Viši sud u Podgorici je odbio da ukine pritvor bivšem Specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću odbacujući njihovu žalbu na pritvor od 30 dana koji im je odredio istražni sudija 15. aprila.
Pritvor im je određen na zahtjev Specijalnog tužilaštva koje ih tereti stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Katnić koji se nalazi u zatvoru u Spužu, nadomak Podgorice, štrajkuje glađu od hapšenja 14. aprila.
Uoči odluke o ukidanju pritvora koja je odbijena, grupa građana je peticijom i protestom ispred Tužilaštva tražila da se Katniću omogući da se brani sa slobode.
Zahtjevima se pridružila i opoziciona Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića koji je i sam potpisao peticiju.
U peticiji se navodi da je Katnić ozbiljno narušenog zdravlja i da štrajkuje glađu.
Na upit o zdravstvenom stanju Katnića Radiju Slobodna Evropa (RSE) je iz Višeg suda u Podgorici rečeno da ne mogu davati informacije o stanju pritvorenika:
"Postoji obaveza praćenja zdravstvenog stanja. U situacijama u kojima se zdravstvena zaštita ne može obezbijediti u postojećim uslovima, postoji mogućnost da se liječenje obavlja u Kliničkom centru ili drugoj zdravstvenoj ustanovi ".
Na pitanje Vrhovnom državnom tužilaštvu da prokomentarišu apele, proteste i peticije za puštanje Katnića da se brani sa slobode, za RSE je rečeno da će oni postupati po zakonu:
"Državno tužilaštvo je odlučno u namjeri da se odupre bilo kojoj vrsti pritisaka, odakle god da dolaze i ostaće istrajno u striktnoj primjeni zakona, poštujući princip jednakosti postupanja, a sa ciljem zaštite autonomije i samostalnosti Državnog tužilaštva."
Član Tužilačkog savjeta, advokat Miloš Vuksanović kaže za RSE da bi se na nekoj od narednih sjednica Savjeta moglo razgovarati o zahtjevima prema tužilaštvu.
"Sve zavisi da li će i kako će Vrhovni državni tužilac elaborirati eventualno postojanje pritiska na tužilaštvo. Štrajk glađu i protest nisu neuobičajeni u ovakvim situacijama, bez obzira da li su osnovani ili ne. Da li je to sada prešlo neku granicu i postalo vid pritiska na Specijalno tužilaštvo, o tome tek treba da dobijemo informaciju", kaže Vuksanović.
Hapšenje zbog navodnih veza sa 'kavčanima'
Katnić i Lazović su uhapšeni po nalogu Specijalnog tužilaštva zbog sumnje za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja u vrijeme dok su bili na pozicijama u tužilaštvu i policiji.
Tužilaštvo sumnja da su u istoj organizaciji bivši Katnićev zamjenik tužilac Saša Čađenović i službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović, inače sin Zorana Lazovića koji su u pritvoru od 2022.
Oni su sumnjiče da su 2021. ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru vođama kriminalne grupe iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, kojima se u Beogradu sudi za najteža krivična djela.
Pored toga, tužilaštvo istražuje da li su Katnić i Lazović radili u korist "kavačkog" kriminalnog klana tako što nisu postupali na osnovu materijala koje im je dostavio Europol prije tri godine, o dešifrovanoj komunikaciji vođa kriminalnih grupa preko Sky aplikacije.
U tim komunikacijama se govorilo o planovima za šverc narkotika i pripremama likvidacija vođa suprotstavljenog "škaljarskog" klana. Sukob ova dva kriminalna klana, "kavačkog" i "škaljarskog" za prevlast na tržištu narkotika traje od 2014. i do sada je odnio preko 60 života.
Katnićevo pismo, peticija i protest za ukidanje pritvora
Iz pritvora je Katnić poslao pismo sinu, koje je dostavio i određenim medijima, u kome je saopštio da neće odustati od štrajka glađu, negirajući krivicu i tvrdeći da Specijalno tužilaštvo želi da ga "prikaže kao kriminalca manipulišući činjenicama".
"Ova fašistička klika na vlasti želi da mi uzme čast i dostojanstvo, da me ovđe godinama drži kao 'psa u rešetkama'. Zato je štrajk glađu jedina opcija", naveo je u pismu koje je objavljeno u medijima.
Sa zahtjevom da se Katniću omogući odbrana sa slobode, ispred Specijalnog tužilaštva je 22. aprila, održan protest grupe građana koji su nosili transparente "Otpor fašizmu", "Tužiocu sude ruski agenti", "Snajperisti rusko-srpskog sveta biraju žrtve".
Uz performans polivanja "krvi", optužili su tužilaštvo za selektivno postupanje.
Povodom hapšenja Katnića, Specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću je upućeno pismo uz peticiju u kome se zahtijeva da se Katniću omogući odbrana sa slobode uz punu medicinsku i drugu zaštitu.
Peticiju u organizaciji NVO Crnogorski helsinški odbor je potpisalo oko hiljadu i po građana, a njome se upozorava tužilaštvo da postupanje prema Katniću mora biti zakonito u svakom detalju:
"Niti smije da mu bude presuđeno prije suđenja u atmosferi linča i političkog progona. Bilo kakav politički motivisani uticaj mora biti osujećen."
Inicijativu je podržao i bivši predsjednik Crne Gore, i bivši dugogodišnji lider DPS-a Milo Đukanović.
Oglasio se i aktuelni predsjednik DPS-a Danijel Živković ocjenom da Katnić u pritvoru ima nehuman tretman i da su njegovo "utamničenje priželjkivali mnogi, a naročito oni koji su bili na meti tužilaštva dok je rukovodio tom institucijom".
"Katnić plaća cijenu političkih promjena koja u naletu bolesnog i ostrašćenog revanšizma nastoji da sudi i presudi svima koji su bili istaknuti državni funkcioneri", rekao je Živković.
Na izborima 2020. godine je promijenjena tridesetogodišnja vlast DPS-a, a na vlasti su došle partije proruskog Demokratskog fronta Andrije Mandića koji je predsjednik Skupštine i Milana Kneževića.
Njih dvojica su prvostepeno osuđeni po Katnićevoj optužnici za "državni udar".
"Jasno je da se sada dovode u pitanje svi procesi koje su vodili Katnić i Čađenović, počevši od isceniranog 'državnog udara' 2016", ocijenio je jedan od optuženih u tom predmetu Milan Knežević iz bivšeg Demokratskog fronta za televiziju "Vijesti".
U slučaju poznatom kao "državni udar", Viši sud je 2019. nepravosnažno osudio osim lidera DF-a i njihovog vozača i dva ruska i osam srpskih državljana.
Prema presudi, oni su na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. pripremali nasilno rušenje vlasti, kao i stvaranje kriminalne organizacije za sprovođenja terorističkih akata.
Nakon promjene vlasti februara 2021. Apelacioni sud je oborio presudu kojom je 13 optuženih bilo osuđeno na ukupno oko 70 godina zatvora.
Predmet je vraćen Višem sudu na ponovno odlučivanje ali pred izmijenjem sudskim vijećem.
