrogasna vozila, manji kamioni, agregat, djelovi traktora i vučne stepenice.
Premijer Dritan Abazović obavijestio je rukovodioca podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva Duška Milanovića o spornoj opremi koja "nosi jasno vidljive oznake Aerodroma Dubrovnik".
"Oprema se nalazi na našim aerodromima u Podgorici i Tivtu od ranih 1990-ih godina, u periodu kada su na dubrovačkom ratištu učestvovali pripadnici Jugoslovenske narodna armije iz Crne Gore u operacijama u kojima je učestvovala i tadašnja crnogorska Vlada", navodi se u dopisu premijera u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
U vrijeme napada na Dubrovnik crnogorski premijer bio je Milo Đukanović, dok se na funkciji predsjednika Crne Gore tada nalazio Momir Bulatović.
I Đukanović i Bulatović su u to vrijeme bili u jedinstvenoj Demokratskoj partiji socijalista.
Godišnjica napada 1. oktobra
Poručujući da je riječ o "najsramnijoj stranici crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo", premijer Dritan Abazović je uputio dopis tužilaštvu nekoliko dana uči obilježavanja godišnjice napada na Dubrovnik.
U nedjelju, 1. oktobra, navršava se 32. godišnjica od prvog napada na Dubrovnik i početka opsade koje su izvele snage tadašnje JNA, potpomognute crnogorskim rezervistima i dobrovoljcima iz Istočne Hercegovine.
Vojnim formacijama JNA koje su učestvovale u dubrovačkoj operaciji, komandovao je general Pavle Strugar.
Opsada Dubrovnika trajala je skoro devet mjeseci, do 26. maja 1992. godine.
Poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.
U logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (Bosna i Hercegovina) zatočene su bile 443 osobe iz dubrovačke regije, dok je prognano 33 hiljade civila.
Odgovornost za napad
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju za ratne zločine tokom opsade Dubrovnika osudio je generala Pavla Strugara na osam godina zatvora zbog uloge u granatiranju grada, dok je jednu godinu manje dobio viceadmiral Miodrag Jokić, komandant Vojno-pomorskog sektora Boka.
Pred Tribunalom je bio optužen i penzionisani admiral Milan Zec, ali je 2002. oslobođen nakon što je tužilaštvo povuklo optužnicu poslije dodatne istrage kojom je utvrđeno da nema dovoljno dokaza za djela koja su mu stavljena na teret.
Kapetan prve klase Vladimir Kovačević Rambo, optužen je zajedno sa Strugarom, ali je njegov slučaj prepušten srpskom pravosuđu. Specijalni sud u Beogradu odbacio je 2007. godine optužnicu protiv njega za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i granatiranje Dubrovnika, sa obrazloženjem da zbog bolesti nije u stanju da prati suđenje.
Do danas u Crnoj Gori nije pokrenut nijedan krivični postupak zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika, iako je poznato da su se dogodili zločini nad civilnim stanovništvom i da je uništavana i privatna i javna imovina bez vojne potrebe koja bi to opravdala.
U Crnoj Gori je suđeno samo za slučaj logora Morinj koji se nalazi u blizini Kotora, a gdje su dovođeni zarobljenici iz Hrvatske.
Apelacioni sud u Podgorici je 2014. godine potvrdio presudu, kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora, što je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine, koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori.
Premijer Abazović, koji je i šef crnogorske diplomatije, kazao je da će Ministarstvo vanjskih poslova obavijestiti hrvatske vlasti o ovoj opremi.
