Vlasnici jahti i brodova više neće moći da sipaju gorivo u Crnoj Gori po povlašćenim cijenama, kao što je to bilo moguće prethodnih četiri godine.
Dok u Crnogorskom udruženju poslodavaca i kompanijama koje opslužuju jahte smatraju da će povećanje cijena goriva za plovila nanijeti štetu crnogorskom turizmu, u Ministarstvu finansija tvrde da ta odluka neće imati značajnije negativne efekte na jahting turizam.
Odlukom Vlade Crne Gore iz 2018. godine, vlasnici jahti su bili oslobođeni akciza i poreza na gorivo, što je tada predstavljalo šansu da se Crna Gora probije na tržište nautičkog turizma, odnosno za privlačenje većeg broja jahti, brodova i visokoplatežnih turista u Crnu Goru.
Zašto je Ministarstvo ukinulo povlastice?
Ministarstvo finansija je početkom juna ukinulo povlasticu po kojoj vlasnici jahti za rekreaciju sipaju gorivo bez plaćanja akciza i poreza državi.
Kako su iz tog resora saopštili za Radio Slobodna Evropa (RSE) državni budžet je od 2018. godine, kada su povlastice uvedene do danas, izgubio 59 miliona po osnovu nenaplaćenih akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) na promet goriva za jahte i brodove.
"Državni budžet je propustio da naplati desetine miliona eura od najbogatijeg dijela industrije u prethodnom periodu. Tad se nije ukazivalo da budžet ostaje bez skoro 60 miliona eura (od 2018. godine) ili da je toliko novca manje državnoj kasi za socijalne potrebe građana", navode iz Ministarstva finansija.
Udar na budućnost jahting turizma?
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić u izjavi za RSE primjećuje da uz informaciju da je za četiri godine država izgubila gotovo 60 miliona prihoda, iz Vlade nijesu saopštili podatke koliko je država u posmatranom periodu dobila od jahting turizma:
"U pitanju je selektivna statistika koja služi da se crnogorska javnost uvjeri da je ta odluka zapravo dobra za građane i državu. Nijesu, međutim uzeti u obzir višemilionski direktni i indirektni efekti na crnogorsku ekonomiju od jahting turizma".
Vasilije Kostić smatra da će zbog ukidanja povoljnosti na gorivo za jahte crnogorski turizam mnogo više izgubiti nego što će eventualno dobiti:
"Pritisnuta nedostatkom novca u budžetu i manjkom javnih prihoda, država traži alternativne metode tamo gdje nikako ne bi smjela. Bojim se da će ovom odlukom biti dovedeni u pitanje i budući dolasci luksuznih jahti i svi oni mali biznisi koji su naslonjeni na taj vid turizma".
U Ministarstvu finansija kažu da je moguće početno smanjenje dolaska jahti kojima je jedini motiv snabdijevanje gorivom, ali da to neće dovesti do pada prihoda od turizma:
"Ne može se govoriti o ugrožavanju prihoda u turizmu ili riziku da se poljulja pozicija Crne Gore kao atraktivne jahting destinacije jer je niz drugih povoljnosti čini vrlo konkurentnom i privlačnom, poput nižeg PDV-a za vezove u marinama, ili nulta stopa za hranu i piće za korisnike tih plovila i slično".
Gubitak za marine i kompanije koji opslužuju jahte
Kompanije za logistiku luksuznim jahtama u Crnoj Gori zatečene su odlukom države, kaže za RSE Dejan Janković vlasnik firme iz Bara koja opslužuje velike jahte u tri luksuzne marine u Boki.
"Dok razgovaram sa vama, dopisujem se sa sedam klijenata koji su neprijatno iznenađeni odlukom o ukidanju pogodnosti na gorivo. Tri klijenta su otkazala i brišu nas sa njihove putanje je je gorivo veoma važna stavka u njihovoj računici. Okreću se sada ka Hrvatskoj, Albaniji, Grčkoj".
U Crnoj Gori su u proteklih 15 godina izgrađene tri velike marine za sidrenje i servis mega jahti, Porto Montenegro i Luštica Bej u Tivtu i Porto Novi u Kumboru kod Herceg Novog.
Janković ističe da javnost zaboravlja na ogromnu potrošnju koju su za deceniju i po ostvarivali vlasnici luksuznih jahti koji su, osim troška za održavanje i servisiranje svojih luskuznih plovila, u Crnoj Gori kupovali i višemilionske nekretnine:
"Takođe samo za jedan dolazak jahte uposleno je par stotina lokalaca i na taj način se korist i dobit po crnogorsku ekonomiju još više širi", navodi Janković.
Vasilije Kostić ističe da Crna Gora ima dugoročnu korist od jahting turizma i sa ekonomskog aspekta ali promotivnog jer vlasnici jahti u svijet bogatih šalju poruku "od usta do usta" o atraktivnosti Crne Gore kao jahting destinacije.
Komentarišući motive za donošenje odluke kojom se ukidaju povlastice na gorivo za jahte, Vasilije Kostić smatra da su u pitanju politika i populizam:
"Kod nas preovladavaju recidivi prošlosti u smislu kolektivističkog duha da je grijeh biti bogat, osim ako to bogatstvo nije moje. Zbog toga je ovo politička odluka da se podiđe i zadovolji taj populistički stav koji je naslijeđen iz prošlih vremena i koji je i dalje prisutan u Crnoj Gori".
Bezakcizni režim bio prepreka u pregovorima sa EU
U Ministarstvu finansija su RSE kazali da će odluka o ukidanju povlastica na gorivo za jahte uticati na poboljšanje pregovaračke pozicije Crne Gore u poglavljima 18 - Oporezivanje i 29 - Carinska unija.
"Bescarinsko gorivo je mjera koja je suprotna pravilima Evropske unije i bila je ozbiljna prepreka za napredak u pregovaračkim poglavljima koja se odnose na carinsku i poresku politiku. Pitanje je koliko je i do kada moguće sprovoditi i ostale podsticajne mjere", navode u ministarstvu za RSE.
Ističu da upravo zbog značaja jahting turizma nijesu mijenjali ostale podsticajne mjere, i pored obaveze usklađivanja sa politikama EU u toj oblasti.
Iz Vlade poručuju da je došlo vrijeme da se najbogatiji solidarišu sa građanima i najvećim dijelom privrede:
"Očekujemo razumijevanje predstavnika jahting industrije, posebno činjenicu da jeftinije gorivo u odnosu na sve ostale pogodnosti ne može biti jedini motiv za dolazak jahti u jednu od najljepših država sa nevjerovatnim mogućnostima i ponudom koja privlači najbogatije ljude svijeta".
Đukanović o gorivu nekad i sad
Među protivnicima vraćanja akciza i poreza na gorivo za jahte i druga luksuzna plovila je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, lider Demokratske partije socijalista koji je pozvao Vladu da urgentno preispita rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte:
"Snabdijevanje jahti gorivom bez akciza bio je naš od starta ponuđeni 'mamac' koji je našu ponudu u marinama učinio primamljivom vlasnicima megajahti u odnosu, i na do tada neprikosnovenu konkurenciju na Mediteranu", saopštio je Đukanović na Twiteru konstatujući da se akcizama ugrožava komparativna prednost Crne Gore u oblati nautičkog turizma.
Iako Đukanović sada poziva izvršnu vlast da preispita svoju odluku, on je podsjetimo 2015. godine kao tadašni premijer opravdao odluku o povećanju takse na gorivo za sve građane i privredu kada je konstatovao da je gorivo luksuz:
"Radi se o proizvodu koji je u našim uslovima pokazatelj višeg kvaliteta života i luksuza", kazao je Đukanović 2015. godine.
Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku Montsata, u 2021. godini u teritorijalno more Crne Gore ušlo je 4. 176 stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju.
Od toga, 3. 396 je doplovilo morem. Prema vrsti stranih plovila u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo motornih jahti- 45 posto.
Broj osoba koja su prispjela ovim plovilima u 2021. godini iznosio je preko 25.000. Prema državljanstvu, na plovilima najveći broj osoba je bio iz Velike Britanije, Hrvatske, SAD i Skandinavskih zemalja.
Facebook Forum