Državna vlast je izuzetno zainteresovana da na predstojećem NATO samitu u Velsu Crna Gora dobije poziv za članstvo u ovaj vojno politički savez.
Gotovo sve spoljnopolitičke aktivnosti Crne Gore su usmjerene ka tom cilju.
Međutim prijem Crne Gore ne zavisi samo od međunarodnih okolnosti, konkretno od krize u Ukrajini, već postoje prepreke koje dovode u pitanje tajmig učlanjenja u NATO, a to su uspostavljanje pune vladavine prava, reforma bezbjednosno obavještajnih službi i dostizanje nadpolovične podrške građana pristupanju NATO savezu.
Neizvjesno je da li će biti ostvaren cilj zvanične Crne Gore da na predstojećem samitu u Velikoj Britaniji, NATO uputi poziv Crnoj Gori za članstvo. Prije početka ukrajinske krize Vlada Crne Gore je definisala kao ključni spoljnopolitički prioritet, ispunjavanje uslova za članstvo u NATO. Paralelno sa početkom krize u Ukrajini, Vlada Crne Gore je započela diplomatsku ofanzivu, koju je predvodio premijer Milo Đukanović, tokom koje je uvjeravao međunarodni faktor da je Crna Gora spremna za priključenje NATO savezu i da je to kako nacionalni interes tako i interes alijanse, koji će omogućiti stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Posljednja izjava premijera Đukanovića u Skupštini Crne Gore govori o tome da će do samita NATO Crna Gora ispuniti sve uslove za članstvo:
“Želim sa vama podijeliti uvjerenje da će u susret narednom samitu NATO u septembru u Velsu Crna Gora biti spremna da pred Alijansu izađe sa onimniovom ispunjenosti naših reformskih ciljeva koji će značiti da smo u svojoj kući učinili sve da sa tog saspekta gledano poziv ne izostane. Kao što sam rekao, to je neophodan ali ne i dovoljan uslov za poziv jer se on mora situirati u šire strateške prioritete kojima će samit biti posvećen.“
Pojedine političke strukture, posebno one koje se protive priključenju Crne Gore NATO savezu, su ocjenile da Vlada pokušava da profitira na spoljnopolitičkom planu od ukrajinske krize.
Tako misli i Goran Danilović iz Nove srpske demokratije:
“Naravno da je nedopustivo što se pokušava iskoristiti kriza na istoku Evrope za naše unutarpolitičke stvari i to još mimo volje građana Crne Gore.“
Pred Crnom Gorom je ispunjavanje niza uslova.
Prema dosadašnjim izjavama sa najviših NATO adresa, Crna Gora je ispunila uslov u doprinosu međunarodnoj i reginalnoj stabilnosti, kroz pomoć bezbjednosnim snagama u Avganistanu i prihvatanjem spoljnopolitičkog kursa Evropske Unije prema krizi u Ukrajini. Da bi poziv za učlanjenje stigao na septembarskom samitu NATO, potrebno je reformisati bezbjednosno obavještajne službe, pojačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i povećati podršku građana.
To je bila i ključna poruka generalnog sekretara NATO Andresa Fog Rasmunsena tokom posljednje posjete Crnoj Gori:
“Tako da se ja radujem da se Crna Gora pridruži evroatlantskoj porodici čim vi za to budete spremni. Crna Gora je uložila puno napora i ostvarila značajna postignuća ali značajni napori su i dalje potrebni u pravcu vladavine prava, provođenju i reformi sektora bezbjednosti i takođe u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog krimina. Tako da bi Crna Gora mogla da nastavi da se kreće onako kako vi želite i kakvo vi zaslužujete.“
Da li i koliko Crna Gora radi na unutrašnjim reformama u oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije bila je tema debate u parlamentu u kojoj je učestvovao i premijer, koji vjeruje da je u toj oblasti institucije rade dobar posao:
“Sa ovim aktivnostima i postignutim rezultatima su upoznati naši partneri u NATO i u Briselu i bilaterlano. Crna Gora je dobila podršku, priznanje i ohrabrenje.“
Istovremeno dio opozicije optužuje Vladu da u skladu sa trenutnim potrebama mijenja spoljnopolitičke prioritete.
“ Po prvi put u ekspozeu iz decembra 2012. ne pominjete ugaone kamene spomene politike Crne Gore. Išli ste ovim redom – Amerika, Rusija, EU a već sada govorite o evropskim i evratlantskim integracijama“, konstatovao je Srđan Milić iz SNP-a
Premijer Đukanović je odbacio ove tvrdnje:
“Nema mjesta kritikama da je Crna Gora tokom mandata ove ili ranije vlade korigovala osnovni kurs svoje politike. Vjerovatno ste htjeli da prigovorite što beskompromisno slijedimo definisane nacionalne ineterese koji su ne samo naš politički izbor nego I naša ustavna obaveza.”
Iz Evrope ali i Amerike stižu riječi ohrabrenja za Crnu Goru.
Češki premijer Bahuslav Sobotka je rekao da je Crna Gora izuzetno ozbiljan i realan kandidat za članstvou NATO. Potpredsjednik Vlade Slovačke Miroslav Lajčak je ocijenio da Crna Gora radi punom snagom da pokaže da je Alijansa njen prioritet i vodi izuzetno odgoşvornu i ozbiljnu spoljnu poşlitiku.
„Crna Gora je spremna da postane članica NATO-a, ali još nije moguće predvidjeti da li će joj pozivnica biti upućena već na samitu u Velsu“, kazao je potpredsjednik američkog Atlantskog savjeta, Dejmon Vilson navodeći da je u Vašingtonu u toku otvorena rasprava o tome da li je ovo pravo vrijeme za Alijansu da nastavi da se proširuje.
Kada je riječ o podršci građana u crnogorskom parlamentu postoji dvotrećinska većina za moguću odluku o učlanjenju u NATO, međutim opozicija insistira da se referendumom odluči o učlanjenju.
Vladina istraživanja pokazuju da bi na referendumu u ovom momentu za učlanjenje u NATO bilo 46% ,dok protivnici NATO saveza saopštavaju da je za ulazak u NATO blizu 36% građana.
Gotovo sve spoljnopolitičke aktivnosti Crne Gore su usmjerene ka tom cilju.
Međutim prijem Crne Gore ne zavisi samo od međunarodnih okolnosti, konkretno od krize u Ukrajini, već postoje prepreke koje dovode u pitanje tajmig učlanjenja u NATO, a to su uspostavljanje pune vladavine prava, reforma bezbjednosno obavještajnih službi i dostizanje nadpolovične podrške građana pristupanju NATO savezu.
Neizvjesno je da li će biti ostvaren cilj zvanične Crne Gore da na predstojećem samitu u Velikoj Britaniji, NATO uputi poziv Crnoj Gori za članstvo. Prije početka ukrajinske krize Vlada Crne Gore je definisala kao ključni spoljnopolitički prioritet, ispunjavanje uslova za članstvo u NATO. Paralelno sa početkom krize u Ukrajini, Vlada Crne Gore je započela diplomatsku ofanzivu, koju je predvodio premijer Milo Đukanović, tokom koje je uvjeravao međunarodni faktor da je Crna Gora spremna za priključenje NATO savezu i da je to kako nacionalni interes tako i interes alijanse, koji će omogućiti stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Posljednja izjava premijera Đukanovića u Skupštini Crne Gore govori o tome da će do samita NATO Crna Gora ispuniti sve uslove za članstvo:
“Želim sa vama podijeliti uvjerenje da će u susret narednom samitu NATO u septembru u Velsu Crna Gora biti spremna da pred Alijansu izađe sa onimniovom ispunjenosti naših reformskih ciljeva koji će značiti da smo u svojoj kući učinili sve da sa tog saspekta gledano poziv ne izostane. Kao što sam rekao, to je neophodan ali ne i dovoljan uslov za poziv jer se on mora situirati u šire strateške prioritete kojima će samit biti posvećen.“
Pojedine političke strukture, posebno one koje se protive priključenju Crne Gore NATO savezu, su ocjenile da Vlada pokušava da profitira na spoljnopolitičkom planu od ukrajinske krize.
Tako misli i Goran Danilović iz Nove srpske demokratije:
“Naravno da je nedopustivo što se pokušava iskoristiti kriza na istoku Evrope za naše unutarpolitičke stvari i to još mimo volje građana Crne Gore.“
Pred Crnom Gorom je ispunjavanje niza uslova.
Prema dosadašnjim izjavama sa najviših NATO adresa, Crna Gora je ispunila uslov u doprinosu međunarodnoj i reginalnoj stabilnosti, kroz pomoć bezbjednosnim snagama u Avganistanu i prihvatanjem spoljnopolitičkog kursa Evropske Unije prema krizi u Ukrajini. Da bi poziv za učlanjenje stigao na septembarskom samitu NATO, potrebno je reformisati bezbjednosno obavještajne službe, pojačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i povećati podršku građana.
To je bila i ključna poruka generalnog sekretara NATO Andresa Fog Rasmunsena tokom posljednje posjete Crnoj Gori:
“Tako da se ja radujem da se Crna Gora pridruži evroatlantskoj porodici čim vi za to budete spremni. Crna Gora je uložila puno napora i ostvarila značajna postignuća ali značajni napori su i dalje potrebni u pravcu vladavine prava, provođenju i reformi sektora bezbjednosti i takođe u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog krimina. Tako da bi Crna Gora mogla da nastavi da se kreće onako kako vi želite i kakvo vi zaslužujete.“
Da li i koliko Crna Gora radi na unutrašnjim reformama u oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije bila je tema debate u parlamentu u kojoj je učestvovao i premijer, koji vjeruje da je u toj oblasti institucije rade dobar posao:
“Sa ovim aktivnostima i postignutim rezultatima su upoznati naši partneri u NATO i u Briselu i bilaterlano. Crna Gora je dobila podršku, priznanje i ohrabrenje.“
Istovremeno dio opozicije optužuje Vladu da u skladu sa trenutnim potrebama mijenja spoljnopolitičke prioritete.
“ Po prvi put u ekspozeu iz decembra 2012. ne pominjete ugaone kamene spomene politike Crne Gore. Išli ste ovim redom – Amerika, Rusija, EU a već sada govorite o evropskim i evratlantskim integracijama“, konstatovao je Srđan Milić iz SNP-a
Premijer Đukanović je odbacio ove tvrdnje:
“Nema mjesta kritikama da je Crna Gora tokom mandata ove ili ranije vlade korigovala osnovni kurs svoje politike. Vjerovatno ste htjeli da prigovorite što beskompromisno slijedimo definisane nacionalne ineterese koji su ne samo naš politički izbor nego I naša ustavna obaveza.”
Iz Evrope ali i Amerike stižu riječi ohrabrenja za Crnu Goru.
Češki premijer Bahuslav Sobotka je rekao da je Crna Gora izuzetno ozbiljan i realan kandidat za članstvou NATO. Potpredsjednik Vlade Slovačke Miroslav Lajčak je ocijenio da Crna Gora radi punom snagom da pokaže da je Alijansa njen prioritet i vodi izuzetno odgoşvornu i ozbiljnu spoljnu poşlitiku.
„Crna Gora je spremna da postane članica NATO-a, ali još nije moguće predvidjeti da li će joj pozivnica biti upućena već na samitu u Velsu“, kazao je potpredsjednik američkog Atlantskog savjeta, Dejmon Vilson navodeći da je u Vašingtonu u toku otvorena rasprava o tome da li je ovo pravo vrijeme za Alijansu da nastavi da se proširuje.
Kada je riječ o podršci građana u crnogorskom parlamentu postoji dvotrećinska većina za moguću odluku o učlanjenju u NATO, međutim opozicija insistira da se referendumom odluči o učlanjenju.
Vladina istraživanja pokazuju da bi na referendumu u ovom momentu za učlanjenje u NATO bilo 46% ,dok protivnici NATO saveza saopštavaju da je za ulazak u NATO blizu 36% građana.