Bolji život, veće plate i penzije, povoljna kupovina stanova i uvećana socijana davanja. Obećanja ovog tipa dominiraju u kampanjama većine crnogorskih partija za vanredne izbore koji se održavaju u nedejelju, 11. juna.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je javnost preplavljena ponudama i nekom "takozvanom socijalnom aukcijom", ko nudi veće plate i penzije.
"Koliko će to biti sprovodljivo vidjećemo. Za neke programe bi se već sada moglo reći da su izuzetno smjeli, obimni u obećanjima. Čini se da je njihova realizacija teško ostvariva ili da bi mogla izazvati ozbiljne poremećaje u crnogorskim finansijama."
S druge strane, Oleg Filipović poručuje da su izborna obećanja izvodljiva, ali uz ozbiljne reforme.
"A te reforme su bolne", kaže on za RSE.
Minimalna plata u Crnoj Gori je 450 eura.
Nju prima više od 30 odsto od 200 hiljada zaposlenih, dok deset odsto prima manjeod tog iznosa, podaci su Unije slobodnih sindikata.
Prosječna plata u Crnoj Gori je 786 eura.
Od 120 hiljada penzionera, dvije trećine, ima manju penziju od prosječne koja je 375 eura.
Šta su partije obećale?
Lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić je građanima obećao prosječanu platu od 1.000 eura, minimalnu 700 i uvećanje minimalne penzije na 450 eura. Kako je objasnio preduslov za realizaciju je jednogodišnja fiskalna konsolidacija i smanjenje neproduktivne potrošnje do 200 miliona eura.
"Izglasaćemo i dodatne mjere na prihodnoj strani kao što su markiranje goriva, zakon o igrama na sreću i primjenom zakona iz 2022. naplatiti 80 odsto poreza na svu nelegalno stečenu imovinu", kazao je Spajić.
Spajić je tvorac programa kojim su od 1. januara 2022. povećane plate ukidanjem doprinosa za Fond zdravstva što je, tvrde politički oponenti, ugrozilo finansiranje crnogorskog zdravstvenog sistema.
Spajić najavljuje i sveobuhvatnu reformu penzionog sistema koja podrazumijeva odvajanje zarađenog i socijalnog dijela penzije.
"Socijalni dio penzije će se finansirati zaustavljanjem zloupotreba u socijali, koje se mogu spriječiti socijalnim kartonom", kaže Spajić.
Spajić je objasnio da će do minimalne plate od 700 eura doći i novom poreskom reformom koja bi oslobodila poslodavce fiksnih troškova kao što su direktni porezi.
Da su obećanja Spajića u ovom trenutku teško ostvariva ili da bi mogla izazvati ozbiljne poremećaje u crnogorskim finansijama uvjeren je Vasilije Kostić.
"Nijesam vidio da je taj program nečim argumentovan i najbliži je ocjeni da bi mogao izazvati ozbiljne posljedice. To je u jednom kratkom roku izuzetan zahvat, koji bi, samo u privredi, u to sam siguran, izazvao ozbiljne poremećaje. Tako da ostaje da se vidi koliko je to zaista politički marketing a koliko je stvarno nastojanje."
Na drugoj strani, Oleg Filipović smatra da je program Pokret Evropa sad realan i izvodljiv.
"Njihov program zvuči realno i ostvarivo uz reforme koje su oni najavili. A te reforme su bolne."
On smatra da će do realizacije obećanog doći reformom fiskalnog i penzionog sistema.
"Ako bi oni samo smanjili ovih 27 odsto koliko se sada izdvaja od zarada za penzioni fond na 15 odsto a ostalih 12 usmjerili na neto platu građana došlo bi se do te prosječne zarade, od 1000 eura kako su obećali. Naravno, to je samo moja pretpostavka", kaže Filipović.
Na pitanje RSE koliko bi takav potez bio rizičan, Filipović odgovara da je i sadašnje stanje penzionog fonda rizično sa minusom od 1,6 milijardi eura koji datira od 2006. godine.
"Nešto tu ne štima i nešto moramo mijenjati. Moramo da smislimo način na koji će taj fond da egzistira i da bude profitabilan što mu je osnovni zadatak".
Smatra da su Crnoj Gori neophodne reforme bez obzira na rizik "jer je to jedini način da se obezbijedi nova vrijednost i finansijski priliv."
"Rizik takođe postoji i ako ostane ovakva situacija. Niko nije izašao sa programom, kako smanjiti veliku administraciju i na taj način uštedjeti sredstva. To je realna ekonomija."
I DPS obećava povećanje plata
Filipović ocjenjuje da su druge koalicije, poput Demokratske partije socijalista (DPS) i partija nedavno rasformiranog Demokratskog fronta (DF), obećanja o većim platama i penzijama zasnovale na najavi poreske reforme i investicija.
Koalicija na čelu sa DPS, koju predvodi Danijel Živković obećala je povećanje od 50 odsto bruto zarade i minimalnu penziju 350 eura.
Prezentujući taj dio programa DPS, Nikola Milović, profesor Ekonomskog fakulteta i kandidat za poslanika, rekao je da im je prioritet "stvaranje nove vrijednosti, na potpuno novom investicionom ciklusu", te stvaranje većih budžetskih prihoda kapitalnim ulaganjem.
"Ta kapitalna ulaganja će biti vezana za završetak najbitnijih infrastrukturnih projekata. Zato je segment našeg rada vezan za realno održivu platu koju će crnogorski građanin da zaradi i ona će biti na nivou 50 posto veće plate nego što je sada u bruto iznosu."
Obećanja partija oko nedavno rasformiranog DF
O povećanju plata govorio je i Milan Knežević, koji na izborima predvodi dvije partije iz nedavno rasformiranog prosrpskog Demokratskog fronta.
"Obećavamo javno da ćemo povećati osnovnu platu za 13 odsto tako što ćemo vratiti topli obrok, zimnicu i regres. Obećavamo i i ozbiljne investicije iz Kine od preko pet milijardi eura kroz energetske i infrastrukturne projekte."
Iz te koalicije su najavili i uvećanje penzija od 20 odsto. Jovan Vučurović je najavio da će nakon konstituisanja nove Skupštine inicirati zakonske izmjene za povećanje penzija.
"Penzioneri koji sada primaju 300 eura dobiće povećanje od 60 eura, oni koji primaju 500 dobiće povećanje od 100, a oni čija je penzija od 700 eura dobiće dodatnih 140."
I iz Pokreta za promjene, koji je do skoro bio dio DF-a, obećali su da će prosječna plata, ako oni budu dio vlasti, biti veća od 1.000 eura a prosječna penzija od 700 eura.
Šta nije urađeno?
Kostić tvrdi da partije nijesu dovoljno jasno prezentovale predizborna obećanja građanima i stručnoj javnosti.
"Bilo je malo je vremena da partije eventualno naprave studiozne analize kojima bi pouzdano i jasno objasnile iz kojih izvora, na koji način, i sa kakvim fiskalnim efektom bi ispunili sva ta obećanja. Meni bar nije poznato da je urađena neka takva analiza."
Kostić napominje i da su uvećanja plata i penzija moguća u nekom budućem periodu.
"Ali, nijesam ni vidio da bilo koja partija kaže da je to na primjer na srednji ili na dugi rok. Kako sam ja razumio to se obećava kao sad i odmah ili u kratkom roku poslije izbora što je zaista preoptimistično i preobećavajuće."
Ukupan javni dug Crne Gore na kraju prošle godine, iznosio je 4,1 milijardu eura, odnosno gotovo 71 odsto BDP-a. Prema podacima Ministarstva finansija, dug je za 13 procenata manji nego godinu ranije.
Statistika pokazuje da je inflacija u prva tri mjeseca ove godine iznosila 17 procenata.
Facebook Forum