Iako se gotovo cijeli region nalazi na ruti najvećeg egzodusa i humanitarne krize još od Drugog svjetskog rata i kada hiljada emigranata i izbjeglica iz ratom zahvaćenih arapskih zemalja pokušavaju da se preko Balkana domognu EU, u Crnoj Gori tek počinje javno da se govori i raspravlja o mogućnosti da dio tog talasa zahvati i njenu teritoriju. Tim povodom je održan prvi panel čiji učesnici su govorili o tome kako se država sprema za mogući dolazak izbjeglica a tako đe su ocijenili da pojedini domaći mediji o izbjegličkoj krizi ili izvještavaju šturo ili senzacionalistički.
Vlada Crne Gore procjenjuje da je moguće da zbog situacije na granici Srbije i Mađarske, određeni broj migranata i izbjeglica izabere put preko Albanije, Kosova i Crne Gore i tim povodom država priprema kapacitete za eventualni priliv do 2.000 migranata dnevno.
No, prema informacijama međunarodnih organizacija u Crnoj Gori za sada nema informacija ili nagovještaja da će talas izbjeglica krenuti preko Crne Gore. Aleksandar Čađenović Iz UNHCR-a smatra da Crna Gora koliko god se dobro pripremala za mogući dolazak izbjeglica nije spremna, bar ne za njihov masovniji priliv:
„Mi nemamo naznake da se bilo kakav talas tih lica kreće prema Crnoj Gori u ovom trenutku. Dakle javnost ne terba da misli da će se već sjutra u tom smislu nešto desiti, što ne znači da neće. A da li Crna Gora može da odgovori tome? Ja ću vam reći da ne može kao što ne mogu ni Srbija ni Makedonija ni Grčka, ni Hrvatska ni Mađarska iz prostog razloga što je sistem izbjeglički ili sistem azila baziran na međunarodnoj solidarnosti i humanitarnom pravu. Dakle, ako sve države ne raspodijele teret nema te države koja će izdržati to. Možda može Njemačka.“
Država je formirala operativni tim za tretman i zbrinjavanje izbjeglica, odredila lokacije njihovog ulaska u Crnu Goru i izlaska budući da su njihova krajnja destinacija zemlje EU, prije svih Njemačka.
Direktor Uprave za izbjeglice i azilante i predsjednik Operativnog tima za sistem azila na nivou Crne Gore Željko Šofranac kaže da su spremni za brzo reagovanje a o mogućim rutama dolaska i zlaska izbjeglica kaže:
„Mi planiramo i predviđamo da će oni ići od Albanije prema Crnoj Gori, BiH , Hrvatskoj i Srbiji ali postoji mogućnost da dođu i iz Srbije. Jer kada se tamo prepuni broj onda je i taj scenario moguć. Postoji čak i mogućnost da ova naša ulazna lokacija zapravo u jednom trenutku postane izlazna jer bi u toj varijanti izbjeglice ulazile u Crnu Goru tim putem ulazili u Albaniju i onda išli ka Italiji. To su sve varijante koje su zbog ovog sada zatvaranja granica u igri.“
Trenutno se na Balkanu nalazi nekoliko stotina hiljada izbjeglica iz ratom zahvaćenih arapskih zemalja, prije svega Sirije i Iraka. Većina njih pokušava da kroz Hrvatsku uđe u Sloveniju i Mađarsku, kako bi stigli do Njemačke i tamo zatražili azil, nakon što je Budimpešta naložila zatvaranje graničnih prelaza ka Srbiji.
Učesnici prvog panela o izbjegličkoj krizi ukazali su da je jako važno zaštiti ljudska prava izbjeglica koje bi se eventualno našle na teriotriji Crne Gore.
Tu je veoma važna uloga medija koji, međutim u pojedinim slučajevima podgrijavaju predrasude o izbjeglicama među kojima je najbezočnija ona da se među njima kriju teroristi koji su u Evropu stigli po zadatku.
„Da li su izbjeglice imale drugog izbora i rješenja? Da li su oni ovdje zaista došli vođeni nekom tajnom rukom koja treba da uništi evropsko tlo? Naravno da ne. Oni bježe ne zbog boljeg života nego iz golog straha jer tamo odakle dolaze nema života bez straha.Nije da tamo život ne vrijedi ništa ali ga tamo oni žive sa strahom ito je ono što ih tjera ovamo. Ti ljudi su do juče imali sve i nemojmo to da zaboravimo. Njima se srušio jedan sistem kao i kod nas što se bio srušio 90tih“, ističe predstavnik kancelarije ombudsmana Siniša Bjeković.
Od kada je prvi veći talas izbjeglica iz Sirije i Iraka stigao na granicu Makedonije, a kasnije se domogao Srbije i dalje do Mađarske, u domaćim medijima nije organizovana niti jedna javna debata na temu koja zaokuplja pažnju ne samo Evrope nego i cijelog svijeta.
Domaći mediji o krizi izvještavaju na nivou brojki i popunjavanja vijesti iz svijeta a dešava se da u svemu ima i senzacionalizma.
Marija Vuksanović iz CEDEMA kaže da crnogorski građani moraju da budu na pravi način informisani o potrebi da se izbjeglicama pomogne kao i o njihovim pravima i tretmanu koji im treba obezbijediti
„U suprotnom vrlo lako se može desiti da dezinformisani građani počnu da stvaraju potpuno druge stavove ili mišljenja koja nerijetko mogu da budu obojena nekom ksenofobijom i rasizmom. Sa druge strane, čuli smo neke optimistične ili manje optimistične prognoze ali se vrlo lako može desiti da značajan broj tih izbjeglica smjestimo u neku od lokalnih zajednica. Mi, međutim ništa nijesmo učinili da pripremimo lokalno stanovništvo, da ih informišemo šta su obaveze Crne Gore glede konvencija koje je potpisala i na koje se obavezala.“
