Pregovori o pristupanju Evropskoj uniji bi, osim pravno-administrativnog aspekta, trebalo da imaju odgovarajuću dinamiku i suštinu koja se odražava u realizovanim reformama.
Nakon pet i po godina pregovaračkog procesa Podgorice i Brisela, učinak je skroman, trajanje neočekivano dugo, a kvalitet reformi pod znakom pitanja.
Koristeći činjenicu da je od zapadnobalkanskih zemalja otvorila najviše poglavlja u okviru pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, predstavnici vlasti često ponavljaju da je Crna Gora lider u regionu.
Činjenica je da je Crna Gora, od ukupno 33 poglavlja otvorila 30, a zatvorila samo jedno, 30 - međunarodni odnosi, plus ona dva koja se privremeno zatvaraju po automatizmu: 25 - nauka i istraživanje i 26 - obrazovanje i kultura.
Ništa ne bi bilo zabrinjavajuće da se radi o ranoj fazi pregovaračkog procesa, ali kada se zna da pregovori traju već pet i po godina pitanje u vezi sa dosadašnjim učinkom se samo nameće.
Profesorka podgoričkog Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović za Radio Slobodna Evropa kaže da "poslije pet i po godina pregovora, shvatamo da je proces mnogo duži nego što smo očekivali".
"Mislim da je to prosječno mišljenje, a što je ekspertiza dublja taj zaključak je sve jasniji. Kvalitet je, naravno, važan. On je smisao pregovaranja, ali je važna i brzina. Kvalitet jeste cilj, ali ne sam po sebi nego prvenstveno kvalitet pregovaranja - dubina, obuhvat i usaglašenost različitih djelova pregovaračkog procesa. Ali, taj kvalitet pregovaranja uključuje i dinamiku pregovaranja. Sve se, ipak, mora posmatrati u funkciji vremena", rekla je Đurović, koja naglašava da je "za intenzivnije zatvaranje poglavlja, potrebna veća posvećenost i fokusiranost".
"Rovovska borba koja se sada ne vidi, koja se broji da više od pet godina pregovaramo poglavlje javnih nabavki, da se to još uvijek ne može kvantifikovati, ali je činjenica da ta poglavlja još uvijek ne zatvaramo. Znači da su evropski standardi u tim oblastima vrlo visoki. Crna Gora mora još više da se fokusira i posveti da bi mogla intenzivnije da zatvara poglavlja što je u stvari odraz, ne dužine nego, dubine pregovaranja", kaže Gordana Đurović.
Opravdavajući skroman učinak tokom dugotrajnih pristupnih pregovora sa EU, predstavnici vlasti najčešće koriste frazu "važan je kvalitet, a ne brzina".
Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za Evropske integracije u prošlom sazivu Slaven Radunović za Radio Slobodna Evropa kaže da je taj princip, koji je u početku promovisala i opozicija, u međuvremenu postao izgovor vlasti, a da u stvari nema ni brzine pristupanja ni kvalitetnih reformi.
"Sada smo u situaciji koja je gora nego prije par godina. Naročito kada je riječ o vladavini prava. Apsolutno niko ne razmišlja o tome da ono što se smatra ispunjavanjem formalnih obaveza i primijeni. Najbolji primjer je, možda, Agencija za sprječavanje korupcije u koju je polagano mnogo nade, a koja se pretvorila u svoju suprotnost. Sada je ova Agencija, praktično, batina u ruci Duška Markovića i njegove Vlade pomoću koje se razračunavaju sa protivnicima, a istovremeno štite ljude iz vlasti", smatra Radunović.
"U početku procesa postojao je visok stepen saglasnosti u društvu da brzina pristupanja EU treba da bude podređena kvalitetu reformi", kaže za koordinatorka programa evropske integracije Centra za građansko obrazovanje Ana Nenezić, koja dodaje da se u međuvremenu pokazalo da poslije pet i po godina pregovora nema ni kvaliteta ni brzine.
"Posebno problematične su česte i neutemeljene najave okončanja pristupnih pregovora. U prethodnom periodu ste mogli čuti od glavnog pregovarača, Aleksandra Andrije Pejovića da će Crna Gora ne samo otvoriti nego i zatvoriti sva poglavlja do 2018. godine. Nedavno se moglo čuti i od samog premijera Duška Markovića da će Crna Gora, do kraja mandata njegove Vlade, uspjeti da ispuni sve uslove.
To lijepo zvuči, ali to prije svega ima veze sa partikularnim političkim interesom. Naročito strahujem zato što se ovako značajan proces koristi zarad sticanja političkih poena, bez svijesti da se tako, bez osnova, podižu očekivanja građana. To može dovesti, a već se sve češće događa, da građani gube povjerenje i nadu da ovaj proces može zaista nešto promijeniti u crnogorskom društvu", ocijenila je Nenezić za Radio Slobodna Evropa.
Facebook Forum