Učiteljica sa kokardom neprihvatljiva i Vladi Crne Gore

Zbog šajkače sa kokardom na glavi, Bojana Đačić - direktorka Osnovne škole "Ristan Pavlović" u Pljevljima, gradu na sjeveru Crne Gore - biće smijenjena sa tog mjesta, potvrdio je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, rekavši da mu je to potvrdila ministarka prosvjete Vesna Bratić.

Simbol koji Đačić drži na glavi prepoznatljiv je kao oznaka srpskog nacionalizma, odnosno četničkih kolaboracionista iz vremena Drugog svjetskog rata, ali i po zlu upamćen tokom ratova devedesetih godina.

Pod tim simbolom vojne i paramilitarne snage Srba počinili su ratne zločine širom bivše Jugoslavije.

Pojavljivanje nasmijanog lica učiteljice, "ukrašene" na ovaj način, nije prošlo bez reakcija u nacionalno mješovitoj Crnoj Gori.

Za sociologa Andriju Đukanovića slučak iz Pljevalja je, kako je naveo za Radio Slobodna Evropa (RSE), pokazatelj da kadrovska politika Ministarstva prosvjete u Crnoj Gori izaziva zabrinutost, jer se dozvoljava da na čelnim pozicijama u školama budu postavljene osobe koje imaju rasističke i šovinističke stavove.

Kancelarija ombudmana u Crnoj Gori je najavila da će ispitati slučaj.

Direktorka sa kokardom

Imenovanje Bojane Đačić za direktorku škole je 26. aprila izazvalo brojne reakcije zbog njene fotografije na kojoj nosi tradicionalnu srpsku kapu, šajkaču sa kokardom. Ista fotografija je preplavila društvene mreže.

Kuriozitet je i da je Bojana Đačić bila postavljena za direktorku Osnovne škole koja nosi ime Ristana Pavlovića - učitelja, partizanskog borca, učesnika Prvog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), a koga su 1942. godine strijeljali upravo četnici.

Ipak, informaciju o iznenadnoj smjeni direktorke škole Bojane Đačić imao je poslanik vladajućeg Demokratskog fronta (DF) Marko Kovačević, koji je na sjednici skupštinskog Odbora za ljudska prava ocijenio da je "direktorica smijenjena isključivo zato što je ona pripadnica srpskog naroda".

"Otpočeo je jedan linč i odmazda samo zato što je pripadnica [srpskog] naroda i pretpostavljena joj je krivica. Problematizuje se svaki simbol koji srpski narod ističe u Crnoj Gori", rekao je poslanik DF-a Marko Kovačević, tražeći od ombudsmana da se odredi o toj smjeni.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bijeković je kazao da će Kancelarija ombusmana zatražiti objašnjenje o razlozima smjene Bojane Đačić.

"Iz onoga što smo mogli da vidimo u medijima, Đačić nije smijenjena zbog njene nacionalne pripadnosti, nego zbog postova (objava) koji su objavljeni na određenim društvenim profilima", rekao je Bijeković, najavljujući provjeru svih činjenica.

"Provjerićemo da li je razlog za smjenu sa dužnosti Đačić samo lično svojstvo, pripadnost srpskom narodu ili su to neki drugi opravdani i na zakonu utemeljeni razlozi", dodao je Bijeković.

Bijeković je poručio da je iluzija da su društvene mreže, a time i profili, privatan prostor korisnika.

"To nije tačno. Imate Zakon o javnom redu i miru koje društvene mreže tretiraju kao javno mjesto. I to je kraj priče", riječi su zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Đačić je na upit više medija odbila da komentariše izvor i motive za fotografiju na kojoj nosi šajkaču sa kokardom i drži gusle.

Ona je profesorka razredne nastave a desetak godina bila je učiteljica u selu Boljanići, koje pripada pljevaljskoj Opštini.

Negirala je da je profilu na Tviteru, na kojem su iznošeni uvredljivi i šovinistički stavovi, njen. Na istom profilu, koji je u međuvremenu ugašen, objavljeno je više njenih fotografija.

"Ne može se dozvoliti da u školama rade osobe koje imaju rasističke i šovinističke stavove. Takvi stavovi nijesu dobri sami po sebi, a posebno ne u multietničkim sredinama kao što je naša. Oni vrijeđaju ljude i stvaraju podjele koje mogu da dovedu do nesagledivih posljedica. Neshvatljivo mi je da neko u današnje vrijeme može imati stavove o kojima smo čitali", ocjenjuje sociolog Andrija Đukanović, komentarišući kadrovsku politiku i slučaj da je u multietničkoj sredini za direktorku škole imenovana osoba sa ekstremističkim stavovima na društvenim mrežama.

Reakcije

Pljevlja su grad na sjeveru Crne Gore, višenacionalna sredina, koji je došao u fokus javnosti zbog niza međunacionalnih incidenata u kojima su na meti stanovnici bošnjačke nacionalnosti.

Incidenti su postali učestali nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, kada je došlo do promjene vlasti na državnom nivou, odnosno kada su vlast formirale koalicije predvođene prosrpskim DF-om, Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Iz Bošnjačke stranke su ocijenili da ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić "vjerovatno vođena sopstvenim sistemom vrijednosti, bira i rukovodioce koji se uklapaju u mozaik četništva i šovinizma".

"Imenovanjem Bojane Đačić za direktorku Osnovne škole u Pljevljima, još jednom je to i dokazala", navodi se u reagovanju iz Bošnjačke stranke i dodaje da škole u Crnoj Gori ne smiju biti mjesta koja će se propagirati anticivilizacijske vrijednosti.

• Ima li kazne za napade na Islamsku zajednicu u Pljevljima?
• Na džamiji u Nikšiću ispisane poruke mržnje

I sama ministarka Vesna Bratić je nakon izbora na tu funkciju bila na udaru javnosti zbog objava na Fejsbuku u kojima nije sporila da je srpski nacionalista, označavajući sebe terminom "žena-četnik", dok je jednog od najpoznatijih regionalnih kolumnista i borca protiv nacionalizma i političkog primitivizma Borisa Dežulovića nazvala ustašom.

Podsjetite se

Zbog izjave o ženama osporava se kandidatura Vesne Bratić za ministarku

Na postavljenje Bojane Đačić reagovali su iz pljevaljskog ogranka opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), konstatujući da je izbor nje za direktorku, kako su naveli, skandal bez presedana.

"Pomenuta osoba svojim javnim nastupima preko društvenih mreža profiliše sebe kao ekstremnog sljedbenika četničkog pokreta i mrzitelja svakog ko drugačije misli. Pitamo se - da li gospoda iz Vlade [Crne Gore] misle graditi budućnost obrazovanja i vaspitanja sa ovakvim ideološkim profilima na čelu institucija?", istakli su iz DPS-a.

Odgovarajući na pitanje kolika je opasnost da u crnogorsku prosvjetu uđu kadrovi koji podrivaju multietnički, građanski antifašistički i sekularni karakter države, Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje kaže da je problem i u činjenici da ministarstvo bira direktore škola, a ne sami školski odbori.

"Dok se ne izmijeni zakon, tako da školski odbor imenuje direktore škola, nećemo imati većeg pomaka u smislu obuzdavanja ekstremističkih, ksenofobnih izjava i istupa, niti u ustanovama obrazovanja, niti u ministarstvu", kaže Kaluđerović, ocjenjujući da slučaj direktorke Bojane Đačić u Pljevljima treba da zamisli ministarku prosvjete.

"Očito je jasno da su nacionalistički stavovi direktorke škole natjerali ministarku da još jednom razmisli da li takva osoba treba da vodi školu. U tom uzrastu se djeci u školi kreira slika o važnim društvenim normama, kao što su tolerancija, različitost i razumijevanje, a to svakako Đačić nije prezentovala", ocjenjuje Kaluđerović.

Možda vas zanima

Brutalnim seksizmom protiv ministarke u Crnoj Gori

Slučaj Vladimira Vukovića

Ovo nije jedino u javnosti osporavano kadrovsko rešenje ministarke Bratić.

Vladimir Vuković, koji je sa Aerodroma Podgorica 25. aprila uživo na svom Fejsbuk profilu prenosio doček juniorskog vicešampiona svijeta boksera Petra Liješevića, a novinara Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Nebojšu Šofranca više puta nazvao "splačinom", u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta je od 1. aprila angažovan na osnovu konsultantskog ugovora na određeno vrijeme, za potrebe uređenja pitanja iz domena obrazovanja u auto-školama u Crnoj Gori.

Za Vukovića, koji je novinara nazivao splačinom i pozivao ga da "izađe pred Srbe" (navijače) koji su mu skandirali "ustašo", Ministarstvo je u saopštenju Vijestima 27. aprila navelo da pozdravlja Vukovićev pokušaj "da novinaru Šofrancu obezbijedi intervju sa Liješevićem", te da je na dočeku bio "u privatnom svojstvu, a ne kao predstavnik tog Vladinog resora".

Iz Ministarstva su naveli da nemaju ingerencije da preduzmu bilo kakve mjere protiv Vukovića, jer on nema status državnog službenika, ne spominjući mogućnost da zbog ponašanja Vukovića prema novinaru RTCG-a raskinu konsultanski ugovor.

Cjelokupna javnost, uključujući opozicione partije, predsjednika Crne Gore, novinarska udruženja i dio nevladinih organizacija, oštro su reagovali osudom ovog čina.

Komentarišući slučaj verbalnog napada na sportskog novinara Šofranca, premijer Zdravko Krivokapić je rekao da svaki napad na novinara nedopustiv.

"Gospodin Vuković se bukvalno pokajao do kraja i želi da se izvini našem najboljem sportskom novinaru", rekao je Krivokapić, izražavajući čuđenje trenutnim ambijentom u Crnoj Gori.

"Ja ne mogu da razumijem ništa što se dešava u Crnoj Gori, tu euforiju, nadgornjavanje, podjela, da ne kažem mržnje… ali to kao čovjek doživljavam da je to rezultat nekog oslobođenja koje smo doživjeli, ali ga nismo kanalisali", saopštio je Krivokapić.

Sociolog Andrija Đukanović smatra neophodnim da društvo prihvati da niko nema više ili manje prava od drugog i da samo ravnopravnost i jednakost svakog građanina vodi ka razvoju društva, a to umnogome zavisi od sektora prosvjete.

"Osuđujem stavove profesorice, kao i osobu koja je verbalno napala novinara Šofranca. Ipak bi ljudi koji rade u prosvjeti trebalo da budu otvoreniji i tolerantniji. Dakle, prosvjeta ne treba isključive ljude sa šovinističkim stavovima i shvatanjima", stav je sociologa Đukanovića.

Slučaj Vuka Vujovića

Ranije su slične reakcije bile i na imenovanje Vuka Vujovića, funkcionera Demokratske narodne partije iz Bara, za šefa kabineta ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović, na čijem se Fejsbuk profilu mogu vidjeti fotografije u četničkoj ikonografiji u društvu "četničkog vojvode" Milete Pavićevića.

Pavićević je poznat po dočeku nacionaliste i teroriste Nikole Kavaje u Podgorici 1999. godine, kojem je prisustvovao i aktuelni premijer Zdravko Krivokapić, pravdajući se kasnije da se slučajno zatekao u tom društvu.

Kavaja je osuđeni terorista iz vremena bivše Jugoslavije koga je zbog učešća u terorističkim akcijama sud u Americi osudio na višedecenijsku zatvorsku kaznu (1979- 1999.), koji je umro u Beogradu 2008. godine.

Nova postavljenja ministarke Bratić tek se očekuju

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore je 20. aprila glasovima poslanika nove parlamentarne većine odlučio da su promjene Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, kojim je predloženo razrješenje oko 260 direktora škola i vrtića, u skladu sa Ustavom i zakonima.

Opozicioni poslanici oštro su kritikovali izmjene dva zakona, ocjenjujući da se njima krši Ustav, te da se radi o političkom revanšizmu.