Lideri prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Andrija Mandić sa pozicije predsjednika parlamenta i Milan Knežević sa poslaničke funkcije, u više navrata su rekli da Ustav treba dopuniti odredbama kojima se mijenja status srpskog jezika u Crnoj Gori.
Da li je moguće dopuniti crnogorski Ustav?
Termin "dopuna Ustava" ne postoji u Ustavu, već najviši pravni akt propisuje isključivo proceduru za njegovu promjenu, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor i nekadašnji sudija Ustavnog suda, Blagota Mitrić.
A način promjene crnogorskog Ustava je vrlo složen i traži visoku saglasnost građana.
Da bi se promijenio dio Ustava koji se odnosi na jezik ali i državne simbole, poput zastave i himne, neophodna je dvotrećinska podrška poslanika u parlamentu.
Nakon toga o predloženim promjenama se izjašnjavaju i građani na referendumu - najmanje tri petine upisanih birača mora da ih podrži da bi bile validne.
Kad je 2007, godinu nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, usvojen Ustav, tadašnja vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića je, u cilju zaštite državnog identiteta, propisala vrlo tvrda pravila za promjenu Ustava, uključujući i zaštitu službenog - crnogorskog jezika, himne, zastave i grba.
Nakon što je ta vlast promijenjena na izborima 2020, nova prosrpska većina je najavila promjene u dijelu državnih simbola i statusa srpskog jezika koji je sada u službenoj upotrebi.
"Za uvođenje srpskog jezika kao službenog, potrebno je pola sata rada u parlamentu", izjavio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, gostujući na jutarnjem programu TV Prva.
A na kongresu svoje Demokratske narodne partije, Milan Knežević je poručio:
"Nakon popisa ćemo insistirati da dođe do dopuna Ustava gdje će srpski jezik biti izjednačen sa crnogorskim. Ne želimo da mijenjamo Ustav, nego da ga dopunimo."
Promjene čekaju rezultate popisa
U Crnoj Gori je u decembru prošle godine održan popis stanovništva čiji rezultati o nacionalnom, vjerskom izjašnjavanju i jeziku nisu još saopšteni, zbog nabavke softvera za kontrolu podataka.
Ako rezultati pokažu da je srpski jezik većinski zastupljen, dio parlamentarne većine će pokrenuti inicijativu za "dopunu" Ustava kojim će biti propisano da je on službeni jezik, a ne kao do sada kao jezik "u službenoj upotrebi" zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim.
U svim javnim nastupima Mandić i Knežević su govorili o potrebi "dopune Ustava", a ne njegovoj izmjeni, kako bi srpski jezik dobio status službenog u Crnoj Gori.
Ustav se ne dopunjuje, već mijenja
Komentarišući najavu o "dopuni" Ustava, profesor i nekadašnji sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić kaže da termin "dopuna Ustava" ne postoji u Ustavu, već najviši pravni akt propisuje isključivo proceduru za njegovu promjenu.
"Taj argument, da će rezultati popisa pokazati da većina stanovnika govori srpskim jezikom ne može se dovesti u vezu sa Ustavnom odredbom o tome koji je jezik službeni u Crnoj Gori", riječi su Mitrića.
Govoreći o uslovima za promjenu člana Ustava, kako bi na zahtjev dijela parlamentarne većine srpski jezik postao službeni kao i crnogorski, profesor Mitrić podsjeća da su odredbe o državnosti i identitetu dodatno zaštićene od promjena.
"Promjena te ustavne oblasti je za mene kao pravnika, nemoguća misija, jer zahtijeva složenu proceduru, naročito kod fundamentalnih ustavnih normi", kaže Mitrić.
Procedura za izmjenu odredbe o službenom jeziku podrazumijeva podnošenje akta o potrebi promjene Ustava, a nakon dijaloga u Skupštini potrebna je dvotrećinska većina za njegovo usvajanje.
"Ukoliko to prođe, druga faza je donošenje samog akta o promjeni, na primjer 'srpski jezik je službeni'. Ako i to dobije dvotrećinsku većinu u parlamentu, potrebno je izjašnjavanje građana na referendumu kao treća faza", navodi Mitrić.
Ustav propisuje da će promjena članova, među kojima je i norma o službenom jeziku, biti konačna ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača.
To bi značilo da za promjenu norme treba da glasa 325.000 birača od oko 542.000 koliko ih je bilo u biračkom spisku na posljednjim parlamentarnim izborima.
Profesor Mitrić kaže da su u Ustav uvedene složene procedure promjena zbog zaštite državnog integriteta i identiteta.
"Hipotetički, ukoliko bi se usvojile promjene o jeziku, državljanstvu, simbolima, cjelovitosti teritorije, državno uređenje i oblik vladanja, Crna Gora bi bila zbrisana bez ikakvog nasilja", ističe Mitrić.
Partije vladajuće većine u ovom trenutku imaju skoro dvotrećinsku većinu u Skupštini koja je ostvarena nakon proširenja Vlade krajem prošlog mjeseca, koju sada čine Pokret Evropa sad, Demokrate, SNP, albanske nacionalne partije, Bošnjačka stranka i partije Demokratskog fronta.
Politički dijalog među članicama vladajuće koalicije, o promjeni Ustavnih odredbi, još nije započeo.
Šušić: Promjena Ustava u skladu sa važećim rješenjima
U Novoj srpskoj demokratiji, stranci Andrije Mandića, kažu da će procedura za promjenu Ustava biti sprovedena u skladu sa pozitivnim pravnim rješenjima.
Funkcioner ove stranke Mitar Šušić za RSE kaže da će biti normirano i legitimizovano stanje na terenu koje se odnosi na službeni jezik.
"Da takva odluka ne bi bila kompromitovana ili napadana iz formalnih razloga, sve što predviđa crnogorsko zakonodavstvo biće sprovedeno. Koji će to modalitet biti, vidjećemo. Vjerujem da će, kao i do sada jedna strana biti nezadovoljna i tvrditi da je nelegitimno, a druga tvrditi da je sve u redu", navodi Šušić.
On kaže da je bivša vlast (DPS-a) postojećim ustavnim rješenjima sprovodila etnički i nacionalni inženjering i dodaje da većinska volja uvijek nađe put za normalizaciju stanja bez obzira na postavljene pravne prepreke.
Vjeruje da će nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva početi dijalog koji bi trebalo da otkloni, kako kaže, neprirodnu situaciju.
"Vjerujem da postoji dosta prostora za konsenzus o ustavnim reformama. Ustav postoji da bi zaustavio samovolju vlasti, a ne da bi ograničavao pravo građana da svoj jezik nazove kako želi i misli da je ispravno", navodi Šušić.
Zahtjevi bivšeg DF-a za promjenom Ustava
Predlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik države, najmanje 25 poslanika ili Vlada, navodi se u Ustavu.
Više godina unazad bivši Demokratski front insistira na promjeni Ustava u dijelu identitetskih pitanja kao što su, uvođenje srpskog jezika kao službenog, uvođenje trobojke kao "narodne zastave" i omogućavanje dvojnog državljanstva.
Ovo su bili uslovi da funkcioneri DF-a uđu u Vladu Milojka Spajića.
Spajić se nije izjašnjavao o tome da li prihvata promjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, ali je 23. jula Vlada rekonstruisana i proširena funkcionerima DF-a i Bošnjačke stranke, a parlamentarna većina povećana do dvotrećinske većine.
Opozicija se oštro protivi bilo kakvoj promjeni Ustava, naročito u dijelu identitetskih pitanja smatrajući to pokušajem političkog preoblikovanja države.
U skladu sa preporukama Evropske komisije, Savjeta Evrope i Venecijanske komisije, Crna Gora bi trebalo da izmjeni Ustav u oblasti pravosuđa do juna 2025. godine.
Facebook Forum