Zdravstveno-sanitarni inspektori proizvoljno skraćuju pojedinim osobama boravak u karantinu, čime je nekima trajanje određeno na tri, nekima na pet, a nekima na sedam dana, što je suprotno Naredbi o sprovođenju mjera za sprečavanje zarazne bolesti, ocjenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Centar za građansko obrazovanje (CGO) u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Od 15. marta primjenjivan je četrnaestodnevni karantin za sve koji uđu u Crnu Goru da bi 28. marta on bio produžen za dodatnih 14 dana.
Trenutno je na snazi naredba da osobama, koje su došle u Crnu Goru iz država sa povećanim obimom zaraze (više od 25 oboljelih na 100.000), period boravka u karantinu bude 14 dana, što je dužina inkubacije.
COVID-19: Koja država Balkana ima do 25 zaraženih na 100.000 stanovnika?
Ima li dokaza?
NVO CGO i Akcija za ljudska prava (HRA) dostavile su javnosti primjere rješenja zdravstveno-sanitarnih inspektora o određivanju karantina, (uz zatamnjene lične podatke) u kojima se vidi selektivno određivanje broja dana u karantinu.
Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban kazala je u izjavi za RSE da nije upoznata sa tim slučajevima.
Predstavnica CGO Tamara Milaš rekla je za RSE da su pozvali Nacionalno koordinacino tijelo (NKT) i ministra zdravlja Kenana Hrapovića da obezbijede testiranje svih osoba u karantinu i njihovo puštanje u kućnu samoizolaciju do prijema rezultata testa.
„Jedino takvo postupanje će spriječiti dalje neopravdano razlikovanje u odnosu na osobe koje su takođe došle u Crnu Goru iz država sa povećanim obimom zaraze, a kojima je omogućeno da u Crnu Goru uđu privatnim jahtama i avionima, sa testovima koji nisu stariji od dva dana, ili drugim posebnim dozvolama bez upućivanja u karantin ili samoizolaciju, kao i u odnosu na one koji su smješteni u samoizolaciju ili su pušteni iz karantina prije isteka roka od 14 dana, a da nijesu čekali rezultate testiranja“, pojasnila je Milaš.
Privilegovani putnici malih aviona
Još jedna od mjera NKT (od 19. maja) koja je izazvala oprečne reakcije i sumnju na diskriminaciju i privilegije je da se bez obaveznog karantina omogući ulazak u Crnu Goru putnicima malih aviona do 10 putnika (po letu). Dok crnogorski građani koji se vraćaju iz inostranstva moraju u karantin, iako imaju negativan test na koronu.
Govoreći o ovoj, prema mišljenju mnogih, diskriminatornoj mjeri, pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović je kazala da je na ovaj način u Crnu Goru došlo par desetina turista.
“To nijesu ljudi koji se kreću po kafićima i šetaju. To su ljudi koji dođu da se odmore ili da uspostave neke privredne kontakte koji su od značaja i za Crnu Goru. Ne možemo da zaustavimo život. Procijenili smo, opet smo napravili procjenu rizika. Manji je rizik kad dođe dvoje ljudi iz neke države, koji imaju želju da ulažu u Crnu Goru a hoće da dođu baš sad, damo im određene uslove”, kazala je Miranović za Televiziju Vijesti, objašnjavajući da su na taj način prethodnih dana došli privrednici koji žele da ulažu u Crnu Goru.
Priča jednog pomorca
Milaš naglašava da je ta diskriminacija izražena i kroz primjer sistemskog kršenja prava crnogorskih pomoraca koji trenutno čine najveći broj osoba u karantinu.
Prema riječima Milaš, imajući u vidu da se broj dana u izolaciji određuje proizvoljno očigledno je da ta mjera karantina nije neophodna kao i to da nisu svi jednaki pred zakonom.
„Zato smo apelovali da se svi pristigli odmah testiraju i odmah puste u kućnu samoizolaciju do dobijanja rezultata testa, s obzirom na to da svakako podliježu testiranju po isteku boravka u karantinu“, pojašnjava Milaš uz ocjenu da su uslovi u karantinu loši.
„Zaista je loše stanje i nema uslova za suzbijanje zarazne bolesti.”
A na loše uslove u karantinu u izjavi za RSE se požalio i pomorac Radoje Đurišić, koji je po dolasku u Crnu Goru smješten u karantin na Vučju.
„U nekoj sobi nas je troje, u nekoj četiri. Veća mi je šansa da se ovdje zarazim nego tamo gdje sam bio. Soba je toliko mala da sjedimo i jedemo sa poda, gdje nam je obuća“, ispričao je Đurišić.
CGO i HRA predložile su državi da ukine karantin.
„Imajući u vidu da je Institut za javno zdravlje nabavio dovoljnu količinu testova, apelujemo da se na državnim granicama organizuje testiranje o trošku države, za državljane i rezidente, a uz nadoknadu i za sve ostale, da se rezultati sačekaju u kućnoj izolaciji i da se obustavi zatvaranje ljudi u karantine“, navode u inicijativi.
Kako je moguće ući u Crnu Goru?
Od 1. juna dozvoljen je ulazak stranaca u Crnu Goru, i to bez karantina i samoizolacije, ako je stopa aktivnih slučajeva koronavirusa manja od 25 na 100.000 stanovnika u državi čiji je stranac rezident i u državi iz koje stranac ulazi u Crnu Goru. Lista se sedmično, petkom, ažurira.
Uz sve glasnije pozive dijela nevladinog sektora da se za ulazak u Crnu Goru ukinu mjere obaveznog karantina i samoizoalacije i uvede testiranje, čeka se i odluka Ustavnog suda koji treba da odluči da li je Vlada tokom epidemije korona virusa prekršila Ustav i prava građana, kada je objavila spisak građana u samoizolaciji.
Kojim susjedima države Balkana otvaraju granice?
Zašto je Vlada sačinila spisak?
Spisak sa imenima i prezimenima osoba, kojima je po povratku u Crnu Goru NKT izreklo mjeru obavezne samoizolacije, objavljena su nešto prije ponoći 21. marta na internet stranici Vlade. Na spisku su bili datumi od kada su u samoizolaciji i adresa na kojoj borave. Nakon objavljivanja spiskova, Vlada je na Twitter nalogu objavila: “Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost”.
Vladinu odluku kritikovale su relevantne nevladine organizacije za ljudska prava, uz ocjenu da je njom narušeno pravo na privatnost građana. Inicijativu za ocjenu ustavnosti je 23. marta podnijela NVO Građanska alijansa (GA).
Dva mjeseca kasnije, Ustavni sud je na sjednici 29. maja pokrenuo postupak ocjene ustavnosti.
Sudija-izvjestilac Ustavnog suda, koji je obrađivao taj predmet, smatra da je objavljivanjem ličnih podataka o osobama u samoizolaciji stvorena pretpostavka za njihovu stigmatizaciju, ali i da njihove podatke može koristiti neograničen broj građana. Iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka dala pozitivno mišljenje NKT-u za donošenje ove mjere), sudija izvjestilac smatra da to nije bilo po zakonu jer nijesu razmotrene manje restriktivne mjere i jer građani nijesu dali saglasnost da se njihovi lični podaci objave.
Zašto se čeka Ustavni sud?
Do danas Ustavni sud nije donio odluku, a na pitanje kad se može očekivati RSE nije dobio odgovor.
Milan Radović iz GA za RSE kaže da ni ta organizacija nema nikakvu informaciju iz Ustvnog suda u kom roku će sudije odlučiti je li Vlada tokom epidemije, objavljivanjem spiskova, prekršila Ustav i prava građana.
“Nažalost Ustavni sud je potrošio mnogo vremena i tek je nedavno odlučivao o tome da li da se naša Inicijativa nađe u njihovom radu ili ne, što je vrlo loše. Jer je u tom smislu došlo do kršenja prava velikog broja građana. Njihovi lični podaci mogli su se preuzeti i dijeliti, čak su izrađene aplikacije kojima se moglo mjeriti koliko su potencijalno zaraženi udaljeni od vaše adrese. Na taj način veliki broj ljudi je doveden u nezgodnu situaciju stigmatizacije, povrede prava na privatnost, objavljivanja ličnih podataka”.
Radović podsjeća da je sudu trebalo dva mjeseca da uopšte uzme u razmatranje incijativu.
“Pa se postavlja pitanje efikasnosti suda u zaštiti prava građana. Mi očekujemo, da će Ustavni sud usvojiti tu inicijativu, kada bude odlučivao. I da će to biti kakav-takav znak zaštite i brige za građane čija su prava prekršena”, kazao je Radović.
Smatra da će građani nakon pozitivne odluke Ustavnog suda zbog objavljivanja ličnih podataka i stigmatizacije satisfakciju potražiti u sudskim postupcima.
“Jer su nam se obraćali i već se interesuju za advokate koji bi vodili te postupke. Očekujemo da će građani zaštitu tražiti kroz obraćanje redovnim sudovima. Vjerujemo da tu ima osnova itekako, da je povrijeđen i Ustav i Evropska konvencija. U cijelom setu dobrih mjera koje je u cilju zaštite zdravlja donijelo Ministarstvo zdravlja, NKT i Vlada ovo je jedna od mjera kojom se ne mogu pohvaliti”, zaključio je Radović.
Na prvom Vladinom spisku osoba kojima je izrečena obavezna mjera samoizolacije objavljeni su lični podaci više od hiljadu lica.
Međutim, ne postoje podaci koliko se ukupno osoba našlo na spisku tokom trajanja epidemije korona virusa u Crnoj Gori od 26. marta do 2. juna, kada je proglašen kraj epidemije jer je spisak ažuriran na dnevnom nivou.
Prema zvaničnim podacima Zdravstveno-sanitarne inspekcije u periodu od 15. marta do 24. aprila više od 10 hiljada prošlo je samoizolaciju ili karantin.
Saradnja na tekstu: Lela Šćepanović
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum