Nakon dobijanja pozivnice za NATO, za subotu je zakazan prvi protest protivnika vojne alijanse u organizaciji Nove srpske demokratije, koja je pozvala da joj se pridruže i ostale opozicione partije kao i dio NVO sektora koji je anti-NATO orijentisan.
Hoće li NATO pozivnica dovesti do pregrupisavanja na političkoj sceni i ponovo oštro polarizovati crnogorsko društvo, nametnuvši tu temu kao okosnicu predizborne kampanje, iz čega mogu da profitiraju samo političke snage koje su oštro konfrotirane oko tog pitanja - Đukanovićev DPS i opozicioni Demokratski Front?
"Naredni izbori u Crnoj Gori biće svojevrstan referendum o NATO-u, pošto će o tome, po svemu sudeći, odlučivati budući parlament", ističe crnogorski ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović u razgovoru za Glas Amerike.
Idu li, zapravo, politička kretanja u Crnoj Gori u tom pravcu, bez obzira kako se politički subjekti izjašnjavaju, da li o ulasku u najmoćniji vojno-politički savez treba da se odredimo u Skupštini ili na referendumu?
Hoće li rješavanje tog najvažnijeg spoljno-političkog prioriteta baciti u zasjenak sve ostale teme koje život znače, a kampanju pro et contra NATO, nametnuti kao dominirajući diskurs,oko koga će da se lome sva politička koplja?
Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore smatra da hoće i da se Crna Gora ponovo uvodi u zamku dijeljenja, polarizacije i blokovske podjele njenih građana, iz čega će najveću korist izvući Đukanovićeva DPS.
"Očito da će se zloupotreba pitanja NATO-a u Crnoj Gori nastaviti, jer u njemu mnogi vide mogućnost političkog preživljavanja. Jedni da bi prikrili katastrofalnu situaciju u koju su doveli Crnu Goru i njene građane, drugi da bi čuvajući svoje pozicije pokušali da se revitalizuju, a treći da bi pod zavjesom nove podjele Crne Gore pokušali da ugrabe još koju godinu funkcija i privilegija", smatra naš sagovornik.
Slične stavove dijeli i DEMOS, koji kao ni Bečićeve Demokrate neće prisustvovati subotnjem mitingu anti-NATO snaga koje predvodi Nova srpska demoratija iz Demokratskog fronta.
Lider DEMOS-a Miodrag Lekić u izjavi za RSE optužuje vladajuću elitu da pitanje NATO-a pokušava da nametne kao dominantno.
"Demokratske snage ne bi trebalo da dozvole takav scenario. Hoću reći da ne učestvuju u njemu, iz namjanje dva razloga. Prvi, Crna Gora ima mnogo zanačajnije teme od NATO-a. Ja tu temu uvažavam kao ozbiljnu, ali ima mnogo važnijih, dramatičnijih pitanja. Drugo, tema odluke o pristupanju NATO savezu dolazi tek za godinu, godinu i po, možda i dvije, pod pretpostavkom da zemlje članice ratifikuju pozivnicu", tvrdi Lekić.
U vladajućem DPS-u, pak, odbacuju optužbe kako su oni ti koji favorizuju NATO temu u namjeri da je zloupotrijebe u predizbornoj kampanji, kaže nam član parlamentarnog odbora za bezbjednost Ljuiđ Ljubo Škrelja.
"Odbacujem iz jednostavnog razloga što mi to ne postavljamo. Oni hoće da plaše DPS DPS-om, jer mi niti organizujemo mitinge za NATO niti dajemo neko pretjerano oduševljenje nekim skupovima, ali oni se plaše DPS-a pa pokušavaju da raznoraznim manipulacijama predstave to kao dobitnu kombinaciju za Demokratsku partiju socijalista", riječi su Škrelje.
I dok se vladajući DPS i opozicioni Demokratski front sve dublje antagonizuju po pitanju ulaska Crne Gore u Sjeverenoatlantski savez, u Paramentu se pokušav naći model za politički dogovor vlasti i opozicije o uslovima za održavanje parlamentarnih izbora.
U aktuelnom kontekstu politički analitičar Zlatko Vujović iznio je tezu kako bi transformacija protesta DF-a u skupove protiv NATO-a, mogla da naškodi zajedničkom djelovanju opozicije koja se bori za formiranje tehničke Vlade koja bi organizovala izbore.
Krivicu za tako nešto unaprijed odbacuje Milutin Đukanović iz Nove srpske demokratije, koja je dio DF-a i koja organizuje subotnje anti-NATO proteste.
"Nejasni stavovi pojedinih političkih subjekata doprinose konfuziji koja se javlja na crnogorskoj političkoj sceni. Ako imamo jasne stavove o tome da li je neka politička organizacija za ili protiv NATO pakta, kad imamo jasne stavove možemo se dogovoriti. Evo, danas funkcionišemo normalno u Demokratskom frontu, iako imamo javni stav Pokreta za promjene da je za učlanjenje u NATO", smatra Milutin Đukanović.
Podsjetimo, dio opozicije nedvosmisleno se izjasnio za članstvo u NATO, kao što su Građanski pokret URA i Pokret za promjene, iako je ta partija konstituent DF-a koji je rezolutno protiv učlanjenja u Alijansu.
Ostatak opozicije nema eksplicitan stav, ali je većina saglasna kako Crna Gora odluku o ulasku u NATO treba da donese plebiscitarno a ne u parlamentu.
"Pratićemo taj pluralizam ponašanja povodom NATO integracija i držaćemo se naših pogleda oko svega toga. Mi se zalažemo za referendum kao oblik rješavanja tog pitanja", navodi Miodrag Lekić
Za Demokratu Aleksu Bečića u međuvremenu je važno jačanje građanskog korpusa unutar opozicije što bi, kako tvrdi, bila jedina strategija koja ne bi išla na ruku vladajućem DPS-u.
"Zato je i nastala Demokratska Crna Gora, da bi prije svega vratili povjerenje građana u politiku i političare, da bi se izdigli iznad tih podjela koji se uvijek ciljano i perfidno nameću u susret određenim izbornim procesima", zaključuje Bečić.
