O nasilju nad starima u Crnoj Gori se javno ne govori i tek po neki naslov ili vijest u medijima ukazuje da taj problem postoji iako se do danas niko nije bavio njegovim razmjerama u crnogorskom društvu. Bez zvaničnih podataka o broju žrtava tog nasilja ili bilo kakve evidencije o tome, humanitarna organizacija Karitas kreće u istraživanje koje bi trebalo da pokaže koliko je zlostavljanje i zanemarivanje starih prisutno i koliko su oni spremni da prijave to nasilje.
Posljednjih se godina i država i mediji kao i dobar dio civilnog sektora isključivo bave borbom protiv nasilja u porodici i u tom konktekstu najčešće se pominje nasilje nad ženama i djecom.
No, u njegovoj sjenci još negdje sakriveno u nečemo što je u Crnoj Gori i dalje tabu tema nalazi se nasilje nad starim osobama.
"Ovo jeste jedna potpuno nova tematika za naše društvo, još uvijek nedovoljno istražena i na žalost nema dovoljno podataka o tome u kojoj je mjeri zlostavljanje i zanemarivanje prisutno, koji su oblici najučestaliji u našem društvu, ko su počinioci nasilja", kaže Marko Đelović iz Karitasa.
No neki pokazatelji ipak govore da građani prepoznaju nasilje nad starima i smatraju da je ono itekako prisutno, kaže Sanja Rakić iz Karitasa.
"Imali smo prošle godine jednu anketu neformalnog tipa među građanima i vidjeli smo da je zlostavljanej starih itekako prisutno. Možda ne i toliko fizičko zlostavljanje koliko to zanemarivanje psihičko, finansijsko tako da među ljudima generalno postoji stav da je zlostavljanej starih kod nas itekako prisutno", pojašnjava Rakić.
Ilustrativna fotografija
Iskustvo rada na terenu predstavnika Karitasa pokazuje da mnoge stare osobe ne pričaju o svojim problemima zbog sramote, straha od osvete ili zbog činjenice da su nasilnici najčešće članovi njihove porodice, djeca, unuci ili rođaci.
Stari se prema kazivanju predstavnika Kaeritasa plaše da će ih smjestiti u starački dom a neki i ne shvataju da su zlostavljani:
"Vrlo bitan segment ove cijele priče jeste i spremnost samih žrtvi da o tome govore. Kako su relacije u porodici vrlo kompleksne a kako imamo iskustvo nastanak zlostavljanja i zanemarivanja najčešće kreće iz porodice u tom dijelu ima velikih poteškoća da se o tome govori", ističe Đelović.
Iskustva iz inostranstva i okruženja pokazuju da su stare osobe najčešće izložene psihičkom zlostavljanju, finansijskom, fizičkom, seksualnom zlostavljanju i zanemarivanju. Neke oblike zlostavljanja je lako primijetiti dok drugi oblici mogu biti suptilniji i kompleksniji pa ih starije osobe duže trpe.
Živimo u vremenu u kojem ima puno problema u odnosima među ljudima koji su sve više fokusirani na sebe i ne mare mnogo za moralne vrijednosti.
"Današnji čovjek je više okrenut sebi tako da u različitim momentima, u različitim situacijama smo svjedoci toga da egocentrizam koji postaje dominantna pojava, guši altruizam koji predstavlja humanost u odnosima među ljudima. To je prilično zabrinjavajuće i mislim da je izvor mnogih nasilja i nepravde koje jače čine slabijima, bilo da s eradi o nasilju nad djecom, ženama, starijima, bolesnima", upozorava nadbiskup Barski Zef Gaši.
