Maloljetnici osumnjičeni da su prije tri dana u Baru pretukli dva tinejdžera, atletičara iz Bosne i Hercegovine, su pred tužiocem priznali djelo i izrazili kajanje, potvrdio je Radovan Đurišić rukovodilac Osnovnog tužilaštva u Baru za Radio Slobodna Evropa.
Naime, petorica maloljetnika su u jednom barskom naselju 15. aprila pretukla dvojicu tinejdžera iz Sarajeva, kojom prilikom je jedan zadobio prelom nosa i vilične kosti.
Oni su u Baru boravili na pripremama.
Maloljetni nasilnici su u prusustvu roditelja saopštili da povod za napad nije bio na nacionalnoj osnovi već je, kazao je Đurišić, nasilju prethodio verbalni sukob.
"Imajući u vidu da se radi o maloljetnim licima, nije bilo osnova za njihovo pritvaranje", kazao je Đurišić precizirajući da će četvorica maloljetnika krivično odgovarati za nasilničko ponašanje i tešku tjelesnu povredu. Petom osumnjičenom, osamnaestogodišnjem Božidaru Kaluđeroviću određeno je zaržavanje do 72 sata.
Đurišić je potvrdio da su maloljetnici od ranije poznati pravosuđu.
Porast slučajeva nasilja među maloljetnicima je odraz cjelokupnog društvenog stanja u Crnoj Gori jer su djeca naše ogledalo- kaže za RSE Snežana Babović inspektorka za maloljetničku delikvenciju u penziji.
"To su rekli ljudi koji su se bavili empirijski i praktično time".
Zbog ovog slučaja izvinjenje su uputili i oštro osudili nasilje najviši državni zvaničnici i gradonačelnik Bara, političke partije i civini sektor.
Čega je posljedica maloljetničko nasilje
Zbog niza slučajeva nasilja među mladima, tokom poslednja dva mjeseca, nevladin sektor i roditelji su nedavno organizovali proteste. Slučaj iz Bara je prvi u kome su napadnuta djeca iz druge države.
Na to ukazuje i Miloš Vukanović iz Centra monitoring (CEMI), koji za RSE objašnjava zbog čega to posebno zabrinjava:
"Suštinski izazov jeste što se radi o maloljetnicima koji su došli iz druge države išto otvara mogućnost da postoje neki drugi motivi iza toga. Mi zapravo živimo u društvu koje moguće i namjerno potencira ovu vrstu ponašanja prikrivajući dublje probleme".
Objašnjavajući na šta misli kada kaže da " društvo moguće namjerno potencira nasilje" -Vukanović pojašnjava da je i '90-tih godina bila slična društvena degradacija i njeni simptomi.
"Imali smo opšte prihvaćene društvene norme gdje su nasilje, vulgarni jezik, primitivizam, antinaučni i antizapadni stavovi bili prihvaćeni. Dakle devedesetih smo medijski i društveno bili opterećeni i zatrovani tim narativom. Mislim da postoji očigledna tendencija da se takav narativ vrati a sve u cilju održavanja nedemokratskih sistema koji funkcionišu u regionu".
Ima li nacionalne pozadine u napadu
Prethodno je Suzana Pribilović poslanica Demokratske partije socijalista, Mila Đukanovića saopštila da se u Baru nije dogodilo vršnjačko nasilje.
"Dječaci su napadnuti isključivo zbog svoje etničke i vjerske pripadnosti, i dok se to baš tako ne definiše, i osudi medijski i politički, neće ni biti adekvatno adresirano u društvu", napisla je Pribilović 17. aprila. Ona međutim, nije potkrijepila svoje navode.
Dan ranije je i odlazeći predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na Twitteru je napisao da "Crna Gora ne pamti ovakav sramotni čin nasilja prema gostima".
"Divljački su napadnuti dječaci, mladi sportisti iz prijateljske BiH. Najporaznije od svega bi bilo ako taj vandalski incident ima nacionalni i vjerski predznak", naveo je Đukanović.
I Akcija za ljudska prava ukazala je da je neophodno je istražiti da li je motiv napada u Baru nacionalna, etnička ili vjerska pripadnost, da bi se, ako postoji, ta okolnost cijenila kao otežavajuća prilikom odmjeravanja kazne.
Akcija je štro osudila napad na dvojicu maloljetnih sportista iz Sarajeva, ali i nedavne slučajeve vršnjačkog nasilja u podgoričkim školama.
Kurić: U osnovi agresije poziv u pomoć
Otac jednog od napadnutih dječaka u barskom naselju Šušanj, poznati bosansko-hercegovački, muzičar Aldin Kurić rekao je da pored reakcije nadležnih institucija, roditelji moraju zajedno da rješavaju problem.
"Mi, odrasli, imamo svoje vršnjačko nasilje. Već 30 godina mi sijemo sjeme zla. I to sjeme je počelo da rađa, rodilo i daje plodove. A to najviše plaćaju naša djeca. Samo pogledajte situaciju u svim ovim našim državicama, mi smo u stvari ti nasilnici. Kakav onda primjer dajemo toj djeci", upozorava Kurić.
Smatra i da su roditelji barskih maloljetnih nasilnika u mnogo većem problemu.
"Mom sinu i njegovom drugu rane će zacijeliti. Stavljaćemo obloge, modrice će izblijediti. Ali ovim dječacima ne možemo to riješiti oblogama. Znači, moramo naći pravi lijek. A jedini lijek je pravi pristup prema toj djeci, jedini lijek je ljubav, jedini lijek je opraštanje", poručio je Kurić, za Televiziju E.
Ponašanje djece ogledalo društva
Vukanović ističe da se dešavanje u društvu apsolutno preliva na djecu i mlade i da je vršnjačko nasilje "samo vrh ledenog brijega", a razlozi višeslojni.
"Moramo naći razloge u nefunkcionisanju sistema koji nagrađuje vrijedni rad i uspjeh, u višedecenijskom okruženju u kojem su konstantno izloženi agresivnim i vulgarnim jezikom, kao i u sistemu koji ih ne priprema da budu građani u 21. vijeka niti im daje nadu da će trudom i radom dostići željene rezultate".
I inspektorka Snežana Babović kaže da je nasilje među djecom itekako posledica svega što se dešava u društvu. Posebno ukazuje na neprimjeren vokabular na državnom nivou.
"Pri tom mislim na Skupštinu i ostala tijela. Zatim, na komunikaciju u školama od strane zaposlenih prema djeci i na vokabular i komunikaciju roditelja sa djecom. Od toga zavisi kakvo dijete dobijamo, odnosno kakvo će biti njegovo ponašanje prema sredini u kojoj živi".
Babić kaže da je odgovrnost za ovakvo ponašanje maloljetnika na cijelom društveno-političkom sistemu, uz napomenu da su roditelji ti koji su obavezni da ih vaspitavaju.
Gdje je izlaz i rješenje
Da bi došli do rešenja mora mnogo toga sistemski da se uradi, smatra Babović.
"Mora doći do promjena u svim institucijama koje se bave djecom od policije do škole."
Ističe da Crna Gora nema edukovane policijske inspektore za rad sa maloljetnicima, što je zakonska obaveza, te da škole na pravi način nijesu realizovale programe nulte tolerancije na nasilje.
"Treba uticati na promjenu svijesti cjelokupnog građanstva, a naročito kod roditelja".
I Miloš Vukanović smatra da je ključna adekvatna reakcija cijelog društva.
"To znači da političari, mediji, javne ličnosti i civilni sektor, svi zajedno da pokrenemo kampanju detoksikacije i pokažemo da je takva vrsta ponašanja devijantna i da se mora naći na periferiji. To će stvoriti društveni prtisak i na institucije da se aktivnije uključe u rešavanje".
Komenataričući poslednji slučaj Vukanović napominje da je jedan od nasilnika na društvenim mrežama objavio video snimak o događaju Baru u kome se javno pohvalio šta je uradio.
"Propagirao je svoj postupak publici. Znači, da postoji segment društva koji ga podržava. Sa druge strane, kada smo prije nekoliko nedjelja imali proteste roditelja protiv ove vrste nasilja oni su suštinski bili izignosrisani. Znači, prvi korak je jaka društvena reakcija koja će natjerati institucije da se u što bržem roku modifikuju i reaguju."
Šta kažu brojke
Da je nasilje među tinejdžerima i mladima postalo svakodnevica, svjedoče brojni snimci koji su plasirani na društvenim mrežama poslednjih mjeseci.
Prema podacima Uprave za statistiku protiv više od 2.500 maloljetnika u poslednjih deset godina su podnijete krivične prijave za neko djelo iz maloljetničke delinkvencije. Od tog broja preko 1.550 je optuženo a pravosnažno osuđeno 1.382 maloljetna lica.
Među maloljetnim delikventima dominiraju muškarci.
U Crnoj Gori se za maloljetničku delinkvenciju može izreći zatvorska kazna samo u slučajevima kada je zaprijećena kazna za to djelo duža od pet godina zatvora.