Poruka ruskog predsjednika Vladimira Putina da se zalaže za bolje odnose sa Crnom Gorom, kao i da postojeći nijesu na liniji viševjekovne bliskosti dva naroda, pozitivna je i ohrabrujuća i mogla bi da vodi ka popravljanju bilateralnih odnosa koji su gotovo potpuno zamrli u proteklih nekoliko godina, ocjenjuju sagovornici Radija Slobodna Evropa.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin založio se za "razvoj odnosa sa Crnom Gorom na uzajamno korisnim osnovama".
Putin je na ceremoniji uručivanja akreditivnih pisama novih ambasadora u Kremlju, među kojima je i ambasador Crne Gore Ramiz Bašić, saopštio da "sadašnja situacija u rusko-crnogorskim odnosima ne odgovara viševjekovnim tradicijama bratskog prijateljstva i duhovnog zajedništva naših naroda".
"Treba biti oprezan i iskazati spremnost da oporavljamo naše odnose", kazao je u prvom komentaru bivši crnogorski premijer, a sada kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) za predsjednika Crne Gore, Milo Đukanović, dodavši u intervjuu za TV Prva da Putinova poruka ohrabruje:
"Vidjećemo šta ta najava proizvodi kao djela. Takvih tonova dugo nije bilo u našim odnosima. Mi smo apsolutno spremni da odnose sa Rusijom gradimo na tradiciji viševjekovnih dobrih odnosa. Sad nije tako jer ne možemo da se pomirimo da bilo ko pokušava da nam uskrati pravo vlastite budućnosti. Tražimo da idemo putem koji su građani slobodnom voljom projektovali, a odgovorno ćemo se odnositi prema onome što je tradicija odnosa sa svim zemljama, pa i sa Rusijom", rekao je Đukanović.
Poruka ruskog predsjednika dolazi nakon što je nedavno zvanična Podgorica, slijedeći odluku pojedinih članica EU da se solidarišu sa Velikom Britanijom zbog slučaja Skripalj, odlučila da jednog ruskog diplomatu proglasi personom non grata, a Moskva potom uzvratila istom mjerom, proglasivši nepoželjnim jednog crnogorskog diplomatu.
Zato je, prema mišljenju bivšeg diplomate i šefa crnogorske diplomatije Branka Lukovca, uručivanje akreditiva crnogorskog ambasadora i Putinova poruka tim povodom pozitivna i daje nadu da će početi otopljavanje odnosa na relaciji Moskva – Podgorica:
"Kažem to zbog trenutka jer je ta predaja akreditiva uslijedila ubrzo nakon odluke Crne Gore i onda recipročne odluke sa ruske strane. Zato mislim da je dobro što je predaja akreditiva šefu ruske države upriličena u tim okolnostima i što je to prihvaćeno. I dobro je što je tom prilikom iskazana njegova spremnost da se radi na prevazilaženju sadašnjeg nepovoljnog stanja u odnosima i unapređenju tih odnosa kako bi oni odgovarali tradicionalno dobrim odnosima Crne Gore i Rusije", kazao je Lukovac za Radio Slobodna Evropa.
I dopisnik ruskog Komersanta za Balkan Genadij Sisojev za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da bi Putinova izjava mogla da bude nagovještaj uspostavljanja normalnih odnosa Crne Gore i Rusije:
"Zato što je u proteklih nekoliko mjeseci Rusija dosta spustila nivo kritike i oštrije retorike na račun Crne Gore. Više nema tih zapaljivih izjava, odnosno optužbi od strane ruskih zvaničnika koje su bile do prije pola godine. Takođe, Rusija više ne djeluje tako aktivno u kontaktima sa crnogorskom opozicijom kakav je bio slučaj prije godinu i po, uoči parlamentarnih izbora i odmah nakon njih. Dakle, ovakva Putinova izjava nastavlja takav trend", komentariše Sisojev.
Sisojev kaže da je i Crna Gora preko novog ambasadora u Rusiji Ramiza Bašića preduzela prve korake u pravcu poboljšanja odnosa sa Moskvom:
"On je već imao kontakte sa nekim ruskim zvaničnicima poput šefa Odbora za međunarodne poslove Saveta Federacije (SF) Rusije Konstantinom Kosačovim i on se koliko ja znam založio za normalizaciju odnosa i pozvao Kosačova da posjeti Crnu Goru. To je pokušaj da se nakon duže vremena uspostave prvi kontakti na parlamentarnom nivou između dvije zemlje", smatra Sisojev.
Zahlađenje u odnosima zvanične Moskve i vlasti u Podgorici počelo je 2014. godine kada se Crna Gora pridružila sankcijama koje je Evropska unija uvela protiv Rusije zbog krize u Ukrajini. Nastavljeno je uoči i nakon prijema Crne Gore u NATO a kulminiralo nakon pokušaja državnog udara na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine iza kojeg, prema optužnici Specijalnog tužilaštva Crne Gore stoje dvojica ruskih državljana i njihovi pomagači iz Srbije i Crne Gore, kojima se trenutno sudi pred vijećem Višeg suda u Podgorici.
Posljednji slučaj u nizu je već pomenuta odluka Crne Gore i Moskve o protjerivanju po jednog diplomate.
Do početka aktuelne političke krize dvije zemlje su razvijale tijesne ekonomske odnose, a osim državne jačala je i saradnja na partijskom nivou.
Naime, u septembru 2011. Đukanovićeva DPS i Jedinstvena Rusija koju kontroliše Putin potpisali su sporazum o saradnji koji je na snazi i danas.
Facebook Forum