Sve su prilike da je tačna informacija koju su objavili njemački a prenijeli crnogorski mediji, da je premijer Crne Gore Milo Đukanović u pismu predstavniku Njemačke u Evropskom parlamentu Dejvidu Mekalisteru saopštio kako smatra da je Crna Gora zemlja sigurnog porijekla i da želi da Njemačka uvrsti Crnu Goru na listu zemalja sigurnog porijekla, čime bi bila isključena mogućnost dobijanja azila za crnogorske građane. Srbija, BiH i Makedonija još prošle godine su proglašene takvim državama.
Mediji su prenijeli da je Mekalister isti odgovor dobio i od kosovkog i albanskog premijera.
U međuvremenu iseljavanje građana sa sjevera Crne Gore u zemlje EU,a najviše upravo u Njemačku se nastavlja.
Njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Štajnaker saopštila je u ekskluzivnom razgovoru za Radio Slobodna Evropa da je tokom nedavnog susreta sa premijerom Milom Đukanovićem njemački predstavnik u Evropskom parlamentu Dejvid Mekalister pitao crnogorskog premijera kada će dobiti odgovor na njegovo pismo u kojem je od Đukanovića, kosovskog premijera Ise Mustafe i albanskog Edija Rame zatražio da se izjasne da li smatraju da su njihove države zemlje sigurnog porijekla.
O detaljima Đukanovićevog odgovora njemačka ambasadorka je kako kaže upoznata samo preko pisanja njemačkih i domaćih medija:
„Ne znam šta je Đukanović odgovorio, nijesam čitala to pismo i o tome sam čitala samo kao i vi u medijima. Molba ili pitanje gospodina Mekalistera je bilo da li gospodin Đukanović sam ocjenjuje da je Crna Gora zemlja sigurnog porijekla. Sada je očevidno da je premijer Milo Đukanović potvrdio da Crna Gora jeste zemlja sigurnog porijekla.“
RSE: Da li će takav premijerov odgovor ubrzati proceduru u Njemačkoj u smislu da proglasi Crnu Goru zemljom sigurnog porijekla?
Štajnaker: Mislim da će to sigurno tome doprinijeti. Koliko i u kojoj razmjeri ne znam, jer je za to određena pravna i institucionalna procedura. To mora odlučuti Bundestag a sada imamo pauzu. Ali sigurno taj odgovor može doprinijeti bržoj odluci da Crna Gora, Kosovo i Albanija budu proglašene za zemlje sigurnog porijekla.
Dnevne novine prenose pisanje njemačkih medija da su navodno crnogorske i kosovske vlasti saopštile kako vjeruju da će Njemačka uskoro Crnu Goru i Kosovo označiti kao zemlje sigurnog porijekla. Tako bi ljudi iz te dvije zemlje znatno teže dobijali azil u Njemačkoj.
Dojče vele objavio je, pozivajući se na njemački biznis dnevnik "Handelsblatt", da su crnogorski premijer Milo Đukanović i njegov kosovski kolega Isa Mustafa izrazili svoje želje u otvorenom pismu njemačkom poslaniku u Evropskom parlamentu, Dejvidu Mekalisteru.
"Ubijeđen sam da Crna Gora ispunjava sve uslove da bude klasifikovana kao zemlja sigurnog porijekla u duhu njemačkog zakona", napisao je Đukanović, prenose dnevne novine. Premijer je navodno dodao kako ne vidi nijedan razlog zbog čega bi bilo koji građanin Crne Gore tražio azil u Evropskoj uniji ili nekoj drugoj zemlji.
U međuvremenu, kako nam je kazao Sadik Klimenta iz "Manjinskih akcionara Gornji Ibar Rožaje" iseljavanje sa tog područja i okoline se nastavlja.
„Recimo da za danas i subotu nema slobodnih mjesta i karata u autobusima koji idu za Obrenovac, gdje ti azilanti uglavnom idu. Dakle, nema slobodnih mjesta što znači da se i dalje ide.“
Po podacima te NVO gotovo tri hiljade stanovnika Rožaja je od početka godine napustilo svoje domove a procjene drugih organizacija govore da je od početka godine preko šest hiljada stanovnika sjevera Crne Gore otišlo u neku od zemalja EU, najviše u Njemačku.
„To je očigledno, i može neko da priča što hoće, ali je sjever zapostavljen u svakom smislu. I organizaciono i finasijski i što se tiče državne pomoći i zato je narod i počeo da bježi odavde“, kaže Klimenta.
Prema ocjenama Brisela i drugih međunarodnih organizacija, iako još nije na evropskom nivou, Crna Gora je najperspektivnija država Zapadnog Balkana, na vratima NATO pakta i na dobrom putu ka članstvu u EU.
Pitanje je da li se iz jedne takve države odlazi iz političkih razloga ili samo da bi se dobila radna dozvola ili pak iskoristile beneficije koje nemačka država mjesečno isplaćuje tražiocima azila.
„Mislim da su oni svjesni da je teško doći do azila ali uglavnom dobijaju radne dozvole. Ima onih koji su ih već dobili i rade“, kaže Sadik Klimenta.
