Demograf Miroslav Doderović, sa Filozofskog fakulteta u Podgorici, za Zašto Radija Slobodna Evropa(RSE) kaže da Crna Gora nema nikakvu strategiju demografske obnove te da se nije ušlo ni u fazu izrade niti postoji namjera da se to donese sljedeće godine.
"Imamo samo na nivou opština neke aktivnosti, tipa jednokratne pomoći, pomoći za prvu bebu i slično", kazao je Doderović za RSE.
RSE: Koliko danas Crna Gora broji stanovnika?
DODEROVIĆ: Vjerovatno se ovaj broj od popisa 2011. godine nije bitno promijenio. Imamo iseljavanje, imamo i priraštaj i procjene su da je to taj broj od oko 626.000 stanovnika. U naš je priraštaj još uvijek pozitivan. Tako je i u 2019. godini. Međutim, kad se uporedi sa zadnjih pet-šest godina vidi se pad i to poslije 2006. godine.
RSE: Možete li definirati "tradicionalnu crnogorsku porodicu" kakva je bila nekad i kakva je ona danas?
DODEROVIĆ: Tradicionalna crnogorska porodica je patrijarhalnog tipa. To je bila mnogočlana porodica. Tri generacije su živjele okupljene u jedan porodični sistem. Međutim, poslije 1945. krenuo je taj proces modernizacije. Danas je ta crnogorska porodica zahvaćena tim procesom kao i procesima tranzicije i sve to što se događalo je posljedica. Danas imamo da se rađa vrlo malo djece i ispada da je obezbjeđena samo ta prosta reprodukcija i zamjena generacija. Tendencija zadnjih godina je da u pojedinim opštinama, pojedinim predjelima Crne Gore imamo taj fenomen bijele kuge, da je više umrlih nego rođenih. Međutim, na nivou Republike Crne Gore još uvijek imamo pozitivni prirodni priraštaj. Pad broja populacije se može tumačiti padom zdravstvenih standarda, ekonomskih prilika, krizom porodice, krizom sistema vrijednosti itd.
RSE: Postoje li procjene koliko je stanovnika Crne Gore posljednjih godina otišlo u inostranstvo?
DODEROVIĆ: Postoji procjena da je od 1992. godine do danas oko 150.000 ljudi napustilo Crnu Goru. Od popisa 2011. godine do danas moguće da je taj broj nekih 50-ak hiljada trajno napustilo teritoriju.
RSE: Koliko Crnogoraca danas živi u inostranstvu?
DODEROVIĆ: Procjene su vrlo različite i vrše ih različite nevladine organizacije i instituti. Mi u Crnoj Gori procjenjujemo da je otprilike dva puta ili više u inostranstvu nego što trenutno živi u zemlji.
RSE: U Crnoj Gori je izdato oko 20.000 više pasoša od ukupnog broja stanovnika prema zvaničnom popisu. Zašto je to tako i može li taj broj u budućnosti biti i veći?
DODEROVIĆ: Pazite, Zakon o državljanstvu i o pasošima predviđa da naši građani koji žive u inostranstvu ili koji su ranije živjeli u Crnoj Gori imaju pravo, po postojećim pozitivnim propisima, imaju pravo na pasoš i nije, ono što smo prije rekli, nemoguće da taj broj bude još i veći. Jer dosta naših građana traže da dobiju državljanstvo, koji su negdje u inostranstvu, ili su im roditelji rođeni u Crnoj Gori. Tako da, ako znate da otprilike dvije i po Crne Gore živi u inostranstvu, taj broj nije neočekivan. Vjerovatno će se broj pasoša povećavati i to nije ništa enigmatično.
Facebook Forum