Iako je u Crnoj Gori zakonska obaveza za sve javne funkcionere objavljivanje imovine, a Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) uvela je i novu formu, pa se u imovinskim kartonima nalaze desetine podataka o njihovoj imovini, ti podaci – tvrdi Centar za demokratsku tranziciju (CDT) – nijesu precizni i jasni. Stoga je CDT napravio poseban sajt o imovini donosioca odluka u državi.
Međutim, građani sumnjaju da su podaci iz imovinskog kartona pojedinih funkcionera tačni i ne vjeruju stanju u kartonima, a ni ova analiza CDT nije dala odgovore na to pitanje.
Analiza CDT-a obuhvatila je sve podatke o imovini javnih funkcionera, članova Vlade, koji su objavljeni od 2006. do danas.
Predsjednica Upravnog odbora Milica Kovačević je kazala da od Vlade i Skupštine, za ovaj projekat, nijesu mogli dobiti podatke ko su sve bili funkcioneri u tom vremenskom periodu.
Pošto primjeri političke korupcije i sukoba interesa dodatno urušavaju i onako lošu percepciju građana o nosiocima vlasti a, prema istraživanjima, čak 83 posto građana se slaže sa tvrdnjom da osobe na vlasti traže brzo bogaćenje Milica Kovačević poziva "ASK da ponovo ažurira sve imovinske kartone funkcionera".
U suprotnom, kako objašnjava Kovačević, sada nije moguće pratiti promjene imovine funkcionera.
"I dalje vas ograničava na to da se bavite ljudima a ne pojavama, i ograničava nas za bilo koju vrstu analitike ili upoređivanja. Zato smatramo da ASK treba da uspostavi jedinstvenu, pretraživu i mašinski čitljivu bazu podataka koja će omogućiti poređenje finansijskog položaja svih javnih funkcionera, pa ćemo onda vidjeti jesu li svi isti ili nijesu", ističe Milica Kovačević.
Ona poručuje da treba ojačati kontrolu i provjeru stanja koja je navedena u imovinskim kartonima funkcionera.
"Smatramo da treba uspostaviti bazu pomoću koje će se vršiti kontrola imovinskih kartona javnih funkcionera poređenjem sa podacima koje posjeduju druge državne institucije kakve su Poreska uprava, Uprava za nekretnine, Centralni registar privrednih subjekata (CRPS), Centralna banka sa pristupom bankarskim računima i drugim finansijskim institucijama", navodi Kovačević.
Iako, se na sajtu CDT-a pojavljuju pitanja koja tangiraju crnogorsku javnost poput onih: koliko su se pojedini funkcioneri obogatili u posljednjih deset godina i koliko su se zadužili, Milica Kovačević kaže da se tokom analize imovinskog stanja funkcionera "nijesu bavili pojedincima nego pojavom bogaćenja".
Međutim, Kovačević nije govorila o konkretnim ciframa ni na nivou primjera, a na pitanje RSE – da li su se osim izrade sajta i nove baze podataka bavili suštinom i provjeravali koliko podaci u imovinskim kartonima odgovaraju realnom imovinskom stanju pojedinih funkcionera, odgovara:
"Ovo što postoji na sajtu su podaci koje su funkcioneri pod pravnom odgovornošću prijavili kao tačne. Nijesmo ih provjeravali. Za sljedeći korak je planirano, a to je ujedno i poziv građanima da dostave podatke o imovini funkionera ako ih imaju. Taj funkcioner je nečiji komšija i ja ne moram da znam kakvo odjelo nosi taj funkcioner, ali komšiluk zna da on ima veću kuću od one koju je prijavio. Svaki građanin može da pogleda svog susjeda – funkcionera, da se javi i da kaže: 'Ovaj čovjek ima veću imovinu od ove koju je prijavio' ".
Ali većina građana, sa kojima smo razgovarali, sumnja u tačnost podataka koje o svojoj imovini funkcioneri, po sili Zakona, napišu u imovinskim kartonima.
Facebook Forum