Kako bi postale ozbiljni kandidati za ulazak u EU, zemlje Jugoistočne Evrope morale su otvoriti svoje granice za slobodan protok roba, a kasnije i usluga, prvo prema susjedima. Tako je napravljen CEFTA sporazum, koji je potpisalo osam zemalja u regiji.
Sporazum, osim ukidanja carina, podrazumijeva uklanjanje i svih necarinskih barijera. Međutim, zemlje potpisnice su zadržale određene necarinske barijere kako bi zaštitile domaću proizvodnju. Kako to neke potpisnice stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge, formirane su regionalne radne grupe koje rade na otklanjanju svih barijera.
CEFTA sporazumom stvorene su pretpostavke za slobodan protok roba među zemljama potpisnicama. Ukinute su carine, dogovoreno otklanjanje svih barijera za slobodnu trgovinu, a članicama je ostavljena mogućnost da zaštite svoju proizvodnju, što su i učinile - osim BiH.
Naime, BiH nema jedinstven ekonomski prostor, nema ni jedinstvenu ekonomsku politiku na području cijele države. Kako nisu usvojene mjere za zaštitu domaće proizvodnje, domaći privrednici našli su se u nepovoljnijem položaju u odnosu na susjedne zemlje. Tako danas u bh. prodavnicama kupujemo jeftinije proizvode iz susjedstva nego što su domaći, a od bh. proizvoda rijetko koji se može naći u trgovinama susjednih zemalja.
Carinski prelaz - ilustracija
Midhat Čehajić, regionalne radne grupe Vanjskotrgovinske komore BiH za necarinske i tehničke barijere, kaže kako bh. privrednici imaju problem sa izvozom svojih proizvoda u susjedne zemlje, a naročito u Srbiju.
„Imamo niz primjera, iznijeću vam samo jedan: oni posjeduju sve evropske standarde za svoje proizvode, posjeduju certifikate, posjeduju C znak itd., i nesmetano izvoze u EU. Međutim, takav isti proizvod ne mogu u Srbiju pošto oni dodatno uvode neke tehničke propise svoje internog karaktera, a to je protivno CEFTA sporazumu. Mi imamo sve kapacitete za proizvodnju i akmulatora i za reciklažu, što može kompletan region da podmiri, međutim, u Srbiji su donijeli odluku da ne mogu ništa oni izvoziti. Znači oni nekim svojim dodatnim tehničkim mjerama pokušavaju da spriječe da se ta saradnja stavi. Čak su naše firme predlagale da i mi, kao BiH, uvedemo reciprocitet prema robama u regionu, posebno prema Srbiji. Međutim, to nije naša praksa. Mi pokušavamo na jedan normalan način da to eliminišemo“, objašnjava Čehajić.
I firme iz Crne Gore žale se na nepriznavanje certifikata u susjednim zemljama iako su certifikati po EU standardima.
Veselin Dragićević, iz Privredne komore Crne Gore, kaže da je taj problem naročito izražen sa Srbijom i Hrvatskom, dok sa BiH ostvaruju nesmetanu trgovinu.
„Između BiH i CG nema nekih barijera velikih. Dosta je izražena ta trgovina. Sasvim solidno ide. To je više vezano za druge zemlje – sa Srbijom i Hrvatskom već postoje neki problemi u vezi sa fito sanitarnim i ostalim pregledima, raznim certifikatima. Zatim prilikom izvođenja nekih, recimo, građevinskih radova oni moraju da uzimaju certifikate iz Hrvatske i Srbije, a dosta dugo traje ta procedura i dosta su skupi ti nalazi“, kazao je Dragićević.
Spor sa Kosovom
Milivoje Miletić, direktor Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, kaže da sve potpisnice CEFTE imaju određene barijere, bilo da je riječ o administrativnim ili nekim drugim, ali da se radi na njihovom otklanjanju.
„Te barijere mogu biti tehničke prirode i administrativne prirode, ali na kraju- krajeva za privrednike je svejedno. Ako on ne može da realizuje svoj poslovni arnažman bilo sa BiH, Makedonijom, Albanijom, Moldavijom itd., ako ga to demotiviše da nađe svog partnera i da realizuje poslovni aranžman, to je znači necarinska barijera. Mi smo u vezi s tim, mislim na sve komore u regionu, identifikovali te barijere i te barijere se nalaze danas u matrici barijera sa kojom raspolaže Sekeretarijat u Briselu. Sekretarijat u Briselu, znači, ima mogućnost da preko svojih organa, ali i preko nacionalnih institucija, odnosno nadležnih ministarstava za implementaciju ovog sporazuma reaguje u smislu zahteva da se te barijere uklone“, kaže Miletić.
Kosovo, iako je potpisnik CEFTE, nedavno je najavilo uvođenje carina za susjede, što je protivno ovom sporazumu. Budući da BiH ima jedino suficit sa Kosovom kada je u pitanju trgovina, u interesu joj je da se ovaj problem što prije riješi.
Čehajić kaže da je riječ o političkom pitanju i nada se da do toga ipak neće doći.
„Ove mjere koje oni najvaljuju da će uvesti, ja se nadam da ih neće biti. Možda pokušavaju da na neki način i mi promijenimo taj odnos. Više je to političko pitanje“, ocjenjuje on.
Članovi regionalne radne grupe za otklanjanje necarinskih barijera složili su se da će intenzivno raditi na uspostavljanju pravnog okvira koji će pomoći da se ovi problemi pravazilaze s obzirom da su sve zemlje potpisnice CEFTE (osim Moldavije) kandidati ili potencijalni kandidati za ulazak u EU, iako su na različitom stepenu usvajanja EU propisa.
Sporazum, osim ukidanja carina, podrazumijeva uklanjanje i svih necarinskih barijera. Međutim, zemlje potpisnice su zadržale određene necarinske barijere kako bi zaštitile domaću proizvodnju. Kako to neke potpisnice stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge, formirane su regionalne radne grupe koje rade na otklanjanju svih barijera.
CEFTA sporazumom stvorene su pretpostavke za slobodan protok roba među zemljama potpisnicama. Ukinute su carine, dogovoreno otklanjanje svih barijera za slobodnu trgovinu, a članicama je ostavljena mogućnost da zaštite svoju proizvodnju, što su i učinile - osim BiH.
Naime, BiH nema jedinstven ekonomski prostor, nema ni jedinstvenu ekonomsku politiku na području cijele države. Kako nisu usvojene mjere za zaštitu domaće proizvodnje, domaći privrednici našli su se u nepovoljnijem položaju u odnosu na susjedne zemlje. Tako danas u bh. prodavnicama kupujemo jeftinije proizvode iz susjedstva nego što su domaći, a od bh. proizvoda rijetko koji se može naći u trgovinama susjednih zemalja.
Midhat Čehajić, regionalne radne grupe Vanjskotrgovinske komore BiH za necarinske i tehničke barijere, kaže kako bh. privrednici imaju problem sa izvozom svojih proizvoda u susjedne zemlje, a naročito u Srbiju.
„Imamo niz primjera, iznijeću vam samo jedan: oni posjeduju sve evropske standarde za svoje proizvode, posjeduju certifikate, posjeduju C znak itd., i nesmetano izvoze u EU. Međutim, takav isti proizvod ne mogu u Srbiju pošto oni dodatno uvode neke tehničke propise svoje internog karaktera, a to je protivno CEFTA sporazumu. Mi imamo sve kapacitete za proizvodnju i akmulatora i za reciklažu, što može kompletan region da podmiri, međutim, u Srbiji su donijeli odluku da ne mogu ništa oni izvoziti. Znači oni nekim svojim dodatnim tehničkim mjerama pokušavaju da spriječe da se ta saradnja stavi. Čak su naše firme predlagale da i mi, kao BiH, uvedemo reciprocitet prema robama u regionu, posebno prema Srbiji. Međutim, to nije naša praksa. Mi pokušavamo na jedan normalan način da to eliminišemo“, objašnjava Čehajić.
I firme iz Crne Gore žale se na nepriznavanje certifikata u susjednim zemljama iako su certifikati po EU standardima.
Veselin Dragićević, iz Privredne komore Crne Gore, kaže da je taj problem naročito izražen sa Srbijom i Hrvatskom, dok sa BiH ostvaruju nesmetanu trgovinu.
„Između BiH i CG nema nekih barijera velikih. Dosta je izražena ta trgovina. Sasvim solidno ide. To je više vezano za druge zemlje – sa Srbijom i Hrvatskom već postoje neki problemi u vezi sa fito sanitarnim i ostalim pregledima, raznim certifikatima. Zatim prilikom izvođenja nekih, recimo, građevinskih radova oni moraju da uzimaju certifikate iz Hrvatske i Srbije, a dosta dugo traje ta procedura i dosta su skupi ti nalazi“, kazao je Dragićević.
Spor sa Kosovom
Milivoje Miletić, direktor Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, kaže da sve potpisnice CEFTE imaju određene barijere, bilo da je riječ o administrativnim ili nekim drugim, ali da se radi na njihovom otklanjanju.
„Te barijere mogu biti tehničke prirode i administrativne prirode, ali na kraju- krajeva za privrednike je svejedno. Ako on ne može da realizuje svoj poslovni arnažman bilo sa BiH, Makedonijom, Albanijom, Moldavijom itd., ako ga to demotiviše da nađe svog partnera i da realizuje poslovni aranžman, to je znači necarinska barijera. Mi smo u vezi s tim, mislim na sve komore u regionu, identifikovali te barijere i te barijere se nalaze danas u matrici barijera sa kojom raspolaže Sekeretarijat u Briselu. Sekretarijat u Briselu, znači, ima mogućnost da preko svojih organa, ali i preko nacionalnih institucija, odnosno nadležnih ministarstava za implementaciju ovog sporazuma reaguje u smislu zahteva da se te barijere uklone“, kaže Miletić.
Kosovo, iako je potpisnik CEFTE, nedavno je najavilo uvođenje carina za susjede, što je protivno ovom sporazumu. Budući da BiH ima jedino suficit sa Kosovom kada je u pitanju trgovina, u interesu joj je da se ovaj problem što prije riješi.
Čehajić kaže da je riječ o političkom pitanju i nada se da do toga ipak neće doći.
„Ove mjere koje oni najvaljuju da će uvesti, ja se nadam da ih neće biti. Možda pokušavaju da na neki način i mi promijenimo taj odnos. Više je to političko pitanje“, ocjenjuje on.
Članovi regionalne radne grupe za otklanjanje necarinskih barijera složili su se da će intenzivno raditi na uspostavljanju pravnog okvira koji će pomoći da se ovi problemi pravazilaze s obzirom da su sve zemlje potpisnice CEFTE (osim Moldavije) kandidati ili potencijalni kandidati za ulazak u EU, iako su na različitom stepenu usvajanja EU propisa.
