Podgoričanka Milica Krivokapić, koja je do izbijanja pandemije korona virusa radila u jednom velikom lancu marketa, kaže da razumije sugrađane kojima su pitanja države, nacije, jezika i crkve odlučujuća za to kome će dati glas na predstojećim izborima 30. avgusta.
Međutim, Milici je, kako ističe, mnogo važnije kako će partije rješavati socijalna pitanja, prije svih rastuće siromaštvo u Crnoj Gori.
"Ako mene pitate šta mi je najvažnije , to je pitanje zaposlenja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta", ističe Milica koja je trenutno zajedno sa suprugom bez posla.
"U tim uslovima podižemo dvoje djece. Dolazi škola, uz standardne muke oko toga kako nahraniti djecu i obući ih, nemam vremena da puno razmišljam o tome da li nam je država ugrožena ili nam je crkva ugrožena", kaže Milica.
Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, koji će biti održani u nedjelju 30. avgusta, učestvuje šest koalicija i šest političkih partija.
Predstojeći izbori biće jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a peti nakon obnove nezavisnosti na referendumu 2006. godine.
Više o krupnoj politici nego o životnom standardu
U dosadašnjem toku kampanje kao glavne teme su se nametnula pitanja kako se država nosi sa pandemijom korona virusa, kako rješavati za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) sporno pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, dok su pojedine partije ili koalicije insistrirale na priči o korupciji i kriminalu.
Standardno se potežu priče o "ugroženosti crnogorske države", sa jedne, i "ugroženosti srpstva", sa druge strane.
Politički analitičar Sergej Sekulović za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da kod birača u Crnoj Gori i dalje dominiraju pitanja krupnog karaktera.
"Crnogorsko društvo je pretrpjelo mnogo istorije u kratkom periodu i takva situacija ga je dovela u polarizaciju oko osnovnih pitanja. Jedan dobar dio birača vezao se za krucijalnu ideju i iz emocionalnih razloga se veže za određenu političku platformu koja mu potencijalno garantuje ostvarivanje te ideje. S druge strane, crnogorsko društvo je dominantno konzervativnog karaktera, koje zahtijeva vođu pa se dio birača opredjeljuje za ličnost odnosno za vođu određene političke strukture", pojašnjava Sekulović.
I profesor matematike iz Podgorice Matija Vukčević kaže da velika većina crnogorskih građana, kada razmišljaju kome da daju svoj glas, odlučuju na osnovu toga kakav je odnos određene političke opcije prema krupnim političkim pitanjima u državi.
"Nažalost, većinu ljudi i dalje opredjeljuju teme poput države, crkve, jezika a ne kako će preživjeti od danas do sjutra", kaže Matija koga smo pitali šta će njega opredjeljivati koga da glasa na predstojećim parlamentarnim izborima.
"Mene najviše motiviše da glasam one koji će promijeniti loše stanje u državi, u društvu, visoku nezaposlenost, užasno stanje u zdravstvu", zaključuje Matija.
Stariji nenaviknuti na demokratiju, mladi konzervativniji
Upitan koja je razlika u motivima za koga će glasati mladi a za koga stari, politički analitičar Sergej Sekulović odgovara da starija populacija traži sigurnost.
"U smislu redovnih penzionih davanja i sigurnost u smisu održavanja nivoa života na koji su navikli. Pritom, radi se o generacijama koje nisu navikle na demokratske procese i čiji su politički stavovi davno fiksirani. U tom smislu ostanak na političkom fonu na kojem se oni nalaze je pitanje njihovog identiteta", precizira Sekulović.
Sekulović smatra da kada su mladi u pitanju, nije siguran da su oni u Crnoj Gori pokretači progresivnih promjena.
"Crnogorska omladina je podijeljena pri čemu je ovaj konzervativni dio crnogorske omladine aktivniji, ažurniji i više izlazi da iskoristi pravo glasa. Ne mislim da je omladina u Crnoj Gori neko ko je snažni nosilac promjena u smislu šireg društvenog konteksta već da je, u većem dijelu, nosilac konzervativnih ideja", zaključuje Sekulović.
Prodavač Luka Baltić kaže da bi građani trebalo da podrže one opcije koje obećavaju promjene u odnosu na postojeće stanje u državi.
"Mi treba da pričamo o boljitku nacije a ne ko je koje vjere ili da li smo mi Crnogorci, Srbi ili Eskimi. To su stvari koje sada nijesu važne. Takođe državu nam niko neće oteti jer je ona tu , neće nigdje pobjeći. Mi treba da mijenjamo stvari na bolje za sve nas, a biće nam bolje ako smo zajedno jer smo tada i jači i pametniji", konstatuje Luka.
Informacija kao glavno sredstvo uticaja na birače
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić kaže za RSE da kada psihologija razmišlja o tome šta ljude opredjeljuje da glasaju odgovor je – informacija.
"Informacije koje im budu servirane putem bilborda, promotivnih poruka ali i zbog interesa poput 'Ovaj ti valja za ovo, onaj za ono', kao i poruke poput 'Ako ovi budu na vlasti, to će tebi donijeti neke benefite'. Ali, opet, i to su neke informacije. One nisu niti tačne a ni netačne ali psiha ih prihvata kao takve i na osnovu njih formira mišljenje i stavove", navodi Stupar Đurišić ocjenjujući da se danas manipuliše informacijama.
"Čim imamo manipulaciju informacijama tu je i mogućnost da stavovi i mišljenje ljudi ne budu tačni niti funkcionalni po njih same, i budu nepredvidivi ali budu predvidivi za onog ko hoće da manipuliše informacijama i dobije ono što želi", ukazuje Stupar Đurišić.
Nepovjerenje u institucije i političke partije
Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), sprovedenom početkom avgusta, rejting prijavljenih lista za predstojeće parlamentarne izbore ukazuje na neizvjesnu borbu za pobjedu 30. avgusta.
Lista "Odlučno za Crnu Goru, DPS-Milo Đukanović" bi osvojila 35,3 odsto podrške građana, liste opozicionih koalicija "Za budućnost Crne Gore" 24,7, i "Mir je naša nacija" 16,5.
Slijedi treća opoziciona lista "Crno na bijelo" sa 6,6, "Mi odlučujemo dosljedno – Ivan Brajović" sa 5,3, "Ispravno - Rafet Husović" sa 4,8, "Jaka Crna Gora" 4,2 odsto podrške, "Albanska lista Genci Nimanbegu – Nik Đeljošaj" 1,9 odsto i "Hrvatska reformska stranka Crne Gore- HRS" 0,3.
Prema istraživanju CEDEM-a, povjerenje crnogorskih građana u sve institucije bilježi negativan trend u odnosu na decembar 2019.
U 2020.godini građani najviše vjeruju u sistem obrazovanja, Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i zdravstveni sistem. Na dnu ljestvice povjerenja su Vlada , Skupština Crne Gore i političke partije.
