Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je 1. avgusta odluku Višeg suda kojom se dozvoljava izručenje Do Kvona (Kwon) Južnoj Koreji, a odbija zahtjev za izručenje Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Obije države potraživale su Do Kvona zbog krivičnih djela prevara sa kripto valutama u vrijednosti od najmanje 40 milijardi dolara. Na taj iznos se procjenjuje šteta koja je počinjena investitorima krahom njegovih kriptovaluta Luna i Terra.
U saopštenju Apelacionog suda se dodaje da je odluka pravnosnažna.
Po ocjeni Apelacionog suda, Viši je pravilno utvrdio da Južna Koreja ima prednost jer je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke.
Do Kvon je marta 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa svojim poslovnim partnerom Čang Junom (Chang Joon).
Oni su tada, koristeći falsifikovane pasoše, pokušali da odlete za Dubai, Ujedinjene Arpaske Emirate. Zbog toga su osuđeni na po četiri mjeseca zatvora.
Do Kvon je nakon izdržane kazne, upućen u prihvatilište za strance u blizini Podgorice, gdje čeka izručenje.
Čang Jun, koga je potraživala samo Južna Koreja, izručen je toj zemlji 5. februara.
Sudovi u Crnoj Gori su do sada više puta oprečno odlučivali o zahtjevima SAD i Južne Koreje za izrućenje Do Kvona.
Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je poništena odluka, isti sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji.
U ovom predmetu sud je u sedam navrata donosio odluke, navodi u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) njegov advokat Goran Rodić:
"Ovo je druga po redu pravosnazna sudska odluka o izručenju Do Kvona u Južnu Koreju. U cjelosti je saglasna sa zakonom i međunarodnim ugovorima koji regulišu ekstradiciju lica koja se potrazuju zbog krivicnog gonjenja ili izdrzavanja kazne".
Nakon 16 mjeseci trajanja ekstradicionog postupka, nadam se brzom izvršenju ove odluke Suda, zaključio je Rodić.
A Do Kvonu je u Americi već počelo suđenje u odsustvu.
Naime, porota u Njujorku je 5. aprila proglasila Do Kvona i njegovu kompaniju Terraform labs odgovornim za građansku prevaru, složivši se sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara.
Kompanija Terraform labs pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC, nakon te odluke suda u Njujorku.
Uprkos tome što je njegova kompanija postigla poravnanje sa SEC , SAD su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči južnokorejskog 'kralja kriptovaluta' zbog malverzacija na tržištu kriptovaluta.
Iza Do Kvona ostale afere
Do Kvonov boravak u Crnoj Gori bio je dio političke borbe između bivšeg i sadašnjeg premijera Dritana Abazovića i Milojka Spajića uoči junskih parlamentarnih izbora 2023.
Naime, nekoliko dana uoči izbora, Do Kvon je Abazoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio pismo u kojem, navodno u negativnom kontekstu, pominje Spajića.
Prema riječima Abazovića, Do Kvon je u pismu naveo da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene partije, dok je njegov partijski kolega, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao da su u laptopu nađeni dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona.
Specijalno državno tužilašvo je tim povodom formiralo predmet, a premijer Spajić je dao izjavu u svojstvu građanina.
Saslušan je i Do Kvon.
Njegov branilac Goran Rodić, gostujući u emisiji Načisto, rekao je da tom prilikom Do Kvon pred tužiocem negirao da je finansirao bilo čiju kampanju i objasnio kako je došlo do pisanja spornog pisma.
"Izuzetno je važno da nadležni organi utvrde svaki detalj ove afere, kako bi spriječili potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe", kazao je Spajić u parlamentu, nekoliko dana kasnije.
Do Kvonov dolazak iz Srbije u Crnu Goru je i dalje pod velom tajne.
Advokat Rodić rekao je da je Do Kvon, koji je bio na Interpolovoj potjernici, "uvezen u Crnu Goru" kako bi bio zloupotrijebljen za unutarpolitičke borbe uoči izbora.
Proces pred Specijalnim državnim tužilaštvom je u toku.
