Ajkule su u polufinalu u Beogradu pobijedile Mađarsku 8:5 i u subotu ih očekuje borba za zlato protiv domaćina – Srbije.
Ukoliko pobijede favorizovanog domaćina biće to drugo zlato sa EP, nakon onog iz Malage 2008.
Ako „Ajkule“ izgube biće to srebro kao na EP u Ajndhovenu iz 2012. godine.
U Crnoj Gori polufinale protiv Mađara pratilo se sa velikim interesovanjem i radošću nakon trijumfa
Sportski novinar Nebojsa Sofranac kaže da Crna Gora postigla fenomenalan uspjeh sa reprezentacijom kojoj je ovo možda posljednji nastup u postojećem sastavu.
Šofranac smatra da CG ima šanse da sjutra pobijedi Srbiju u njihovom bazenu
„Finala je ono najbolje moguće u ovom trenutku i realno.Treće finale prvenstva Evrope i sva tri puta protiv Srbije. Postoje neke stvari gdje bi mogli da ih poremetimo i po meni nije baš tako izvjesno da će Srbija da pobijedi. Kako god, ono najvažnije – Olimpijada u Riju biće u avgustu i momci će tada biti u zenitu i najvažnije je da smo obezbijedili učešće tamo. A sjutra može da se odigra rasterećeno jer zaista nema nikakvog imperativa.“
Uspjesi vaterpolista graniče se sa nevjerovatnim budući da je Crna Gora mala zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom za razvoj tog sporta.
Osim što ih zovu crnogorske ajkule vateropliste često nazivaju herojima iz zemlje sa tri bazena, po jednim u Herceg Novom, Kotoru i Budvi.
Nakon osvajanja zlata u Malagi 2008. pljuštala su obećanja o gradnji novih bazena pa je tako bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša obećao 5 od kojih do danas nije sagrađen niti jedan.
„Oni su stvarno heroji ali oni ubrzo odlaze. Treba znato da je taj problem veliki. Ne možete sve potencijale crpiti iz jedng zaliva. Ako želimo da nastavimo ovakvu tradiciju u vaterpolu onda ona obećanja nakon Malage treba ispuniti a koja do sada nijesu ispunjena. Svi znamo ko je kriv za to“, kaže novinar Nebojša Šofranac.
Podgoričani smatraju da sa obećanja o gradnji novih bazena konačno treba preći na djela
Možda će u doglednoj budućnosti pitanje broja bazena za vaterpolo i druge sportove na vodi u Crnoj Gori biti riješeno tako što će kao buduća članica EU, prije nego se i to dogodi, morati da se uskladi sa onim što je zakonska obaveza u zemljama, poput Mađrske da mjesto sa recimo 25.000 stanovnika mora sagraditi 30-metarski bazen ili da grad s 50-ak hiljada stanovnika mora da ima bazen od isto toliko metara.