Evropska unija (EU) je spremna da i dalje pomaže Crnoj Gori u procesu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i u tom kontekstu, oduzimanja imovine stečene nezakonitim aktivnostima. Zbog propusta i neefikasnosti borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, dio nevladinog sektora predlaže uvođenje novog instituta za konfiskaciju imovine stečene kriminalom.
"Crna Gora je postigla određeni nivo ispravnosti u borbi protiv korupcije. Međutim, korupcija u mnogim oblastima ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost EU. Sve institucije bi trebalo da pokažu proaktivnije stavove, dok finansijske istrage, zapljena i konfiskacija imovine treba da budu dodatno unaprijeđeni", kazao je Aivo Orav, šef kancelarije EU u Crnoj Gori na otvaranju Nacionalne konferencije o oduzimanju imovine stečene korupcijom i organizovanim kriminalom.
Koliko su uspješno pravosudni organi opravdali povjerenje građana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ilustrovala je Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica nevladine organizacije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ukazujući na štetu koju država Crna Gora trpi.
"Od propusta sudstva i tužilaštva u slučajevima organizovanog kriminala koji se okončavaju oslobađajućim presudama društvo ima trostruku štetu. Prvo, kriminalci ne idu u zatvor nego nastavljaju da čine krivično djelo. Drugo, ne oduzima im se imovina već je oni koriste kako bi finansirali dalje vršenje tih krivičnih djela. I treće, imovina koja treba da im bude oduzeta im je vraćena. A u međuvremenu dok je država upravljala tom imovinom, u toku sudskih postupaka, desio se nemar i propusti. I mi kao građani sada treba da im plaćamo odštetu za smanjenje vrijednosti te imovine", kazala je Ćalović Marković.
Slučajevi Šarić i Kalić
Izrečene tvrdnje Ćalović -Marković je potkrijepila primjerima osvrćući se na konkretne slučajeve iz dosadašnje sudske prakse, u oblasti organizovanog kriminala.
"Najbolji primjeri ali nažalost ne i jedini su slučajevi Šarić i Kalić. Šarića je tužilaštvo optužilo za pogrešno krivično djelo i pogrešno opisalo radnje izvršenja drugog krivičnog djela. U slučaju Kalića tužilaštvo je dokazalo da ne postoji legalno porijeklo 3,5 miliona eura, ali nije umjelo da dokaže da taj novac potiče iz krivičnog djela. I umjesto da Kaliću uzmemo 3,5 miliona eura i uzmemo imovinu, mi mu sada vraćamo imovinu i plaćamo odštetu od najmanje tri miliona eura. I nijedan tužilac koji je postupao u tim predmetima nije odgovarao. Svi oni su unaprijeđeni", podsjetila je Ćalović Marković.
Odgovarajući na pitanje tužilačke odgovornosti u konkretnim slučajevima u kojima je država oštećena zbog propusta pravosuđa i treba da plaća odštetu Specijalni državni tužilac (SDT) Milivoje Katnić je odbacio bilo kakvu vrstu odgovornosti.
"Tu nema nikakve odgovornosti tužilaca. I tu je kraj", kazao je Katnić.
Katnić je rekao da je Specijalno tužilaštvo samo u ovoj godini pokrenulo devetnaest naredbi o sprovođenju istrage.
"Jedanaest predmeta protiv 112 fizičkih ili pravnih lica i devet predmeta za organizovani kriminal. Stotinu dvanaest lica smo uhapsili i neki su pušteni. Devet kriminalnih grupa samo za to vrijeme. A to nijesu obične kriminalne grupe. To su kriminalne grupe koje imaju stotine miliona i djeluju na međunarodnom nivou", rekao je Katnić.
A šef delegacije EU Aivo Orav podsjetio je koje je preporuke Crna Gora dobila u najnovijem godišnjem Izvještaju EU.
"Crna Gora treba da unaprijedi svoje napore u sprovođenju finansijskih istraga. Paralelno sa krivičnim istragama uspostavi evidenciju o zapljeni i konfiskaciji imovine stečene kriminalom. I da osigura da zaposleni u Kancelariji za zapljenu i konfiskaciju imovine stečene kriminalom budu zaposleni na osnovu objektivnih kriterijuma. Drugim riječima, Crna Gora treba da dā vidljive rezultate u borbi protiv korupcije, i da razvije sistematsko korišćenje mehanizama za zapljenu i konfiskaciju imovine stečene kriminalom djelatnošću", rekao je Orav.
'Konfiskacija u građansko-pravnom postupku'
Za nadležne a prije svega za Ministarstvo pravde izvršna dirktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković ima konkretan prijedlog kako oduzimati nezakonito stečenu imovinu.
"Zato mi predlažemo da se uvede konfiskacija u građansko-pravnom postupku", rekla je Ćalović Marković objašnjavajući zbog čega u MANS-u traže izmjenu zakonodavstva:
"Ako već ne možemo kriminalce da smjestimo u zatvor, bar ne u nekoj skorijoj budućnosti, onda makar treba da im oduzmemo imovinu koju su nezakonito stekli, da sa njom ne bi mogli da finansiraju dalje vršenje krivičnih djela. Naravno, i zbog toga što ta imovina pripada građanima od kojih su je oni uzeli krivičnim djelima", smatra Ćalović Marković.
Ona je objasnila da slične pravne institute poznaju evropske države sa vrlo bogatim iskustvom u oblasti konfiskacije imovine stečene korupcijom i organizovanim kriminalom.
Praksa Ujedinjenog Kraljevstva
O konkretnim pravnim mehanizmima za oduzimanje imovine stečene organizovanim kriminalom govorio je Martin Polaine iz Ujedinjenog kraljevstva (UK) i ukazao na postojanje instituta "civilnog oduzimanja i konfiskacije imovine". Tu je fokus na imovinu stečenu na nezakonit način a ne na lice koje se bavilo tom kriminalnom djelatnošću.
On je objasnio da to nije samo norma anglosaksonskog nego kontinentalnog prava. A pored Velike Britanije, od evropskih država ovaj institut su uvele Holandija i Italija.
Polin je naglasio da je posljednjih mjeseci Savjet Evrope tražio savjete kako bi našao način da ohrabri države da u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u svoje zakonodavstvo uvedu institut civilne konfiskacije imovine.
"U zadnjih šest mjeseci u Britaniji smo imali nekoliko slučajeva civilnog oduzimanja imovine. Jedan je bio u iznosu od 1,5 miliona eura a drugi od 20 miliona eura. A u posljednjih osam godina do početka 2019. godine od od krivičnog i civilnog oduzimanja imovine u Ujedinjeno Kraljevstvo inkasiralo je nekih 1, 7 milijardi eura. Od te cifre oko 600 miliona od civilne oduzimanja imovine. Tako da se to pokazalo efikasnim", precizirao je Poleine, direktor Amicus Legal Consultants UK.
Polaine se nada da će nadležni u Crnoj Gori u skorijem vremenu naći adekvatno institucionalno i zakonodavno rješenje.
"Da će biti moguće da se izgradi jedna grupa eksperata koja će se baviti istragama pri tužilaštvu. I jasno mi je da je za to potrebna politička volja. I potrebno je da oni koji su na visokim pozicijama poguraju tu agendu kako bi pogurali tu stvar", zaključio je Polaine.
U ime Vlade odnosno, Ministarstva pravde Marijana Laković Draškovć direktorica nadležnog Direktorata govorila je o zakonodavnom okviru, pravnim mehanizmima i institucijama koje je Crna Gora formirala kako bi borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dala rezultate. Drašković tvrdi da te institucije rade bez političkog pritiska.
"Vlada Crne Gore pruža svu podršku institucijama za sprovođenje zakona, bez bilo kakvog upliva politike u rad profesionalaca. Kako u policiji tako ni u rad pravosuđa kako bi nepristrasno i objektivno mogli obavljati svoje poslove. S tim u vezi, su opravdana očekivanja čelnih ljudi u Vladi da svaki policajac, svaki sudija, svaki državni tužilac da maksimum od sebe kako bi opravdao puno povjerenje koje mu je dato, kako od strane države tako i od strane njenih građana", rekla je Laković Drašković.
EU u izvještajima o napretku Crne Gore uporno insistira na vidljivim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Pregovaračka poglavlja 23 i 24 koja se odnose na reformu pravosuđa, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala Crna Gora je otvorila 2013. godine.
Facebook Forum