LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori moraće još da čeka usvajanje Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola, a u Vladi pominju oktobar kao prvi mogući termin kada bi zakon ponovo mogao da se nađe na dnevnom redu Skupštine.
To je epilog višemjesečnih natezanja političara iz vlasti i dijela opozicije u crnogorskom parlamentu koja su kulminirala neusvajanjem prijedloga tog zakona u najvišem zakonodavnom domu.
Šta će se dogoditi za tri mjeseca i kako bi eventualno ponovno neusvajanje zakona moglo da utiče na evropske integracije Crne Gore, čija se vlast u prethodnom periodu dičila upravo rezultatima u oblasti zaštite i promocije prava LGBTIQ osoba?
U Ministarstvu za zaštitu ljudskih i manjinska prava za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da će prijedlog zakona koji će ponovo uputiti parlamentu po sadržaju biti isti onaj koji u srijedu nije izglasan u parlamentu.
"Imamo mogućnost da nakon isteka tri mjeseca ponovo uputimo zakon u skupštinsku proceduru. Pretpostavljam da moramo proći sve one nadležne odbore kao i prilikom prvog podnošenja zakona. To je dakle ponovljena procedura a mislim da mi u međuvremenu nemamo bilo kakvu potrebu bilo šta da mijenjamo u zakonu i on će ostati ovakav kakav jeste", kaže Blanka Radošević Marović iz Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava.
Podsjetimo, tokom glasanja o Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog pola, četiri poslanika manjinskih partija koje su dio vladajuće koalicije, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), Nedžad Drešević i Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke (BS), kao i potpredsjednik Skupštine iz Force Genci Nimanbegu glasali su protiv usvajanja zakona.
Trideset osam poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) glasali su za zakon koji bi prošao da je obezbijeđena podrška još tri poslanika.
Dio javnosti i LGBTIQ zajednica priželjkivali su da bi tu nedostajuću podršku mogao da obezbijedi poslanički klub opozicione SDP no, oni se nijesu pojavili na glasanju.
Danijel Kalezić iz NVO Kvir Montenegro za RSE kaže da su najviše odgovorni u vladajućoj koaliciji jer nijesu obezbijedili podršku da zakon prođe glasanje, ali dodaje i da odgovornost snosi i dio građanske opozicije.
Kalezić ističe da LGBTIQ zajednica od svih njih očekuje akciju i podršku za zakon na jesenjem zasjedanju Skupštine Crne Gore.
"Mi očekujemo da će najjači dio vladajuće koalicije (DPS) pokušati da nađe način da ubijedi manjinske partije da promijene svoj stav. Očekujemo i da će SDP prestati da traži razloge da ne bude u skupštini tokom glasanja i da će podržati zakon kao što su obećali. Takođe, očekujemo da će i nezavisni poslanici i poslanice podržati zakon kada ponovo dođe na dnevni red", navodi Kalezić.
I Blanka Radošević Marović najveću odgovornost za odgađanje usvajanja zakona pripisuje predstavnicima manjinskih partija.
"Tačno je da su oni dio vladajuće koalicije a vjerovatno nijesu uspjeli da se ograde od nekih svojih ličnih uskogrudosti, neznanja i predrasuda i očigledno je da oni ne mogu preći taj prag nerazumijevanja, netolerancije, neprihvatanja drugog i drugačijeg", zaključuje Radošević Marović.
Podsjetimo, političku podršku za zakon još tokom sjednice parlamenta u aprilu tražio je Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka koji je tada podsjetio da je usvajanje tog zakona obaveza Crne Gore u okviru poglavlja 23 u pregovorima o članstvu u EU.
"Da li ćemo se mi saglasiti sa nekim stvarima privatno ili nećemo, to je naša privatna stvar. Druga je stvar hoćemo li da imamo iskrenu evropsku priču. Ako hoćemo u Evropu onda moramo da znamo da nema zatvaranja poglavlja 23 bez usvajanja ovog zakona", istakao je Mehmed Zenka.
Zenkin apel poslanicima nije, međutim uticao na stav njegovog kolege iz kluba albanskih nacionalnih partija Gencija Nimanbegua koji je na istoj sjednici u aprilu nagovijestio da neće podržati zakon.
"Ne možemo podržati ovakav prijedlog zakona prvenstveno zato što je, bar je to moj stav, partnerstvo ovdje izjednačeno sa brakom, iako piše da je to partnerstvo" kazao je Nimanbegu.
A ukoliko na jesen poslanici ponovo ne usvoje zakon uslijediće adekvatna reakcija Brisela i ostalih međunarodnih adresa prema Crnoj Gori u dijelu koji se odnosi na dinamiku u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).
Poglavlje 23 govori o osnovnim ljudskim pravima, za RSE kaže Ivana Vujović iz NVO Juventas.
"Naravno da će uslijediti reakcija EU i nekih drugih nama važnih predstavnika međunarodne zajednice i ona će se reflektovati kroz različite mehanizme koje oni imaju na raspolaganju i koje koriste. Tu prije svega mislim na izvještaj o napretku Evropske komisije koja mjeri brzinu samog procesu evropske integracije Crne Gore. Problem je što ćemo ako se to desi pokazati da nijesmo dovoljno jaki i sposobni. Ja se ipak nadam da ćemo u oktobru izbjeći sve ove političke kalkulacije, usvojiti zakon i slaviti još jednu pobjedu za ljudska prava", poručuje Vujović.
I dok je glasanje pokazalo da dio poslanika u crnogorskom parlamentu ima negativan stav u odnosu na zakon koji bi LGBTIQ osobama omogućio neka od osnovnih ljudskih prava, istraživanje Centra za građansko obrazovanje s početka ove godine ukazalo je na pozitivan zaokret u percepciji građana i građanki prema LGBTIQ pravima.
Upitani o stavu o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola više od polovine građana i građanki (55 posto) je navelo da ima pozitivan ili veoma pozitivan stav.
Inače, usvajanje Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola je obaveza koja je definisana Strategijom za unaprjeđenje kvaliteta života LGBTIQ osoba koju je Vlada Crne Gore usvojila 2013. godine.
Završetak implementacije tog dokumenta je do kraja 2019. godine a usvajanje zakona o životnom partnerstvu je jedna od posljednjih obaveza u Strategiji.
Facebook Forum