Uprkos izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore, koje su na snazi od početka godine, i propisuju rigoroznije kazne za seksualno nasilje nad djecom, u praksi ovi slučajevi uglavnom završe kao prekršaji.
Posljednji slučaj, u kome je 64-ogodišnji muškarac seksualno uznemiravao 13-ogodišnju djevojčicu iz komšiluka, crnogorsko Tužilaštvo je kvalifikovalo kao prekršaj.
Nakon što je uznemiravao u ulazu, komšija je djevojčicu na putu do škole sustigao autom da bi je potom dodirivao po ruci kako bi je, navodi se u prijavi, "spasio od hladnoće".
Iz Udruženja Roditelji su procjenu Tužilaštva da se radi o prekršaju ocijenili kao katastrofalnu, navodeći da su roditelji zgroženi i da se pitaju šta treba da se desi da bi reagovali kako treba.
Oštro su reagovali i roditelji, brojna nevladina udruženja za zaštitu djece i dio poslanika.
Branka Bošnjak, potpredsjednica Skupštine Crne Gore i kopredsjednica Ženskog kluba, za RSE ukazuje da je ovakva praksa destimulišuća za roditelje i djecu da prijave seksualno nasilje.
"I kada se oni ohrabre da to urade, država ih na kraju ošamari nekom prekršajnom kaznom. To će destimulisati sve da se ubuduće prijave, a ohrabriti lica koja se bave ovim krivičnim djelima da nastave. Dok ne bude lične odgovornosti, nema nam napretka po ovom pitanju", konstatuje Bošnjak.
Nakon našeg upita Vrhovnom državnom tužilaštvu koje prati rad svih tužilaštava, da li će preispitati ovaj slučaj iz kabineta v.d. vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović RSE je saopšteno da je pokrenut postupak preispitivanja.
"Od Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koje je neposredno nadležno, zatražila sam da se preispita postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici u predmetu na koji se odnose vaša pitanja", piše u odgovoru Jovanović.
Nedopustivo da pedofili prekršajno odgovaraju
Da je "nedopustiv nastavak prakse" u kojoj se slučajevi pedofilije kvalifikuju kao prekršaji smatra Bošnjak, koja je zbog učestalosti ovakvih slučajeva u saradnji sa civilnim sektorom inicirala posljednje izmjene Krivičnog zakonika.
On propisuje oštre kazne za seksualno nasilje nad djecom, posebni nadzor za učinioce i predviđen registar za pedofile, kaže Bošnjak za Radio Slobodna Evropa.
Slučaj sa početka, treći je u nizu spornih u posljednjih nekoliko mjeseci.
Decembra prošle godine, u blizini jedne podgoričke osnovne škole, mladić je iz automobila pozvao djevojčice da mu na mapi telefona pokažu određenu lokaciju. Umjesto mape na telefonu je bio pornografski sadržaj a sam mladić obnažen, bez donjeg dijela garderobe.
I ovaj slučaj završio je pred Sudom za prekršaje, kao kršenje javnog reda i mira, jer je podgoričko Tužilaštvo utvrdilo da nema elemenata za krivično gonjenje.
I slučaj iz polovine septembra prošle godine, kada je Podgoričanin (38) pratio i jurio djevojčicu, takođe je dobio prekršajni epilog, iako je u pitanju povratnik dva puta osuđivan zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje nad maloljetnikom.
Zbog posljednjih slučajeva, tvrdi Bošnjak, roditelji su se sami organizovali da zaštite djecu u pojedinim podgoričkim školama, jer država nije pokazala snagu.
"Doći ćemo u situaciju da roditelji sami uzmu pravdu u svoje ruke, što će biti katastrofa", ocjenjuje Branka Bošnjak.
Bošnjak smatra da je u ovakvim slučajevima cijeli sistem zakazao, od policije preko tužilaštva do sudija.
"Tužilaštvo, koje kvalifikuje djelo, se i u ovim slučajevima, ali i drugim procesima, pojavljuje kao najtrulija grana pravosuđa", smatra Bošnjak.
Bošnjak ukazuje i na spornu sudsku praksu u pogledu visine kazni.
"Sudije očigledno pokazuju veću empatiju prema nasilnicima nego prema žrtvama, pa čak i kad su žrtve djeca. Mi smo šokirani ovakvim ponašanjem većine sudija u ovim slučajevima jer je nevjerovatan broj tih presuda koje daju uslovnu kaznu, minimalnu ili najčešće prekršajne kazne, a radi se o krivičnim djelima nad djecom ili maloljetnim licima", naglašava.
Pravosudni postupak u praksi
Objašnjavajući od koga u praksi zavisi epilog slučajeva seksualnog nasilja nad djecom advokat Nikola Samardžić za RSE kaže da je to tužilaštvo.
"Da li će djelo biti kvalifikovano kao prekršaj ili kao krivično djelo prije svega zavisi od dokaza, koje je prikupila policija. Oni se dostavljaju tužiocu koji procjenjuje da li se djelo goni po službenoj dužnosti iz domena krivično-pravne odgovornosti. Ako tužilac nađe da ne postoji, vraća spise i nalaže policiji da pokrene prekršajni postupak", navodi Samardžić.
Međutim, kako ukazuje Samardžić, određene radnje nemaju obilježje krivičnog djela i iz tog razloga se primjenjuje prekršajni postupak.
"Zbog nedostatnosti normi u Krivičnom zakoniku se dešavaju i ovakve situacije, jer ne postoji mogućnost da se određena radnja prepozna u tom zakoniku što bi rezultiralo pokretanjem krivičnog postupka", kaže Samardžić.
On smatra da zakonopisac mora precizno u Krivičnom zakoniku da uvrstiti apsolutno sve radnje, koje praksa prepoznaje a koja sada nijesu prepoznata krivičnim zakonodavstvom.
Bošnjak, pak, smatra da je cilj posljednjih zakonskih izmjena bio da u praksi prepoznaju sve moguće sporne radnje.
"Skupština se kroz izmjene Krivičnog zakonika, kojim su pooštrene mjere, donijeta obaveza o registru pedofila, zabrani prilaska mjestima gdje se okupljaju djeca potrudila da precizno normira sve to. Ali izgleda da su sudije te koje štite ovakva lica", komentariše Bošnjak.
Vrhovni sud pozvao na pojačanu pažnju sudija
RSE je poslao upit predsjednici Vrhovnog suda šta će preduzeti povodom sudske statistike, koja svjedoči o minimalnim kaznama, što je u javnosti podstaklo utisak da je pravosudni sistem na strani učinioca djela (pedofila) a ne djece, žrtava.
Iz kabineta v.d. predsjednice Vesne Vučković za RSE kažu da je Vrhovni sud Crne Gore, objavio Analizu kaznene politike sudova za ova krivična djela, u cilju pružanja adekvatne zaštite dječijih prava od strane sudske vlasti.
"Pitanje je prepoznato kao prioritetno, imajući u vidu i više puta ponovljene ocjene Evropske komisije u Izvještajima o napretku Crne Gore da nasilje nad djecom ostaje kao ozbiljna zabrinutost u zemlji. Ne upuštajući se u pojedinačne slučajeve, podsjećamo da je Vrhovni sud u Analizi pozvao nadležne sudove da sa pojačanom pažnjom cijene sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti", posebno uzimajući u obzir ranjivost maloljetnika na ovakve traume.
Praksa, svjedoči da je u najvećem osnovnom sudu u zemlji, podgoričkom, tokom 2021. godine bilo ukupno šest predmeta zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje. U četiri predmeta je osuđena su četiri lica na ukupno pet godina i pet mjeseca zatvora zbog pedofilije. Jedan predmet je proslijeđen Višem sudu, dok u jednom postupak i dalje traje.
Prema podacima Sudskog savjeta, koji su ranije dostavljeni RSE, za krivična djela iz oblasti pedofilije je od 2018. godine do aprila prošle godine izrečeno 12 pravosnažnih presuda. Maksimalna kazna je četiri i po godine zatvora, a minimalna četiri mjeseca.
Oštrija kaznena politika i poseban nadzor za pedofile
Prema izmjenama Krivičnog zakonika, koje su stupile na snagu 8. januara 2022. za krivična djela silovanje, obljuba sa djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina.
Ko učini obljubu nad djetetom kazniće se od pet do petnaest godina zatvora. A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja najmanje kazna je deset godina zatvora.
Po zakonu koji važi od januara, lice koje djetetu prikaže ili učini dostupnim pornografske sadržaje kazniće se od dvije do deset godina zatvora.
Facebook Forum