Predsjednički izbori u Crnoj Gori su prvo odmjeravanje snaga na državnom nivou nakon izbora održanih avgusta 2020. Tada su partije predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića posle tri decenije izgubile vlast, a tijesnu parlamentarnu većinu formirale prosrpski Demokratski front, Demokrate i Pokret URA.
Nestabilna i heterogena skupštinska većina u prethodnom periodu je smijenila dvije Vlade, što je Crnu Goru uvelo u institucionalnu krizu i dodatno produbilo podjele na političkoj sceni.
Da je drugi krug predsjedničkih izbora gotovo izvjestan ukazuje i odnos snaga, na oktobarskim izborima 2022. u Podgorici, gdje živi trećina crnogorskih građana. Nijedna od četiri najjače partije koje su kandidovale lidere za predsjedničku trku nije osvojila ni 40 odsto glasova.
Za pobjedu u prvom krugu potrebno je da kandidati osvoje više od 50 odsto glasova izašlih birača.
Zbog takvog odnosa snaga spekuliše se da nijedan predsjednički kandidat neće osvojiti dovoljno glasova za pobjedu u prvom izbornom krugu 19. marta i da je izvjestan drugi krug.
Ako se to dogodi, zakon predviđa da se za petnaest dana, 2. aprila, u drugom krugu, nadmeću dva kandidata sa osvojenim najvećim broj glasova u prvom krugu.
Nema nikakve sumnje da će se o predsjedniku Crne Gore odlučivati u drugom izbornom krugu, ističe Miloš Bešić, metodolog i profesor Fakulteta političkih nauka za Radio Slobodna Evropa. On smatra da će se pobjednik izbora rešavati u drugom krugu:
"Nema nikakve sumnje i da će Đukanović biti u drugom krugu. Ono što ne znamo je ko će biti njegov takmac u drugom krugu", kaže on.
U izbornoj utakmici je sedam predsjedničkih kanditata.
Ko su kandidati
Opozicione snage predvodi aktuelni šef države i DPS Milo Đukanović, kao proevropski kandidat koji je 32 godine proveo na vlasti, uz niz afera oko njegovih ličnih računa, kredita, firmi u inostranstvu, te protivzakonitog finansiranja izborne kampanje DPS.
Poslanica Draginja Vuksanović Stanković je kandidatkinja opozicione Socijaldemokratske stranke, koja je ideološki bliska Đukanovićevom DPS, ima tri poslanika i baštini evroatlantske vrijednosti. Vuksanović Stanković je na predsjedničkim izborima 2018. osvojila je 8,3 odsto glasova.
Sa druge strane, partije parlamentarne većine kandidovale su tri lidera partije, koje povezuje dobar odnos sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.
Andrija Mandić je kandidat najbrojnijeg saveza parlamentarne većine, prosrpskog Demokratskog fronta, koji se godinama zalaže za izlazak države iz NATO-a, povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova i ukidanje sankcija Rusiji, koje je Crna Gora uvela 2014. i 2022. slijedeći spoljnopolitički kurs Evropske unije.
Na istom kursu je i Goran Danilović, lider Ujedinjene, koja u parlamentu ima jednog poslanika i zalaže se za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova i ukidanje sankcija Rusiji.
Za razliku od njih tu je Aleksa Bečić lider Demokrata, koje su glasale za usvajanje rezolucije kojom je Crna Gora osudila rusku agresiju na Ukrajinu. Ta partija podržava evroatlanske integracije.
U izbornoj trci je i Jakov Milatović, čiji je Pokret Evropa sad (PES) vanparlamentarna partija, osnovana uoči podgoričkih izbora oktobra 2022., na kojima su zabilježili uspjeh. Milatović je u politiku ušao kao ministar prve Vlade za kojeg je glasala parlamentarna većina od avgusta 2020. i sa te pozicije je glasao za uvođenje sankcija Rusiji.
Prvi izborni krug
Osim što konstatuje da je Đukanović siguran učesnik drugog kruga Bešić smatra da će možda finiš kampanje dati odgovor ko će od tri najjača Đukanovićeva protivkandidata ući u drugi krug.
"Moguće je da Milatović, Mandić i Bečić budu relativno blizu i da sa vrlo malom razlikom imate u drugom nekog od njih trojice. Ovo je sad sve hipotetički. Možda uopšte ne dođe do preraspodjele glasova Milatovića i Bečića, koji plediraju na gotovo isto biračko tijelo. Možda jedan od njih preuzme palicu u tom biračkom tijelu", kaže Bešić.
Tvrdnje da će pobjednik predsjedničkih izbora biti poznat tek u drugom krugu više puta su potencirali i sami učesnici izborne trke ili partije čiji su lideri ušli u izbornu utakmicu.
Predsjednički kandidati o drugom krugu
Milo Đukanović je 25. februara kazao da vjeruje u pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora.
"Ali naravno da sam spreman za cio izborni proces. Ako razvoj događaja dovede do drugog kruga predsjedničkih izbora sa istim entuzijazmom i sa istim optimizmom ću učestvovati u drugom krugu sa uvjerenjem da ću u tom drugom krugu pobijediti".
S druge strane, Milatović je 26. februara izjavio da nakon uspjeha PES na podgoričkim izborima jedino on može da pobijedi Đukanovića na predsjedničkim izborima.
On je, kaže, uvjeren u siguran prolaz u drugi krug u kojem, kako ističe očekuje podršku kandidata parlamentarne većine od avgustovskih izbora 2020. godine:
"I vjerujem da će 2. aprila konačno nakon tridesetogodišnje vladavine jednog čovjeka Crna Gora u potpunosti opet prodisati i progledati i vratiti se na put demokratskog i ekonomskog razvoja".
I iz Demokrata su poručili da je Bečić, jedini koji u drugom krugu sigurno "pobjeđuje personifikaciju tridesetogodišnje autokratije", kandidata DPS Mila Đukanovića.
Da Bečić bez dileme u drugom krugu pobjeđuje Đukanovića smatra i Nikola Rovčanin iz Demokrata, koji vjeruje da će ga građani podržati "ukoliko dođe do drugog kruga."
A jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević je na predizbornoj tribini Andrije Mandića u Mojkovcu izrazio uvjerenje da u drugi krug ulazi kandidat DF, zbog čega je pozvao Milatovića i Bečića da sa DF naprave dogovor o uzajmnoj podršci u drugom krugu.
"Nemam dilemu da bih (u drugom krugu) glasao za Milatovića, iako nijesam saglasan sa 80 odsto njegove politike. Ali isto tako očekujem da to i Milatović ili Bečić kažu za Mandića. Prozivaćemo ih svuda da to potpišu", reko je Knežević.
Projekcije o prelivanjima glasova u drugom krugu
Bešić naglašava da često postoji pogrešna pretpostavka da će birači poslušati poziv partijskog lidera da podrže nekog drugog.
"To ne funkcioniše baš tako. Ne mogu se tako po automatizmu glasači prevesti na drugog kandidata. Ta podrška ima neku svoju specifičnu težinu ali nemojte da se ona precjenjuje".
Govoreći hipotetički o mogućim ishodima Bešić kaže da će Mandić, i ako se plasira u drugi krug, imati ozbiljan problem:
"Veliki broj glasača Milatovića i Bečića ima problem da glasa za Mandića. Ono što moje matematičke kalkulacije ukazuju je, da će trećina glasača ovih kandidata u tom slučaju otići u apstinenciju. A od ove preostale dvije trećine koje bi ostale veći broj bi glasao za Đukanovića nego Mandića u drugom krugu".
Bešić ističe i da bi kandidati Demokrata i pokreta Evropa sad "pobijedili Đukanovića" u drugom izbornom krugu:
"Zato što, gro ili ogromna većina Mandićevih glasača nema nikakav problem da glasa bilo Bečića bilo Milatovića u drugom krugu. I vrlo mali broj njih bi otišao u apstinenciju. A kao što sam rekao, obrnuto ne važi".
Bešić smatra da Đukanović u drugom krugu može da računa na glasove Bošnjačke strane, da je situacija drugačija kada je riječ o glasačima Vuksanović-Stanković:
"Dvije trećine njenih glasova u drugom krugu će ići prema Đukanoviću. Jedna trećina će ići prema Milatoviću ili Bečiću, ukoliko oni uđu u drugi krug. A ako Mandić uđe u drugi krug, svaki glas birača Vuksanović Stanković ide ka Đukanoviću."
Influenser nepoznanica
Potpuna "nepoznanica" ovih izbora je, smatra Bešić, kandidatura influensera Jovana Radulovića jer se ne zna kako će građani da reaguju na tu kandidaturu. Na osnovu impresija, a ne empirijskih podataka Bešić smatra da će ako Radulović osvoji "2 ili 3 procenta podrške", to biti "na štetu Milatovića, pa onda Bećića".
Za sada nije poznato koga će podržati Građanski pokret URA premijera Dritana Abazovića, koja nema svog kandidata, dok je druga partija koja čini Vladu Socijalistička narodna partija podršku dala Andriji Mandiću lideru DF.
Prema poslednjim podacima pravo glasa na izborima ima 543.175 građana.