Još dok je bila aktuelna ideja da Albanija sa Italijom gradi nuklearnu elektranu u blizini Skadra na ušću Bojane koja je u međuvremenu propala, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine, Siniša Stanković, je medijima saopštio da Crna Gora nema mehanizme da spriječi gradnju nuklearke u susjedstvu, ali da Albanija rizikuje dobre odnose sa Crnom Gorom. Danas - kada je prema najavama iz Hrvatske, koja je u međuvremenu postala strateški partner Albanije za taj projekat, nuklearka u blizini granice izvjesnija - pomoćnika ministra Stankovića pitali smo da li se bilo šta može učiniti po tom pitanju:
"To su prije svega međunarodni sporazumi i konvencije. Prije svega Konvencija o procjenu uticaja u prekograničnom kontekstu koju je ratifikovala i Republika Albanija, a kojom se definišu određene aktivnosti koje se moraju sprovesti prilikom izgradnje nekih objekata, koji mogu da imaju negativan uticaj na životnu sredinu susjednih država i po toj konvenciji se traži da susjedne države daju svoje mišljenje vezano za izgradnju takvih projekata.U tom slučaju i Republika Albanija mora zvanično tražiti od Crne Gore zvaničan stav i mišljenje vezano za namjeru da oni pristupe izgradnji nuklearne elektrane."
Potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec je tokom nedavne posjete Tirani sa albanskim premijerom Salji Berišom dogovorio da će do kraja aprila biti potpisan memorandum o razumijevanju između ministarstava ekonomije dvije zemlje na temelju kojeg će biti osnovana zajednička radna grupa koja će nastaviti razgovore i pripremiti prijedlog odluke o gradnji nuklearke. Albanija bi osigurala prostor kraj Skadra na ušću rijeke Bojane, a Hrvatska znanje svojih stručnjaka koji su krajem sedamdesetih godina gradili nuklearnu elektranu Krško. Pomoćnik ministra Siniša Stanković kaže da je ipak dug put do realizacije tog projekta:
"Put je dosta dug, obično je od ideje, odnosno faze u kojoj se sada nalazi Albanija do trenutka puštanja nuklearne elektrane u rad potrebno, prosječno gledano, oko dvije decenije. Do tog perioda ćemo uvjeren sam i mi i Albanija biti članice Evropske unije, tako da će okolnosti već, nadajmo se sredinom naredne decenije, biti potpuno drugačije od sadašnjih."
Ni ekolog Darko Pajović iz nevladine organizacije Green Home ne vjeruje da je moguća realizacija projekta gradnje nuklearke u Albaniji i podsjeća da je sama Hrvatska nakon manje havarije u Krškom odustala od gradnje na sopstvenoj teritoriji, iako je ta priča bila aktuelna i u njihovoj javnosti. Međutim, u slučaju da se u projekat zaista uđe, prema riječima Pajovića, osim Crne Gore mobilisala bi se i javnost u Albaniji, jer se i tamošnji ekolozi sa kojima sarađuju protive toj ideji koja nema podršku ni u razvijenim zapadnim zemljama:
"Primjer, Austrija koja je devedeset posto završenih nuklearnih elektrana maltene ostavila, nije ih privela kraju zbog protivljenja javnog mnjenja. Sasvim sam siguran da javnost ne samo u Crnoj Gori već i Albaniji preduzela apsolutno nešto slično, ako ne čak i jaču kampanju sa mnogo jačim argumentima i sa mnogo većom mobilizacijom samog građanstva u slučaju kretanja ka realizaciji eventualne izgradnje nuklearne elektrane pored crnogorska granice. Ipak mislim da to nije realno i više se radi o nekim nagađanjima koji imaju upravo za cilj da neke druge oblike proizvodnje energije stave u prvi plan kao spasonosno rješenje, alternativu izgradnji nuklearnih elektrana."