Ako bi Crna Gora uspjela da u "ambicioznom ali izvodljivom roku", kako je to juče izjavio evropski komesar Johanes Han, ostvari sve što se od nje u procesu evropskih integracija traži, onda bi to značilo da bi, u najboljem slučaju, u Evropsku uniju (EU) ušla nakon punih 13 godina pregovaranja. To znači sedam cijelih godina duže od Hrvatske, koja se posljednja pridružila evropskom klubu 2013. godine.
Neskriveni optimizam da Crna Gora ubrzanim koracima hrli ka EU, zbog čega je iz Brisela dugo tretirana kao lider u regionu, vlast u Podgorici do sada je potkrepljivala činjenicom da je uspjela da za kratko vrijeme otvori brojna poglavlja u pregovorima o članstvu, da je okončala proces pravne harmonizacije i institucionalne usklađenosti sa evropskim standardima i tekovinama.
U svojim ružičastim projekcijama najdalje je otišao premijer Duško Marković, u ekspozeu prilikom preuzimanja dužnosti krajem 2016.
"Imamo ambiciozan cilj da do kraja 2019. godine, dakle prije kraja mandata ove vlade, što se poklapa sa krajem mandata sadašnje Evropske komisije, zatvorimo sva poglavlja, odnosno okončamo proces pregovora", rekao je tada Marković.
Optimizmu crnogorskih državnih prvaka, čini se da je na ruku išlo to što su, žargonski rečeno, tapšani po ramenu tokom gotove svake posjete Briselu, iako su iz evropske administracije stizali i kritički tonovi sadržani u tzv. godišnjim izvještajima o napretku, ali u ad hok prilikama.
Šta je ono što suštinski fali, jasno je nedavno apostrofirao šef evropske delegacije u Crnoj Gori Aivo Orav.
"Najbolji način da se pripremite jeste da domaći zadatak obavite besprijekorno – mislim na zatvaranje pregovaračkih poglavlja – a ključni elementi su borba protiv korpucije, vladavina prava uopšte, sloboda medija. Uradite domaći zadatak besprijekorno, pa nam se javite i kažite: 'Pogledajte, mi smo spremni' ", kazao je Orav.
Iste ključne zamjerke prethodno su iz Brisela stigle u formi "non papera", neslužbenog dokumenta Evropske komisije, u kome je potcrtano da je Crna Gora postigla samo početne rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou, kao i da su institucije podložne političkom uticaju.
Na činjenicu da Brisel mijenja ploču, naročito nakon inaugurisanja strategije za Zapadni Balkan u utorak, i da umjesto papirnatih traži stvarne i održive reforme, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ukazuje Aleksandar Saša Zeković, istaknuti nevladin aktivista i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
"Više je nego jasno da mi ne ostvarujemo suštinski napredak, onaj stvarni napredak u smislu prihvatanja evropskih vrijednosti i evropskih pravila. Na neki način formalno se bavimo pristupanjem i tu bilježimo određeni napredak u smislu, recimo, usvajanja potrebne legislative i tako dalje. Međutim, implementacija tih propisa i novih standarda je itekako usporena ili nije ni počela. Vidimo da se taj proces pristupanja postepeno polako produžava a, sa druge strane, da mi više nijesmo lideri u regionu, nego da polako, i to vrlo pouzdano, dobijamo partnere u tom procesu", ocjenjuje Zeković.
To što je hod Podgorice ka Briselu usporen bivši opozicioni poslanik Srđan Perić objašnjava ne samo unutrašnjom inertnošću već i pragmatičnošću pojedinih evropskih diplomata.
"U kom smislu? U smislu predstavljanja realnosti mnogo boljom nego što to jeste. Iako mi danas imamo oligarhije koje su snažnije nego što su ikada bile, iako imamo povlašćene igrače na tržištu, iako ne vidim da građani uživaju veća prava ili da žive bolje, u zadnjih nekoliko godina smo slušali da je iz godine u godinu sve bolje stanje, a diskrepancija u odnosu na realnost se povećavala", ističe Perić.
'Problem je u našem doživljaju EU'
Crna Gora je proces evropskih integracija počela prije 11 godina, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da bi pet godina kasnije, krajem juna 2012. godine, zvanično otvorila pregovore sa EU. Od tada je od 35 poglavlja otvorila 30, a privremeno zatvorila tri manje zahtjevna.
Glavni izazov i dalje su poglavlja 23 i 24 , koja se odnose na vladavinu prava i stanje u pravosuđu.
Da li će Crna Gora ubrzati da ispunjava evropsku agendu, u rokovima kakve je juče postavio Brisel, ponajprije će zavisiti od nje same.
"Jer i sve ove godine koje su do sada potrošene, a to je ozbiljan broj godina, i jako puno resursa koji su utrošeni u tom pravcu, mi vrlo malo možemo vidjeti rezultata u smislu poboljšanja našeg života. Ne mislim isključivo na standard, nego na sigurnost, kvalitet života, kvalitet rada svih nacionalnih servisa, uključujući policiju, pravosuđe itd. mora biti unaprijeđena. I, ono što se prosto mora vidjeti u ovom trenutku i konstatovati – da se taj bolji život još ne dešava", navodi Saša Zeković.
Ni Srđan Perić ne vidi političku volju crnogorskh vlasti za suštinskim reformama.
"Veoma sam skeptičan da će vlast ući u bilo kakve reforme koje nijesu kozmetičke prirode, zato što upravo sada pokazuju otpor u odnosu na svako moguće otvaranje. Posljednje dešavanja, recimo u Javnom medijskom servisu, upućuju čak da i onaj prostor koji se oslobodi, vlast ima potrebu da vrati nad njim svoju kontrolu. I, da se jasno razumijemo, nije problem u EU, problem je u našem doživljaju EU, i u tome što smo, možda, neke diplomatske poruke čitali potpuno pogrešno", zaključuje bivši opozicioni poslanik Srđan Perić.
Facebook Forum