Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj razmijenili su nove oštre optužbe na nacionalnoj osnovi, u sukobu koji traje duže od mjesec.
U posljednjim "razmjenama" Mandić je Đeljošaja označio kao "naglašenog šovinistu" prema Srbima.
Iz Đeljošajeve stranke Mandića su nazvali 'albanofobom' koji "raspiruje šovinizam u Crnoj Gori".
Mandić je jedan od lidera rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta (DF), a Đeljošaj Albanske alternative.
Prije pet mjeseci postali su koalicioni partneri, nakon što su stranke DF-a, podrškom poslanika i Đeljošajeve stranke, rekonstrukcijom ušle u Vladu Milojka Spajića.
Stranka čiji je Mandić lider ne priznaje nezavisnost Kosova, zalaže se za ukidanje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, protivi se NATO članstvu Crne Gore, negira genocid u Srebrenici...
Posljednji povod - uhapšeni na Kosovu
Najnoviji povod za zaoštravanje odnosa bilo je hapšenje crnogorskih državljana na Kosovu, od kojih su dvojica pripadnici Vojske Crne Gore.
Uhapšeni su zbog registarskih tablica s natpisom "Kosovo je Srbija" na automobilu kojim su došli u manastir Visoki Dečani 24. novembra.
Mandić je taj potez kosovskih vlasti ocijenio nekorektnim i pozvao na oslobađanje uhapšenih, uporedivši to s 'tolerisanjem' albanskih simbola u Crnoj Gori.
"Zamislite da u Crnoj Gori, u Ulcinju ili Tuzima, prema onima koji koriste simboliku velike Albanije i pokazuju dvoglavog orla radimo ono što radi prištinska administracija", rekao je Mandić.
Tuzi, nedaleko od Podgorice, i Ulcinj na krajnjem jugu, većinski su naseljeni albanskim stanovništvom.
Nakon toga su iz Đeljošajevog Albanskog foruma optužili Mandića da raspiruje šovinizam u Crnoj Gori i pozvali nadležne institucije da reaguju.
Naveli su i da će Albanci biti prinuđeni na samoorganizovanje ukoliko se situacija ne smiri.
U reakciji na ovu izjavu, iz Mandićeve stranke su pozvali Vrhovno državno tužilaštvo da reaguje kako bi "Đeljošaj objasnio šta znači samoorganizovanje".
Odgovorio im je i Maraš Dukaj, ministar iz Đeljošajeve stranke, porukom da Albanci nigdje u Crnoj Gori nisu kazali "ovo je Albanija".
"Da to neko i pokuša, ne bismo ga podržavali. A pripadnici Vojske Crne Gore, otišli su u državu Kosovo koju je Crna Gora zvanično priznala, prije deceniju i po, ali sa natpisom da je Kosovo nešto drugo, a ne ono što je po međunarodnim pravilima, i sopstvenom Ustavu".
Srbi u Crnoj Gori najavljuju skup kod spomenika u Tuzima
A skup u centru Tuzi, posvećen "trojici mladića iz Crne Gore uhapšenim na Kosovu", najavila je nevladina organizacija 'Srbi u Crnoj Gori' na Instagramu 19. decembra.
Okupljanje su najavili kod spomenika Skenderbegu, kojeg u objavi nazivaju "srpski Đurađ Kastriotić".
Skenderbeg je, inače, bio albanski vojskovođa iz 15. vijeka.
Spomenik je u centru Tuzi postavljen prije pet dana.
Kako su naveli, o skupu su obavijestili Upravu policije.
Organizacija 'Srbi u Crnoj Gori' registrovana je marta ove godine.
Zastupnik joj je Dejan Mešter, rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i funkcioner vladajuće koalicije.
Pajović: Koalicija će opstati uprkos oštroj retorici
Građanski aktivista Dušan Pajović smatra da su ovi sukobi očekivani.
"Reći za Mandića da je albanofob je na neki način umanjivanje problema. Siguran sam da mu ta etiketa prija jer biti albanofob u njegovom svijetu neka vrsta pohvale", ističe.
Kako kaže, mržnja Mandića prema Albancima dio je šire ideologije koja obuhvata šovinizme prema svima koji nisu ukalupljeni u "srpski svet".
"Ne možemo očekivati da dželati i žrtve glatko sarađuju", dodaje.
Ipak, Pajović smatra da će "želja za vlašću" kao glavni motiv preovladati, i da ovaj sukob neće ugroziti vladajuću koaliciju:
"Pitanje je da li je isti odnos Mandićevih koalicionih partnera i glasača. Ukoliko jeste, to bi neminovno vodilo u razgradnju građanskog društva, odustajanje od evropskog puta i potencijalnu etnofederalizaciju".
A Mandićevi koalicioni partneri nisu reagovali.
Uprkos otvorenim pozivima da reaguju, ni predsjednik države Jakov Milatović niti premijer Milojko Spajić se ovim povodom nisu oglasili.
To pokazuje da crnogorske vlasti u praksi nemaju problema sa ekstremizacijom, klerikalizacijom i mržnjom, iako su zvanično za građanske i evropske vrijednosti.
Kako kaže, vrh vlasti je voljan da faktičko stanje prećuti, relativizuje ili negira, "zarad opstanka na vlasti i paktiranja sa snagama velikosrpskog nacionalizma, čija je Mandić perjanica".
Otkad traju sukobi?
Otvoreni sukob dvojice visokih funkcionera počeo je sredinom oktobra, nakon posjete Đeljošaja Vašingtonu.
On je na sastanku sa visokim američkim zvaničnikom za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorio na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura sa ciljem narušavanja evropske perspektive Crne Gore".
Naknadno je, u intervjuu Glasu Amerike, pojasnio tu izjavu.
Rekao je da inicijative Demokratskog fronta za promjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu i donošenje Zakona o stranim agentima po ugledu na ruski, imaju za cilj usporavanje evropskog puta Crne Gore.
Dan kasnije, Mandićev DF je poručio Đeljošaju da bi mogao biti izbačen iz Vlade.
"Najdobronamjernije savjetujemo Đeljošaja da prihvati realnost u Crnoj Gori i da ne pokušava da nam uskraćuje prava ... jer ako previše zagrize, može mu se desiti da polomi zube", naveo je DF.
DF u Skupštini ima 13 od ukupno 81 poslanika, dok Đeljošajeva stranka, dio koalicije Albanski forum, ima dva.
Bez odluke o ambasadoru Crne Gore na Kosovu
Zakomplikovala se i situacija sa imenovanjima ambasadora na Kosovu i u Srbiji.
Iako je sjednica skupštinskog Odbora za međunarodne odnose, na kojoj je o tome trebalo da se raspravlja otkazana zbog nepotpunog sastava odbora, opozicija smatra da je u pitanju sabotaža.
Kako je navela poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč, vladajuća većina se boji da će se glasanjem o ambasadoru na Kosovu zamjeriti "srpskom svetu".
I poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević tvrdi da je razlog odlaganja sjednice političke prirode.
Vladajuće prosrpske stranke u Crnoj Gori kao i Srpska pravoslavna crkva ne priznaju Kosovo već ga smatraju teritorijom Srbije.
Crna Gora je priznala nezavisnost Kosova 2008. godine, u vrijeme vlasti DPS-a koji je 2020. smijenjen s vlasti.
Tada su na vlast došle stranke dominantno prosrpske orijentacije, predvođene proruskim DF-om, bliske Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Mandićevo zaoštravanje odnosa na više frontova
Potezi i izjave Mandića i njegove stranke su već bili povod zaoštravanja odnosa sa susjedima.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je dvije protestne note – prvu nakon što je Mandić ugostio predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika bez isticanja državnih obilježja BiH, a drugu zbog govora u Beogradu u kojem je Republiku Srpsku nazvao državom.
I iz Hrvatske su stigle dvije note – prva zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi, a druga zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je predložio DF, a podržale partije vladajuće većine.
Rezolucija, usvojena u julu ove godine izazvala je dodatne tenzije, zbog čega je Zagreb proglasio nepoželjnim Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade.
Prilikom ulaska DF-a u Vladu, stranke vladajuće koalicije potpisale su Sporazum kojim se obavezuju na njegovanje dobrosusjedskih odnosa sa svim državama koje je Crna Gora priznala.
