Nakon desetina godina rada u ugostiteljstvu Izmira, Melih Pekiyi je sa svojim poslovnim partnerom odlučio da oproba poslovnu sreću u Crnoj Gori. Iz Turske je prije nepunu godinu donio recept za popularno tursko jelo koje se pravi od začinjenog mesa na visećem ražnju. Otvorio je doner u Budvi.
"Zadovoljni smo, ljudi je svakim danom sve više, sviđa im se novi ukus i novi način pripreme hrane", kaže Melih koji dodaje da nije imao većih problema u otvaranju malog restorana.
"Administracija nije bila velika prepreka, ali nigdje u svijetu nije lako pokrenuti biznis. Jer, to znači da moramo da naučimo o novoj kulturi, navikama kupovanja ovdje. Tokom prva tri-četiri mjeseca je bilo baš teško. Ali, sada je sve mnogo lakše", kaže.
Melihovo iskustvo je da se lako uklopiti u crnogorski način života jer je mediteranski sličan turskom, a primjećuje i da bi mnogi njegovi sunarodnici ovdje rado uložili novac.
"Ima ih koji otvaraju male biznise, kupuju kuće; sviđa im se ovdje, a i misle da bi uskoro moglo biti još bolje nakon ulaska zemlje u EU. To se može shvatiti kao investicija u budućnost", priča mladi ugostitelj.
I pojedini trgovci odjećom su odlučili da ulože u biznis u Budvi, pa je na najeksluzivnijim lokacijama u Starom gradu nekoliko njihovih butika, ali posluju samo sezonski. Od prošle godine je počeo sa radom i hotel sa četiri zvjezdice koji je u Budvi izgradio turski investitor. Raste i interesovanje za nekretnine.
"Turci su dobri klijenti i vole da trguju", iskustvo je Nede Dabović iz agencije Montenegro Prospects, koja ima dugogodišnje iskustvo kao posrednica kupoprodaje sa turskim klijentima. Potvrđuje da je uočljiv porast upita turskih državljana.
"Njihovo veliko interesovanje je počelo prije nešto više od godinu dana. Riječ je o investitorima, ali i onima koji svoj biznis iz Turske žele da prošire na Crnu Goru. Ima i pojedinaca koji traže nekretninu za svoju porodicu. Gradovi u kojima su kupili najviše nekretnina su Budva, Kotor i Tivat, a pokazuju interesovanje i za glavni grad, Podgoricu", kaže Dabović.
Upravo su u Podgorici bila neka od većih početnih ulaganja turskog kapitala nakon obnove nezavisnosti Crne Gore - izgradnjom Tržnog centra Mall of Montenegro i otvaranjem hotela Ramada. Potom je Toščelik uložio u nikšićku Željezaru, kompanija Global ports je postala većinski vlasnik Kontejnerskih terminala Bar, a u Crnu Goru je ušla i turska Ziraat banka.
No, bilo je i neuspjelih poslovnih planova: Doguš grupa se povukla iz planiranog posla izgradnje marine u Budvi. Taj potez je slijedio proteste dijela javnosti kada je objavljeno da turski investitor namjerava da sa Startex grupom uloži oko 35 miliona eura u marinu koja bi svojom površinom bila mnogostruko veća od sadašnje luke Budva. Nakon toga, u januaru 2018. je Doguš grupa potpisala ugovor o upravljanju marinom Porto Novi u Herceg Novom.
Osim privatnog turskog kapitala, ima ulaganja i turske vlade. Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju je u deset godina djelovanja finasirala oko 300 projekata širom Crne Gore, ukupne vrijednosti oko 20 miliona eura. Riječ je o podršci u obrazovanju, zdravstvu, poljoprivredi i zajedničkoj kulturnoj baštini, ali i obnovi vjerskih objekata kao što je ponovno otvaranje medrese u Podgorici.
Interesovanje za ulaganje turskog kapitala u Crnu Goru nije iznenađenje za Jasmina Spahića, jednog od pokretača portala "crnagoraturska" koji prati ekonomsku saradnju dvije zemlje.
Spahić kaže da je tome prethodilo potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini i brojnih memorandumima o saradnji, a sve uz uspostavljanje direktne avio-linije Podgorica-Istanbul na kojoj ljeti ima i nekoliko letova dnevno. To su bili preduslovi da danas u Crnoj Gori ima oko 960 firmi u kojima turski državljani posjeduju udio, od čega je oko 700 firmi u njihovom vlasništvu.
"Prednosti za turske investitore su lak i brz proces registracije privrednog društva u Crnoj Gori, što omogućava prijavu boravka. Drugo, ovdje je niža stopa poreza na dobit i iznosi devet posto u odnosu na Tursku gdje je 22 posto. I treći razlog zbog čega je Crna Gora povoljna za ulaganje što se njen put ka EU odvija relativno brže nego u okruženju, kao i to što je članica NATO-a", kaže Spahić.
Liberalizacija slobodne trgovine
Ima zainteresovanih turskih investitora i za kupovinu bivših društvenih preduzeća koja su na prodaju, ali nerijetko odustaju zbog manjka infrastrukture i, posebno, nedostatka specijalizovane radne snage.
"Imamo primjer na sjeveru, gdje su nekad bili proizvodni giganti kao što je Vunko ili podgorički Titex i ostali, gdje više nema radne snage koja bi u kratkom roku mogli biti specijalizovana da obavlja tu vrstu proizvodnje. A znate da kapital ide tamo gdje postoji radna snaga za specijalizovanu proizvodnju", navodi Spahić.
Prema podacima Centralne banke, Turska je sa 21,5 miliona eura lani bila na devetom mjestu po ukupnim ulaganjima na listi koju predvode Ujedinjeni Arapski Emirati (oko 93 miliona), Rusija (oko 55 miliona), Italija i Azerbejdžan (oko 48 / 45 miliona).
No, da će se uzlazni trend ulaganja turskog kapitala nastaviti, nagovještavaju pregovori o daljoj liberalizaciji slobodne trgovine između dvije zemlje i povećanje ulaganja u nekretnine, smatra Neda Dabović iz Montenegro Prospectsa.
"U posljednje vrijeme imamo puno interesovanja za njihovu kupovinu gradsko-građevinskog zemljišta, za izgradnju stambeno-poslovnih i turističkih objekata. Vjerujem da su turski investitori još u fazi ispitivanja mogućnosti za ulaganja u Crnoj Gori i načina poslovanja stranaca ovdje. Tek predstoje najveća ulaganja turskih državljana na crnogorskom tržištu nekretnina", zaključuje Dabović.
Facebook Forum