Napredak u borbi protiv trgovine ljudima, fali krivično gonjenje

Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimum standarda za eliminaciju trgovine ljudima, ali čini značajne napore da to uradi, piše u najnovijem izvještaju Stejt Dipartmenta o trafikingu u Crnoj Gori u kome se navodi i da je Crna Gora izvor, tranzitna zemlja i odredište za muškarce, žene i decu izložene trgovini ljudima i prinudnom radu.

U dokumentu koji je u utorak kasno uveče objavila državna sekretarka Hilari Klinton, kao posebno zabrinjavajuć navodi se podatak da je Vlada u Podgorici prošle godine identifikovala samo jednu žrtvu trafikinga i da niko, pa ni javni funkcioneri, nije krivično gonjen.

Prema izvještaju Stejt Dipartmenta Crna Gora svrstana je među zemlje „čije se Vlade ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda iz Akta o sprečavanju trgovine ljudima, ali čine značajne napore da ispoštuju te standarde".

U izvještaju piše da napore Vlade u Podgorici da potpuno iskorijeni trgovinu ljudima, podrivaju stavovi upravo njenih zvaničnika da trafiking ne postoji kao široko rasprostranjena pojava u Crnoj Gori, već je više incident.

U reagovanju Vlade na izvještaj Stejt dipartmenta, navodi se da je Crna Gora zadržala poziciju iz prethodne godine i svrstana je u grupu zemalja koje ulažu značajne napore u postizanju standarda za eliminaciju svih oblika trgovine ljudima.

Direktor Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama za RSE kaže da je izvještaj objektivan i da je vrjednovan napredak koji je Crna Gora ostvarila u borbi protiv trafikinga.

"Jako sam zadovoljan postignutim i ovaj izvještaj je to potvrdio. Naravno da uvijek može više i može bolje i mi ćemo u narednom periodu uraditi više u identifikaciji žrtava trgovine ljudima. Naši su prioriteti u narednom periodu jačanje stručnih kapaciteta predstavnika državnih institucija i naravno regionalna saradnja", naglasio je Ulama.

Puna skloništa

Kako je navedeno u američkom dokumentu, crnogorska Vlada je proaktivno identifikovala samo jednu žrtvu trafikinga tokom godine, a niko nije krivično gonjen za to djelo u proteklom periodu, pa ni javni funkcioneri.

Taj broj je nizak, uprkos tome što je Vlada sprovela velike operacije suzbijanja prosjačenja dece, a dobila je i preporuke civilnog društva, ističe se u izvještaju koji je predstavila Hilari Klinton.

Zoran Ulama kaže da je Vlada svjesna tog problema.

"Moramo proaktivno raditi i istraživati i to je nešto što treba da radimo kada su u pitanju posebne kategorije kao što su djeca prosjaci. Samo prosjačenje nije trgovina ljudima, ali ako ima elemenata toga onda to otvara prostor drugim oblicima trgovine ljudima", navodi on.

Nijesu samo prostitutke i djeca na ulici žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori, upozorava Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće. Raičević ističe da i Stejt Dipartment u izvještaju pominje žrtve prinudnog rada, pogoto nakon građevinske ekspanzije u Crnoj Gori.

Raičević nije iznenađena zbrinutošću Stejt Dipartmenta što nema krivičnog gonjenja onih koji trguju ljudima u Crnoj Gori iako su skloništa Sigurne žesnke kuće povremeno premala da prihvate sve žrtve.

"U posljednjih nekoliko godina na primjer imate puno sklonište, a nemate procesuirane slučajeve. To je nešto što zabrinjava ne samo Stejt Dipartment nego nas iz NVO koji svih ovih godina zagovaramo da se poštuje zakon, da tužilaštvo radi svoj posao. Da ne pričam o slučaju Moldavke S.Č. što će im biti stalno iznad glave sve dok ga ne završe na valjan način", kazala je Raičević.

Posebnu pažnju crnogorskih medija izazvao je termin javni funkcioneri u dijelu gdje Stejt Dipartment primjećuje da u prošloj godini niti jedan počinilac nije završio na sudu ili u zatvoru.

Na koga su milisli u Stejt Dipartmentu kada su govorili o javnim funkcionerima, pitali smo direktora Kancelarije za boprbu protiv trgovine ljudima Zorana Ulamu.

"Oni misle na slučaj Afrodita, na one slučajeve gdje smo mi gonili policijske funkcionere i oni otprilike računaju da su to ljudi koji su uključeni u taj javni aparat", kazao je on.

Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće ističe:

"Naravno da kada kažu da je i rukovodstvo umiješano oni prije svega misle na državne institucije jer su one itekako upetljane u ovaj nelegalni posao zato što ne reaguju".

Iz Ambasade SAD u Podgorici nam je saopšteno da se termin koji je upotrijebljen u izvještaju, a koji je preveden kao “javni funkcioneri” može odnositi na bilo koga ko je zaposlen od strane države, na različitim pozicijama i nivoima, u državnim službama odnosno državnoj administraciji.