Srijeda - Dan D kada je riječ o Atlantskim integracijama Crne Gore - u Podgorici se iščekuje sa manje neizvjesnosti nego što je to ponedjeljak ujutro nagovještavao. Iako je oprezna izjava generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga mogla zvučati kao hladan tuš, samo nekoliko sati kasnije vijest da su ambasadori NATO-a konsezusom odlučili da Ministarskom savjetu preporuče da uputi pozivnicu Crnoj Gori i pouzdana saznanja agencije France Press da će odgovor biti pozitivan, ulila su optimizam do mjere da se u Crnoj Gori shvata kako je sve već zapravo riješeno.
"Pitanje je sati kada će Crna Gora dobiti pozivnicu za NATO", izjavio je crnogorski predsjednik Filip Vujanović u ponedjeljak uveče u Parizu, gdje boravi na Konferenciji o klimatskim promjenama.
Vujanoviću je to, kako je istakao, saopšteno iz samog vrha Alijanse.
Ta vijest došla je na kraju dana koji je počeo opreznomizjavom prvog čovjeka Sjevernoatlantske alijanse Jensa Stoltenbergao tome kako konačna odluka o pozivu Crnoj Gori za NATO još nije donijeta i da će sve biti jasno u srijedu ujutro, kada o tome treba da se izjasne ministri inostranih poslova zemalja članica.
Nedugo potom iz diplomatskih izvora u Briselu procurila je vijest kako su NATO ambasadori već postigli konsezus da se Podgorici uputi poziv za prijem, da bi tu informaciju ojačala agencija Frans press, pouzdanim saznanjem da će Crna Gora u srijedu sa Ministarskog savjeta NATO-a dobiti zvaničan poziv da se pridruži 28-članom klubu Alijanse.
Suprotna odluka, kako za Radio Slobodna Evropa kaže šef slovenačke misije pri NATO-u, ambasador Jelko Kacin, bila bi iznenađenje. No, pozivnica je poručuje Kacin, samo prvi korak.
“Sve što slijedi, znači pregovori i dokazivanje Crne Gore da je zaista posvećena borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, da nema više nedodirljivih, da će uporno raditi na tome u sljedećim mjesecima, kako bi na taj način dobila i veću podršku za približavanje ulaska u NATO i da je to pravi put. Znači, poruka koju mi pripremamo je svakako poziv ali poziv je samo poziv, treba uporno raditi i dalje", naglašava Kacin.
Da treba raditi dalje, posebno na jačanju podrške NATO-ou u javnosti, u srijedu je na konferenciji za novinare u Briselu podvukao generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
“Vidjeli smo ispitovanja javnog mnjenja i vidjeli smo da ta podrška raste u Crnoj Gori. Pozdravljam to. Ali naravno, moramo ostati fokusirani na podršku javnosti i na reforme koje se tiču vladavine prava“, rekao je Stoltenberg.
Moskovske poruke
A posljednje istraživanje o raspoloženju javnog mnjenja prema učlanjenju Crne Gore u Sjevernoatlantsku alijansu, koje je u utorak objavila agencija DAMAR, pokazuje da većina ispitanika, 47 odsto, smatra da Crna Gora treba da uđe u NATO, dok je protivnika 38,2 odsto.
Oštri protivnici atlantskih integracija Crne Gore upravo su o tome razgovarali na okruglom stolu u Moskvi u ponedjeljak, kojem su prisustvovali i pojedini predstavnici dijela crnogorske opozicije koji je rezolutno Protiv NATO-a, a za vojnu neutralnost Crne Gore.
Tako je, uključujući se u raspravu preko Skajpa, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, ocijenio kako bi izbjegavanje referenduma na kome bi se odlučivalo o ulasku u NATO moglo imati "nepredvidljive posljedice" i Crna Gora bi, kako je rekao, mogla „ući u politički vrtlog koji će dovesti do ivice sukoba u zemlji".
Jelko Kacin, pak, ne misli da će refleksija pozivnice Podgorici iz Brisela biti takva da može destabilizovati Crnu Goru.
“Ja mislim da je može jedino stabilizovati. To su jasne poruke: ljudi imaju mogućnost da odluče gdje se zapravo Crna Gora ubuduće svrstava i gdje se vidi. Kada govorite o podjeli, vladajuća koalicija je u potpunosti za ulazak u NATO i jedan veliki dio opozicije je za ulazak u NATO. Znači podjela postoji unutar opozicije", konstatuje Kacin.
Sa druge strane, Kremlj je nastavio da šalje zapaljive poruke Podgorici. Tako je potpredsednik Državne Dume Sergej Železnjak upozorio da će ako Crna Gora uđe u NATO, Moskva biti prinuđena da joj uvede ekonomske sankcije.
Agencija Beta prenijela je i riječi direktora Balkanskog centra za međunarodnu saradnju Viktora Kolbanovskog koji je, između ostalog, konstatovao i kako Rusija mora da štiti interese 10.000 njenih građana koji su u Crnoj Gori, iako je popis iz 2011. godine registrovao da u Crnoj Gori živi manje od 1.000 Rusa.
Govoreći o odnosu dijela crnogoskih građana prema Rusiji, Jelko Kacin se poslužio parafrazom šefa srpske diplomatije:
“Kao što je jednom rekao Ivica Dačić, ja sam zadužen za zemaljsku Srbiju, nebeska Srbija pripada Crkvi. Taj odnos prema Rusiji je više nebeski nego stvaran.“
