Građanski pokret URA i Savez građana CIVIS, koji su na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori nastupili u okviru liste „Crno na bijelo“ predložili su formiranje manjinske vlade kao modela za izlazak iz političke krize u kojoj se država nalazi.
Prema njihovom modelu, u manjinskoj vladi ne bi bilo mjesta za najjaču članicu vladajuće većine, prosrpski Demokratski front (DF) i najbrojniju partiju opozicije Demokratsku partiju socijalista (DPS), predsjednika Mila Đukanovića.
Od jednog do drugog eksperimenta
Komentarišući prijedlog dvije partije vlasti za formiranje manjinske Vlade, politički analitičar Zlatko Vujović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je teško procjenjivati da li će ta ideja dobiti podršku i vlasti i opozicije u crnogorskom parlamentu.
„Teoretski je moguće da i DPS i DF podrže manjinsku Vladu, ali u stvarnosti to i nije baš izvjesno. Vjerujem da će inicijativa dobiti podršku opozicije, uključujući i DPS. To je nešto što je po meni realan scenario“, kaže Vujović.
On inicijativu o formiranju manjinske Vlade naziva svojevrsnim eksperimentom:
„Mi smo u proteklih godinu imali jedan eksperiment u vidu proruske, prosrpske Vlade koju je u velikoj mjeri personalno kreirala Srpska pravoslavna crkva, a sada bi da uđemo u drugi eskperiment formiranja jedne manjinske, prozapadne, proevropske Vlade. Vidjeli smo da prvi eksperiment nije funkcionisao, a sada ćemo da vidimo da li će doći do dogovora o drugom eksperimentu“, kaže Vujović.
Vlada premijera Zdravka Krivokapića izglasana je 4. decembra prošle godine 41 glasom prosrpskog DF-a , Demokrata i URA (sa CIVIS-om).
Opozicija predvođena DPS-om, uz partije manjinskih naroda i dvije socijaldemokratske partije sa ukupno 40 poslanika bila je protiv.
Aktuelna Vlada premijera Zdravka Krivokapića praktično od samog formiranja je na meti kritika i opstrukcija koje dolaze iz struktura vladajuće većine, u prvom redu prosrpskog Demokratskog fronta, koji je u više navrata bezuspješno tražio izbor nove Vlade i ministara.
Međutim, DF nikada nije formalno pokrenuo inicijativu za smjenu Vlade bez obzira što u kontinuitetu poručuju da nema njihovu podršku zato što, između ostalog, u njoj nema njihovih političkih predstavnika.
Za pokretanje inciijative za smjenu Vlade u skupštini potrebno je 27 glasova dok je za njenu smjenu neophodna natpolovična većina od 41 poslanika.
Šta kažu predlagači?
Obrazlažući koncept manjinske Vlade, potpredsjednik Vlade i lider URA Dritan Abazović je saopštio da bi svi poslanici u crnogorskom parlamentu trebalo da podrže.
Poručuje da za DPS i DF u njoj nema mjesta, ali „da bi bilo fenomenalno da ih podrže“.
“Nudimo moguće rješenje, ali ne namećemo. Nudimo da stvorimo manjinsku vladu da je podrže svi, da konsenzus za manjinsku vladu bude što širi, najmanje od 49 poslanika. Vrijeme je da odblokiramo put ka EU. Ako ne može da se riješi situacija, izbori ostaju kao čisto rješenje ”, saopštio je Abazović na konferenciji za novinare.
Potreban broj poslanika, 49, predstavlja tropetinsku većinu koja je neophodna za izglasavanje najvažnijih zakona. Dosadašnja parlamentarna većina sa 41 poslanikom nije uspijevala da je obezbijedi.
Abazović je kazao da bi u slučaju da se obezbijedi podrška većine u parlamentu za manjinsku Vladu, uslijedila inicijativa za provjeru povjerenja sadašnjoj Vladi, a za šta je, podsjetimo, potrebno 27 poslaničkih poptisa podrške.
"Ako neko ima bolje rješenje nek ga prezentuje. Ako niko nema drugo rješenje, a ne želi da podrži manjinsku vladu, što se nas tiče onda neka aktuelna vlada funkcioniše do 2024. godine", poručio je Abazović.
Potpredsjednik Vlade i lider URA je kazao da je o inicijativi obavijestio i premijera Krivokapića i da je sastanak protekao korektno bez obzira što različito vide razvoj političke situacije.
Vlada Zdravka Krivokapić bez podrške CIVIS-a
Od 41 glasa kojim je izabran u parlamentu, Krivokapić je izgubio i glas CIVIS-a, što praktično znači da u ovom momentu Krivokapićeva Vlada nema ni taj jedan glas koji je prevagnuo na tasu za njegov izbor, u odnosu na 40 glasova opozicije.
Naime, predsjednik tog saveza koji u crnogorskom parlamentu ima jednog poslanika, Srđa Pavićević ističe da u proteklih 13 mjeseci od izbora Krivokapićevog kabineta, nije ni približno realizovano ono što je javnost očekivala od njih.
„Vlada eksperata bila je dobar model kako smiriti strasti. Eksperti su bili namijenjeni kao tas na vagi i kohezioni faktor koji svojim znanjem i idejama pomaže dvije antagonizovane strane. Nažalost, ta ideja se donekle pretvorila u svoju suprotnost”, rekao je Pavićević na konferenciji za novinare.
Šta kaže Demokratski front?
U prvim reakcijama na inicijativu za formiranje manjinske Vlade, iz vladajućeg Demokratskog fronta su poručili da „nijesu za rušenje aktuelne Vlade, već za izbor nove“, koja bi, kako su ocijenili, bila odraz izborne volje građana iz avgusta prošle godine.
“Krizu je jedino moguće riješiti uvažavanjem te volje u dogovoru sa svima iz parlamentarne većine, bez novih eksperimenata iza leđa javnosti. Svakako DPS-u se ne smije ostaviti ni najmanja mogućnost da utiče na društveno-politička kretanja, bilo iz Vlade, bilo u ulozi manjinskog podržavaoca iste ”
Oni su naveli da su spremni za razmjenu mišljenja sa inicijatorima „kako bi se neposredno upoznali sa konkretnom idejom“.
Iz vladajućih Demokrata su ocijenili da je inicijativa URA i Civis “pojas za spasavanje” DPS i da neće podržati manjinsku Vladu:
“Da paradoks bude veći, koncept manjinske Vlade DPS-u nudi gospodin Abazović, upravo autor ekspertske Vlade, jedini političar koji je član Vlade i čovjek koji je zajedno sa premijerom Krivokapićem kadrovski sastavio tu Vladu ”, kazao je poslanik Demokrata Momo Koprivica.
Dio opozicije najavljuje podršku
Opoziciona DPS se još nije oglasila povodom inicijative o formiranju manjinske vlade.
Poslanik opozicione Albanske koalicije "Jednoglasno" Fatmir Đeka smatra da je koncept manjinske vlade optimalno rješenje trenutne političke situacije u Crnoj Gori.
Isto smatraju i u Bošnjačkoj stranci u kojoj navode da je model manjinske Vlade dobar za državu Crnu Goru i za njen multietnički sklad.
Bojan Zeković iz opozicione Socijaldemokratske partije poručio je na Tviteru da će podržati smjenu aktuelne Vlade bez obzira na motiv predlagača.
Iako smatra realnim da manjinsku Vladu podrže iz opozicije, Vujović ne isključuje mogućnost da ta podrška izostane i da se ide na nove izbore:
„Postoji ova mogućnost manjinske Vlade koja bi bila prozapadna i proreformska i ja mislim da je ona izvjesna. Ali ako do nje ne dođe onda su izbori nešto što će nam se dogoditi. Kada se osvrnemo unazad, vidimo da je previše pogrešnih odluka doneseno i poteza povučeno i teško je da više ima bilo kakavog prostora za dogovor između konstituenata vladajuće većine“.
Rekonstrukcija, platforma pa manjinska Vlada
Ideja o manjinskoj vladi prvi put je pomenuta u jesen prošle godine nakon više propalih pregovora o rekonstrukciji Vlade i neuspjeha ponude DF parlamentarnoj većini koja je predviđala izbor novog premijera i ministara.
Vladajuće URA i Socijalistička narodna partija su 15. decembra sa dijelom opozicionih partija nacionalnih manjina u Crnoj Gori potpisale Memorandum o saradnji.
Te partije koje su dogovorile saradnju u parlamentu ukupno imaju 14 poslanika.
Na poptisivanje Memoranduma oštro su tada reagovali iz vladajućih DF i Demokrata koji su izrazili sumnju da je u pitanju pakt ne samo za smjenu aktuelne Vlade već i „izdaju izborne volje građana“. Kako su naveli, Memorandum je praktično uvod u saradnju sa DPS.
Nije bilo reakcije opozicione DPS koja je sa manjinskim nacionalnim partijama, potpisnicima memoranduma, više od dvije decenije bila u koaliciji na vlasti.
Nakon avgustovskih izbora prošle godine, DPS je poslije tri decenije na vlasti, prešla u opoziciju.
