Crnogorski 15-godišnjaci imaju lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka, rezultati su PISA testiranja.
Politika je uništila crnogorski obrazovni sistem kaže univerzitetska profesorica i bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, koju ne čude loši rezultati testiranja:
"Partitokratija je učinila svoje. Na čelu obrazovnih institucija su nam neiskusni a politički podobni", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa.
Ni predsjednica Prosvjetne zajednice, nastavnica Olivera Leković, nije iznenađena ovakvim rezultatima.
Ona je kazala za RSE da su rezultati "veoma tužni", ali da "ovakvom sistemu obrazovanja nije ni moglo biti bolje".
"Pod pritiskom roditelja dijete već u ranom uzrastu shvata da ide u školu samo da dobije veliku ocjenu. Da li iza te ocjene stoji znanje, to je pitanje. Tako imamo raskorak u broju Luča, u odnosu na PISA istraživanje. Negdje sami sebe hvatamo u laži".
Naime, Centar za građansko obrazovanje objavio je u januaru 2023. da je u posljednjih pet godina više od 10.000 učenika osnovnih i srednjih škola dobilo Luče, koje se dodjeljuju najboljima.
I Bošnjak ističe ogroman broj Luča iza kojih ne stoji znanje:
"Pa takvi ne mogu položiti prijemne ispite na pojedinim fakultetima ni iz više pokušaja."
Dodaje da su dodatni problem i nekažnjeno prepisivanje kojim se obezbjeđuju visoke ocjene.
Od tri ministra odgovorio samo jedan
Radio Slobodna Evropa je tražio komentar od troje ministara koji su između dva PISA testiranja - 2018. i 2022. - bili zaduženi za resor obrazovanja.
Odgovorila je samo Vesna Bratić, koja je kazala da odgovornost za rezultate ne može da snosi jedna osoba, jer je problem "dublji i kompleksniji":
"Iluzija bi bilo pomisliti da je takav problem mogao da se riješi za mandata jednog ministra, čak i da je bio u punom mandatu od četiri godine, a ne od 14 mjeseci"
Podsjeća da se testiranje radi jednom u nekoliko godina, a u tom periodu bude više promjena na čelu obrazovnih institucija.
Šta pokazuje nova PISA
PISA testiranje se sprovodi svake tri godine. Radi se o međunarodnoj procjeni znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u 81 zemlji koje je trebalo biti održano 2021. godine, ali je zbog pandemije koronavirusa pomjereno za 2022.
Crna Gora je prošle godine imala lošije rezultate nego u prethodna tri testiranja, a u pojedinim oblastima i četiri.
"Kada se uzmu u obzir sve PISA-e od 2009. godine, rezultati iz matematike i čitanja opisuju luk – stabilan porast do 2015. ili 2018. praćen relativno strmim padom u posljednjem periodu, što je dovelo do prosječnog učinka u 2022. gotovo na nivo iz 2009. godine", sumira se u izvještaju o Crnoj Gori.
Crnogorski učenici imaju znatno niži nivo znanja iz sva tri predmeta nego što je procenat u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj - 27 procenata niži iz čitanja, 29 procenata iz matematike, a 31 procenat iz prirodnih nauka.
Od prošlog testiranja velike promjene
Period između dva testiranja - 2018. i prošle godine - obilježile su veliki problemi u školstvu.
Olivera Leković iz Prosvjetne zajednice navodi da je na rezultate loše uticala promjena nastavnog programa 2017, posebno u dijelu prirodnih nauka:
"Tada je smanjen broj časova iz predmeta koje su obuhvaćeni PISA testiranjem - biologija, fizika, hemija..."
A poseban problem bila je pandemija koronvirusa 2020. godine, tokom koje se nastava iz učionica preselila na televizijske kanale, internet platforme i mobilne aplikacije.
"Tada se nismo najbolje snašli, djeca su bila predugo odsutna iz škole, predugo je trajao period skraćenih časova", rekla je Leković.
Političke prilike i školstvo
Promjena vlasti avgusta 2020. godine dovela je i do promjena na čelnim pozicijama u obrazovanju.
Nakon pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista izabrana je Vlada Zdravka Krivokapića, koja je smijenila gotovo sve direktore osnovnih i srednjih škola 2021. godine.
Ministarka te Vlade Vesna Bratić je u tom periodu na čelo većine škola postavila osobe bliske Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Među njima je bila i nastavnica Rada Višnjić koja je učenike zvala na moleban, dok je u Pljevljima za direktoricu osnovne škole postavljena Bojana Đačić koja je baštinila ideologiju četničkog pokreta.
Sudovi su u međuvremenu utvrdili da su te smjene bile nezakonite.
"Istrošeni političari su nam naprasno doktorirali i postali univerzitetski profesori. Među njima ima i plagijatora."
Ta Vlada je smijenjena je nakon 14 mjeseci, a i mandat sljedeće, Dritana Abazovića, obilježilo je više problema.
Maturanti su u aprilu 2023. na mobilnoj aplikaciji Viber razmjenjivali testove i rešenja ispitnih pitanja, nakon čega je tužilaštvo počelo da se bavi slučajem.
Više od 500 maturanata iz Crne Gore je dva mjeseca kasnije diskvalifikovano na eksternom testu iz jednog od predmeta jer su, prema ocjeni Komisije Ispitnog centra, prepisivali.
Nakon što je Komisija odbila da ponovo ocijeni iste testove, ali i protesta roditelja, Vlada je smijenila čelnike Ispitnog centra, nakon čega je novoizmenovani preinačio odluku u korist učenika.
Nastavu u školama ometale su i periodične dojave o bombama.
Kako do boljih rezultata
Upkos opštim lošijim rezultatima dio crnogorskih škola pokazao rezultate iznad prosjeka OECD, pa bi one trebale biti primjer, kaže Leković:
"Moramo vidjeti kako njihovi učenici uspijevaju da postignu značajno bolje rezultate i ko to ipak uspijeva da djeci prenese kvalitetno znanje i vještine".
Ona napominje da će sadašnje generacije za 10 ili 20 godina biti kadar koji će, na primjer, učiti i liječiti.
Naglašava da to nije problem samo Ministarstva, nastavnika ili učenika, već cijelog društva:
"Imamo primjere iz drugih zemalja koje su prelomile, rekle da ovako više ne može i za jednu ili dvije decenije dobili obrazovni sistem na zavidnom nivou".
Bratić ističe da je za reforme potrebna politička volja kao i stabilne institucije:
"Taj put će biti dug i nimalo lak".
Sljedeće PISA testiranje očekuje se 2025. godine.